KAKO SE KONCESIJE GURAJU KROZ SKUPŠTINU: Prostorni plan mijenjan amandmanima na dan glasovanja
Na dan kad je Skupština HBŽ-a donijela Prostorni plan za idućih dvadeset godina, u njega su amandmanom ušli vjetropark na Goliji i trasa dalekovoda za Široku Dragu. Prema zapisniku sjednice, Vlada,...
Na dan kad je Skupština HBŽ-a donijela Prostorni plan za idućih dvadeset godina, u njega su amandmanom ušli vjetropark na Goliji i trasa dalekovoda za Široku Dragu. Prema zapisniku sjednice, Vlada, tada u tehničkom mandatu, prihvatila ih je nakon dvadeset minuta stanke. Tri godine poslije, kad građani pitaju za Čadilj, u javnosti se pojavljuju papiri iz 2010.
Ključne točke
Tomislavgrad, 5. srpnja 2023. IV. sjednica Skupštine Hercegbosanske županije, održana u Tomislavgradu, točka 8. dnevnog reda: Prostorni plan. To je dokument koji za dvadeset godina unaprijed određuje što se u ovoj županiji smije graditi i gdje: ceste, gospodarske zone, dalekovode, vjetroelektrane. Tomislavnews
Zapisnik te sjednice opisao je u svibnju 2024. portal Livanjski.com i objavio preslike amandmana. Prema tom zapisniku, nakon izlaganja predlagatelja za riječ se javio Mladen Šarić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 1990, s tri amandmana.
Prvim se u plan unosi trasa dalekovoda koji bi vjetroelektranu Široka Draga spojio na mrežu. Drugim se za tvrtku GET Wind ucrtava koncesijsko područje za vjetropark na Goliji. Trećim se planina Zavelim izuzima iz koncesijskih područja.
Uslijedila je stanka. Prema istom izvoru, Vlada je nakon svega dvadeset minuta poručila da amandmane prihvaća, a većina ih je izglasala s 15 glasova za, uz šest suzdržanih i dva protiv. Otud i ocjena tog portala da su skupštinska većina i Vlada prostorni plan nacrtale u dvadeset minuta.
Dvadeset minuta, za planinu na dvadeset godina
U prošlom nastavku pitali smo koliko od vjetra ostaje u proračunu. Ovaj put pitamo kako se vjetar uopće ucrtava u prostor.
Vlada koja je rekla „da“ nije imala puni mandat
Jedan se podatak u pričama o toj sjednici gotovo ne spominje. Nakon općih izbora 2. listopada 2022. Hercegbosanska županija ušla je u drugu godinu bez nove izvršne vlasti, a nova Vlada izabrana je tek 14. veljače 2024., na izvanrednoj sjednici Skupštine, s Ivanom Vukadinom kao mandatarom.
U srpnju 2023. županijom je, dakle, upravljala Vlada u tehničkom mandatu, ona kojoj Vukadin predsjeda od 21. prosinca 2020. Službena stranica Skupštine HBŽ-a potvrđuje da je toga dana Vlada na čelu s Ivanom Vukadinom dobila potporu 17 zastupnika.
Tehnički mandat nije zakonska zapreka koju bismo mogli dokumentirati: Vlada se i tada mogla očitovati o amandmanima. Ali o planini na kojoj bi se desetljećima okretale turbine, u stanci sjednice, odlučila je vlada koja je i sama čekala potvrdu nove većine.
Amandmani, Poslovnik i pitanje javne rasprave
Bivši zastupnici ocijenili su za Livno Online da podnošenje amandmana u trenutku glasovanja nije u skladu s Poslovnikom. Prema njima, amandmani se rukovodstvu Skupštine moraju dostaviti najmanje tri dana prije sjednice, a vladajuća većina predvođena HNP-om i HDZ-om 1990 to nije učinila.
Treba biti precizan. Poslovnik objavljen na stranici Skupštine rok od tri dana za podnošenje amandmana izrijekom veže uz sjednice na kojima se raspravlja o prijedlogu zakona, a Prostorni plan donosi se odlukom.
Ali prostorni plan ne čuva samo Poslovnik. Zakon o prostornom uređenju Hercegbosanske županije obvezuje županiju da prije donošenja prostornog plana pribavi mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Svaki dokument prostornog uređenja nakon usvajanja nacrta mora proći javnu raspravu, a izmjene plana provode se istim postupkom kao i njegova izrada.
Golija i trasa dalekovoda u plan su ušle na dan njegova donošenja. Upravo zato Gradsko vijeće Livna poslije je pokrenulo inicijativu da se plan stavi izvan snage, uz obrazloženje da o podnesenim amandmanima nije bilo javne rasprave.
Koordinacija udruga i mjesnih zajednica HBŽ-a tvrdi da trasa dalekovoda nije ušla u plan redovnim postupkom te da za nju nije pribavljeno obvezno prethodno mišljenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja.
U susjednoj Hrvatskoj za takve slučajeve postoji jasno pravilo. Tamošnji zakon propisuje ponovnu javnu raspravu ako se prijedlog plana nakon rasprave promijeni tako da se mijenja namjena površina ili se zadire u vlasničke odnose. Vjetropark na planini upravo je promjena namjene prostora.
Zašto je u istom paketu Zavelim izuzet, a Golija dodana, u dostupnim dokumentima nema obrazloženja.
Dvije planine, isti krug projekata i investitora
Čiji su projekti tog dana ušli u plan?
Prema izvješću s otvaranja gradilišta, Široku Dragu razvija livanjska tvrtka IMRES Smart Greenergy uz belgijskog investitora Aspiravi, a Vlada HBŽ-a vrijednost projekta procijenila je na 160 milijuna eura. Na čelu IMRES-a tada je bio Pero Vrdoljak.
Koncesiju na Goliji tražila je tvrtka GET Wind, koja je prema Livno Online u vlasništvu livanjskog GET Holdinga i belgijskog Aspiravi Internationala. Isti je portal u lipnju 2024. napisao i da Vlada HBŽ-a drži deset posto GET Holdinga, a da je drugi vlasnik švicarska tvrtka Zero Emissions AG.
Za švicarski Zero Emissions postoji još jedan podatak. Prema priopćenju investicijske grupe Alfi iz rujna 2024., koje je prenio Balkan Green Energy News, Zero Emissions s Vladom Kantona 10 i Aspiravijem razvija projekt nazvan GET, Green-Energy-Tech-Zone, a u upravi te tvrtke sjedi Pero Vrdoljak, koji vodi i njezinu podružnicu u BiH.
Složeno u jednu rečenicu: oba amandmana iz srpnja 2023. tiču se projekata u kojima se pojavljuje isti belgijski investitor. Isti je čovjek 2024. bio na čelu tvrtke koja razvija Široku Dragu i u upravi švicarskog partnera Vlade u projektu GET, čije ime nosi i tvrtka koja je tražila Goliju.
Ali javnost je o tim vezama imala pravo znati prije glasovanja, a nije ih mogla čuti jer o amandmanima nije bilo javne rasprave. Je li Vlada HBŽ-a danas suvlasnik GET Holdinga, s kojim udjelom i na temelju koje odluke?
Livno je reklo „ne“. Novi zakon možda ga više ne mora pitati
Planina iz amandmana ubrzo je postala konkretan zahtjev. Ministarstvo gospodarstva HBŽ-a zatražilo je od Grada Livna prethodnu suglasnost za dodjelu koncesije tvrtki GET Wind Kruzi za vjetroelektranu „Golija“, a javna rasprava o tome sazvana je za 14. svibnja (poziv Grada Livna).
Mještani župe Ljubunčić skupili su protiv projekta oko 900 potpisa. Livno Online
Gradsko vijeće Livna odbilo je suglasnost 27. svibnja 2024. Treba reći i ono što ne ide u prilog nikome. Prema portalu Moj-portal.net, gradska je uprava prije toga izdala lokacijsku dozvolu za mjerni stup na Goliji, a gradonačelnik Darko Čondrić potpisao je zakup 180 četvornih metara zemljišta za njegovo postavljanje.
Livno projektu, dakle, nije od početka zatvaralo vrata; vijeće ih je zatvorilo nakon što su se pobunili mještani.
Vijećnici su tada donijeli i niz zaključaka. Tražili su da se Prostorni plan stavi izvan snage, da se povuku suglasnosti za koncesije iz posljednjih pet godina za koje naknade nisu uplaćene i da se do izmjene zakona ne izda nijedna nova suglasnost.
Budući vjetroparkovi, prema tim zaključcima, Gradu bi plaćali 6.000 maraka po megavatu godišnje.
U veljači 2026. ista je većina donijela novi Zakon o koncesijama. Službena stranica Vlade HBŽ-a potvrđuje da je Skupština u veljači 2026. usvojila novi zakon.
Potpisnici apela protiv zakona posebno su istaknuli odredbu koja Vladi dopušta dodjelu koncesije i bez suglasnosti općinskih vijeća.
Vlada tvrdi suprotno: zakon, prema njezinim riječima, znatno jača položaj lokalnih i mjesnih zajednica, koje u dodjeli koncesija sudjeluju kroz javne rasprave i mišljenja.
Kako god se tumačio, livanjski „ne“ iz 2024. danas više nije pouzdana brana. Taj zakon otvaramo u devetom nastavku.
Papir star 16 godina i pitanja na koja on ne odgovara
U travnju 2026. pritisak se preselio s Golije na Kruge. Zbog izgradnje pristupnog puta za vjetroelektranu Čadilj na livanjskom području, Gradsko vijeće Livna usvojilo je jedinstven zaključak protiv daljnjih radova na tom projektu, i to nakon izvanredne sjednice koja je trajala šest sati.
Istog dana Livanjski.com objavio je tekst prema kojemu Vukadinova administracija na pitanja o Čadilju odgovara dokumentima iz 2010., kako bi stvorila dojam da su sve vlasti jednako krive, i pokušava Široku Dragu predstaviti kao koncesiju HDZ-a.
Portal tu taktiku naziva „svi su isti“. Isti tekst navodi da su na dokumentima koji su dospjeli u medije ostali prijemni pečati protokola Vlade, te podsjeća da se Vukadin i sam fotografirao uz Široku Dragu, pa i pri dobivanju građevinske dozvole. Relax Portal
Koncesija za Široku Dragu, prema Koordinaciji udruga, potpisana je 15. studenoga 2010. Imres se nalazi i na službenom popisu koncesija iz mandata Nediljka Rimca, kako smo pokazali u prvom nastavku.
Rimac je 2022. u Skupštinu izabran s liste HDZ-a 1990, današnjeg Vukadinova koalicijskog partnera. Hercegovina.info Vlada HBŽ
Papir iz 2010. objašnjava gdje je priča počela. Ne objašnjava ono što je slijedilo.
U studenome 2018. prema izvješću portala Vrisak Općinsko vijeće Tomislavgrada dalo je prethodnu suglasnost za postupak dodjele koncesije za Široku Dragu na parcelama Korita, u vrijeme kad je načelnik općine bio Ivan Vukadin.
U srpnju 2023. trasa dalekovoda ušla je u Prostorni plan Šarićevim amandmanom.
U kolovozu 2024. Vukadin je na otvaranju gradilišta medijima poručio da sve razine vlasti trebaju osigurati da struja stigne do zemalja zapadne Europe.
U veljači 2026. Vlada Federacije izgradnju priključnog dalekovoda od 2×220 kV proglasila je javnim interesom.
Službena odluka Vlade FBiH odnosi se na priključni dalekovod od VE „Široka Draga“ do mjesta priključenja u Posušju.
Poveznicu koja cijelu priču drži na okupu napisala je tvrtka koja je izradila studiju utjecaja dalekovoda na okoliš. U odgovoru kritičarima iz studenoga 2024. navela je da je pravna osnova za pokretanje postupka ishođenja dozvola Prostorni plan HBŽ-a iz 2023., uz pozitivno mišljenje ministarstva Zapadnohercegovačke županije.
Ista tvrtka naglašava da je investitor i vlasnik voda dugog 46 kilometara državni Elektroprijenos, a ne privatna tvrtka. Ali vod se gradi da bi se na mrežu spojila Široka Draga, a u planu je zato što je 5. srpnja 2023. prihvaćen amandman.
Ostaje pitanje dosljednosti. Dokumenti o koncesijama trebali bi biti javni. Ali ako su papiri iz 2010. doista izašli iz arhive Vlade s njezinim pečatima, pitanje nije samo tko ih je iznio, nego zašto se ista ladica ne otvara i građanima.
Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo tvrdi, kako smo prenijeli u četvrtom nastavku, da se današnji koncesijski ugovori nakon sudske odluke smiju čitati samo u Ministarstvu gospodarstva, pod nadzorom službenika.
Livanjski je portal o Čadilju postavio četiri pitanja: tko je dodijelio koncesiju, pod kojim uvjetima, koji su postupci poštovani, a koji zaobiđeni, te kakav će biti učinak na proračun i okoliš.
Nijedno od njih ne traži papire iz 2010. Na prvo odgovor postoji: Čadilj kod Glamoča odobrila je Vukadinova Vlada u srpnju 2022., kako smo pokazali u trećem nastavku.
Uvjeti ugovora nisu javni.
Postupak je u međuvremenu stigao do suda: Pravobraniteljstvo BiH 8. svibnja 2026. podnijelo je dvije tužbe, a prva, predana Županijskom sudu u Livnu, pobija odluku županijskog Ministarstva poljoprivrede o pravu služnosti na šumskom zemljištu (izvor).
Vlada tvrdi da je sve provedeno zakonito. Vlada i Ministarstvo gospodarstva u travnju 2026. javno su objavili da smatraju kako su postupci za Čadilj i koncesiju na području Kruga provedeni zakonito i uz potrebne suglasnosti.
Javnog izračuna učinka na proračun i okoliš nema.
U sljedećem nastavku (7/12): Poljane kod Livna, koncesija za pitku vodu i pitanje zašto za nju nitko ne odgovara.
