BLIDINJE POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Požari, slaba koordinacija, divlja gradnja i ilegalne deponije prijete Parku prirode

Požari koji danima opterećuju područje Čvrsnice dodatno su naglasili probleme o kojima se govorilo na forumu u Masnoj Luci. Na jednom mjestu okupili su se stanovnici, vatrogasci, civilna zaštita, šumari, turistički djelatnici, stočari i drugi koji izravno ovise o Parku prirode Blidinje, a poruka s terena bila je jasna: najveći rizici više se ne mogu promatrati odvojeno.

Forum je održan u administrativnoj zgradi Javnog poduzeća Park prirode Blidinje d.o.o. u okviru projekta BRIDGE, Inicijative za zelenu i pravednu otpornost Blidinja. Projekt zajedno provode Park prirode Blidinje, Centar za investicije i razvoj poduzetništva (CIRP) i STEMwise d.o.o., uz financiranje iz programa Europske unije Obzor Europa kroz inicijativu Pathways2Resilience.

Požari izdvojeni kao najveća prijetnja

Sudionici su među najtežim problemima jednoglasno izdvojili požare. Oni ugrožavaju šumske ekosustave i pašnjake, ali i imovinu stanovnika te sigurnost posjetitelja. Istodobno je upozoreno na slabu koordinaciju nadležnih tijela na različitim razinama vlasti, zbog čega reakcije na rizike mogu biti spore i nepovezane.

Ozbiljnost tog upozorenja vidi se i u aktualnoj situaciji. Požar na Čvrsnici 23. rujna i dalje je bio aktivan, a zbog nepristupačnog terena i širenja vatre ponovno je zatražena pomoć hrvatskih kanadera. Nekoliko dana ranije, 18. rujna, u intervenciji na području Masne Luke sudjelovala su 123 vatrogasca i 31 vatrogasno vozilo, uz pomoć dva kanadera iz Republike Hrvatske.

Ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle upozorio je da posljednji događaji pokazuju koliko je područje izloženo.

„Blidinje je prirodno blago od izuzetne vrijednosti, ali i prostor koji je sve ranjiviji. Požari koje smo imali posljednjih godina a koji su i sada na žalost aktivni, jasno su pokazali koliko smo izloženi i koliko nam nedostaje sustavan, zajednički pristup. Današnji forum pokazao je da ljudi koji ovdje žive i rade vrlo dobro znaju gdje su problemi – naš je zadatak da to znanje pretočimo u konkretne mjere i bolju suradnju svih nadležnih institucija“, izjavio je Zdravko Kutle, ravnatelj Parka prirode Blidinje.

Problemi nisu samo vatra

Rasprava nije ostala samo na požarima. Među izazovima su navedeni hidrološki problemi koji utječu na Blidinjsko jezero i širi krški prostor, zaštita izvora i vodnih resursa te sve nepouzdanija snježna sezona. Otvoreno je i pitanje razvoja cjelogodišnjeg turizma, kako bi područje manje ovisilo o jednom dijelu godine.

Sudionici su upozorili i na nelegalnu sječu, neuređenu gradnju, rast broja ilegalnih deponija te pritiske na ruralnu infrastrukturu. Zajednički cilj foruma bio je prikupiti konkretne podatke i iskustva ljudi s terena kako bi se buduće mjere temeljile na stvarnim problemima.

Lokalna zajednica treba biti uključena od početka

Dijana Bošnjak iz CIRP-a naglasila je da planiranje klimatske otpornosti ne može biti zatvoren proces.

„Klimatska otpornost ne može se planirati samo iz ureda niti na temelju stručnih analiza. Današnja rasprava dala nam je vrijedan uvid u stvarne potrebe s terena – od zaštite od požara do problema u koordinaciji među institucijama. Upravo će ti zaključci biti polazište za izradu planova koji će biti realni, provedivi i koji će poslužiti kao temelj za pripremu konkretnih projekata za domaće i EU fondove“, rekla je Bošnjak.

Projekt BRIDGE već je ranije definiran kao proces u kojem se trebaju izraditi početna procjena stanja, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, Akcijski plan i Investicijski plan Parka prirode Blidinje. Europska inicijativa Pathways2Resilience provodi se u okviru programa Obzor Europa, a njezin ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava nosi broj 101093942.

Blidinje kao mogući model za druga zaštićena područja

Josipa Arapović iz STEMwise d.o.o. istaknula je važnost povezivanja stručnih podataka s iskustvom ljudi koji svakodnevno žive i rade na Blidinju.

„Blidinje ima priliku postati primjer drugim zaštićenim područjima u regiji kako se klimatski rizici mogu sustavno procjenjivati i rješavati. Metodologija koju primjenjujemo kroz projekt povezuje podatke, lokalno iskustvo i institucionalnu odgovornost. Iznimno nam je važno što su se odazvali i vatrogasci, civilna zaštita i šumari, i sami stanovnici Blidinja jer bez njihovog znanja nije moguće napraviti kvalitetnu procjenu rizika“, izjavila je Josipa Arapović ispred STEMwise d.o.o.

Zaključci foruma bit će ugrađeni u početnu procjenu stanja, odnosno Baseline Assessment. Taj dokument predstavlja prvi korak prema izradi strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Park prirode Blidinje. Projektni partneri najavili su da će suradnju s lokalnim dionicima nastaviti tijekom cijelog trajanja projekta.