KAKO SE KONCESIJE GURAJU KROZ SKUPŠTINU: Prostorni plan mijenjan amandmanima na dan glasovanja
Vjetroelektrana ne može nići ondje gdje je prostorni plan ne predviđa. Zato je važno ono što se 5. srpnja 2023. dogodilo u Skupštini Hercegbosanske županije. Vjetropark na Goliji i trasa dalekovoda...
Vjetroelektrana ne može nići ondje gdje je prostorni plan ne predviđa. Zato je važno ono što se 5. srpnja 2023. dogodilo u Skupštini Hercegbosanske županije. Vjetropark na Goliji i trasa dalekovoda za Široku Dragu ušli su tada u plan za idućih dvadeset godina, amandmanima podnesenima na dan glasovanja, bez javne rasprave i uz Vladu koja nije imala puni mandat. Ta odluka iz 2023., a ne papir iz 2010., danas je pravna osnova za dalekovod proglašen javnim interesom.
Ključne točke
Prostorni plan je dokument koji određuje gdje se u županiji smije graditi: ceste, gospodarske zone, dalekovodi, vjetroelektrane. Prema zakonu, gradnja se može odobriti samo ako je u skladu s prostornim planom. Tko planinu ucrta u plan, otvorio je koncesiji prva vrata.
Hercegbosanska županija svoj je plan donijela na IV. sjednici Skupštine, 5. srpnja 2023. u Tomislavgradu, pod točkom 8. dnevnog reda.
Tri amandmana koja su promijenila prostorni plan
Prema zapisniku sjednice, nakon što je plan predstavljen, za riječ se javio Mladen Šarić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 1990. Predložio je tri izmjene. Prvom se u plan unosi trasa dalekovoda za vjetroelektranu Široka Draga na Kamešnici. Drugom se na planini Golija iznad Livna ucrtava koncesijsko područje za vjetropark tvrtke GET Wind. Trećom se Zavelim briše s karte područja za koncesije.
Uslijedila je stanka. Nakon dvadeset minuta Vlada je poručila da amandmane prihvaća, a zastupnici su ih izglasali: 15 za, šest suzdržanih, dva protiv.
Petnaest ruku i dvadeset minuta. Toliko je trebalo da jedna planina na dvadeset godina postane prostor za vjetroelektrane.
Zašto je u istom paketu Zavelim izuzet, a Golija dodana, u dostupnim dokumentima nema obrazloženja.
Bez javne rasprave, uz Vladu u tehničkom mandatu
Plan takve težine ne mijenja se u hodu. Federalni zakon traži da svaki prostorni plan nakon nacrta prođe javnu raspravu i da županija prije njegova donošenja pribavi mišljenje federalnog ministarstva. Smisao je jednostavan: građani, općine i struka moraju moći reći svoje prije nego što se nešto ucrta.
O Šarićevim amandmanima to nije bilo moguće, jer su predloženi i izglasani istoga dana. Zato je Gradsko vijeće Livna poslije zatražilo da se plan stavi izvan snage: o amandmanima javna rasprava nije provedena.
Bivši zastupnici upozorili su i da amandmani nisu dostavljeni tri dana prije sjednice, što je, prema njihovim riječima, protivno Poslovniku. Poslovnik taj rok izričito propisuje za zakone, a plan se donosi odlukom, pa je Skupština dužna objasniti koje je pravilo vrijedilo. Ali zakonsku obvezu javne rasprave ne može preskočiti nijedan poslovnik.
U susjednoj Hrvatskoj pravilo je jasno: ako se plan nakon javne rasprave promijeni tako da se mijenja namjena prostora, rasprava se ponavlja.
Tu je i drugi detalj. Nakon izbora u listopadu 2022. županija je više od godinu dana čekala novu vladu. Nova Vlada Ivana Vukadina izabrana je tek 14. veljače 2024. U srpnju 2023. amandmane je, dakle, prihvatila Vlada u tehničkom mandatu. To je vlada koja nakon izbora samo nastavlja raditi dok se ne izabere nova, a Vukadin joj predsjeda od prosinca 2020.
Tehnički mandat nije problem sam po sebi, ali otvara pitanje legitimnosti. O planini na dvadeset godina u stanci sjednice odlučila je vlada koja je i sama čekala potvrdu.
Na obje strane pojavljuje se isti investitor
Koncesiju na Goliji tražila je tvrtka GET Wind, koja je, prema pisanju iz 2024., u vlasništvu livanjskog GET Holdinga i belgijskog Aspiravija. Isti izvor navodi da deset posto GET Holdinga pripada samoj Vladi HBŽ-a, a drugi dio švicarskom Zero Emissions AG-u. Široku Dragu razvija livanjski IMRES Smart Greenergy, također uz belgijski Aspiravi kao investitora.
Oba amandmana, dakle, tiču se projekata u kojima se pojavljuje isti investitor. A ako je točno da je Vlada suvlasnik GET Holdinga, onda je Vlada u stanci sjednice prihvatila amandman u korist projekta u kojem i sama ima udio. Na to se pitanje odgovara jednim izvatkom iz sudskog registra.
Livno je reklo ne, zatim je stigao novi zakon
Ono što je ucrtano, brzo je krenulo dalje. U proljeće 2024. županijsko Ministarstvo gospodarstva zatražilo je od Grada Livna suglasnost za koncesiju na Goliji. Po tada važećim pravilima, bez suglasnosti lokalnog vijeća koncesije nema.
Gradonačelnik Darko Čondrić prije toga je potpisao zakup zemljišta za mjerni stup na Goliji. No nakon što je oko 900 mještana župe Ljubunčić potpisalo peticiju, Gradsko vijeće Livna 27. svibnja 2024. reklo je ne. Vijećnici su zatražili i da se ne daju nove suglasnosti dok se ne promijeni zakon te da budući vjetroparkovi Gradu plaćaju 6.000 maraka po megavatu godišnje.
U javno dostupnim materijalima nismo pronašli da je Skupština ikad raspravljala livanjski zahtjev. Ista je većina u veljači 2026. donijela novi Zakon o koncesijama, za koji kritičari upozoravaju da Vladi dopušta dodjelu koncesije i bez suglasnosti općinskog vijeća. Vlada tvrdi da zakon jača glas lokalnih zajednica kroz javne rasprave.
O tom zakonu pišemo u devetom nastavku, ali slijed je vidljiv već sada. Najprije amandman u plan, zatim zahtjev za suglasnost, a nakon livanjskog „ne“ zakon koji, prema kritičarima, takvo „ne“ više ne mora poštovati.
Papir iz 2010. i odluka koja je donesena 2023.
U travnju 2026. Livnjaci su se bunili protiv radova na vjetroelektrani Čadilj. Tada je portal Livanjski.com upozorio da vlast u javnost pušta dokumente iz 2010. o Širokoj Dragi. Cilj je, prema portalu, prikazati je kao „HDZ-ovu koncesiju“ i stvoriti dojam da su „svi isti“. Prema istom izvoru, na papirima su ostali vidljivi prijemni pečati protokola Vlade.
Koncesija za Široku Dragu doista je potpisana 2010., u vrijeme Vlade Nediljka Rimca, kako smo pokazali u prvom nastavku. Ali ne treba arhiva da bi se vidjelo što se dogodilo poslije.
Dalekovod za Široku Dragu u plan je ušao Šarićevim amandmanom 2023. Vukadin je u kolovozu 2024. bio na otvaranju gradilišta. Tvrtka koja je izradila studiju utjecaja dalekovoda na okoliš napisala je da se postupak dozvola temelji na Prostornom planu HBŽ-a iz 2023.
Vlada Federacije u veljači 2026. proglasila je izgradnju tog dalekovoda od 46 kilometara javnim interesom. To u pravilu otvara put izvlaštenju zemljišta ako se vlasnici ne dogovore. Vod će formalno pripasti državnom Elektroprijenosu, ali gradi se da bi se na mrežu spojila Široka Draga.
Papir iz 2010. pokazuje gdje je priča počela. Odluka iz 2023. pokazuje kako je dovedena do javnog interesa.
Ako su stari dokumenti doista izneseni iz arhive Vlade, pitanje nije samo tko ih je iznio, nego zašto se ista arhiva ne otvara i za današnje ugovore. Građanske inicijative tvrde, kako smo zabilježili u četvrtom nastavku, da se koncesijski ugovori smiju čitati samo u Ministarstvu, pod nadzorom službenika.
Ni pitanja o Čadilju ne traže papire iz 2010.: tko je koncesiju dodijelio, pod kojim uvjetima, jesu li preskočene procedure i što županija od toga ima. Na prvo odgovor postoji: Čadilj je u srpnju 2022. odobrila Vukadinova Vlada, kako smo pokazali u trećem nastavku.
U sljedećem nastavku (7/12): Poljane kod Livna, koncesija za pitku vodu i pitanje zašto za nju nitko ne odgovara.
