U Tomislavgradu oživjela povijest Hrvatskoga Kraljevstva: dokumenti otkrivaju proslave iz 1925.

U Franjevačkom muzeju Tomislavgrad otvorena je izložba koja povijesnim fotografijama, dokumentima i muzejskim predmetima vraća pozornost na proslavu velikoga hrvatskog jubileja iz 1925. godine. Na otvorenju su predstavljene i političke okolnosti toga vremena, a posebno je istaknuta uloga fra Mije Čuića.

Gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Bože Milić podsjetio je na doprinos fra Mije Čuića obilježavanju tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Njegovo obraćanje bilo je dio otvorenja povijesne izložbe održanog u petak navečer, 6. studenoga 2026., u Franjevačkom muzeju Tomislavgrad.

Posjetiteljima je predstavljena izložba „1100 godina Hrvatskog Kraljevstva – tragovi i odjeci milenijske proslave na istoku Hrvatske“, koja prikazuje kako su prije više od stoljeća gradovi i mjesta istočne Hrvatske obilježili značajnu obljetnicu te što je od tih proslava ostalo sačuvano.

Dokumenti otkrivaju proslave iz 1925. godine

Izložbena građa obuhvaća povijesne fotografije, dokumente i muzejske predmete povezane s proslavama održanima 1925. godine. Sačuvani materijali prikazuju načine na koje je tada obilježena tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, ali i kako se sjećanje na taj događaj prenosilo kroz desetljeća.

Povijesni prikaz ne zaustavlja se na svečanim obilježavanjima. U širem izložbenom projektu obrađeni su i spomenici, spomen-ploče te novinski zapisi, uključujući izvještavanje osječkog dnevnika Hrvatski list o tadašnjim događajima. Poseban dio građe odnosi se na Sokolsku mogilu u zagrebačkom Maksimiru, povezanu s obilježavanjem jubileja 1925. godine. U njezinu su riznicu pohranjeni prigodni darovi iz brojnih mjesta u Hrvatskoj i dijela Bosne i Hercegovine. Spomenik je nastao uz uporabu zemlje s povijesnih lokacija.

Izložba je krenula iz Osijeka i obišla više gradova

Projekt je prvi put predstavljen javnosti 5. rujna 2025. u Muzeju Slavonije u Osijeku, u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Nakon osječkog otvorenja izložba je nastavila gostovanja u drugim muzejima i kulturnim ustanovama, a sada je predstavljena i publici u Tomislavgradu. Među ranijim domaćinima bili su Muzej Belišće, Gradski muzej Vukovar i Muzej grada Iloka.

Iza projekta stoji Muzejska udruga Istočne Hrvatske, koja okuplja 21 muzej s područja Slavonije, Baranje i Srijema. U pripremi izložbe sudjelovalo je tridesetak stručnjaka, među kojima su muzejski djelatnici, arhivisti i znanstvenici. U Osijeku je u rujnu 2025. održana i obljetnička proslava u Perivoju kralja Tomislava, na mjestu gdje je 1925. posađena spomen-lipa.

Za prepoznatljiv izgled projekta odabran je reljef Kralj Tomislav, rad kipara i arhitekta Frana Cote. Kao motiv izložbenog plakata poslužio je akvarel Krunidba kralja Tomislava slikara Marijana Trepšea, koji se čuva u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu.

Stjepan Radić i prilike u tadašnjoj Jugoslaviji

Otvorenje u Tomislavgradu nije bilo posvećeno samo izloženim predmetima. Posjetitelji su mogli čuti i o političkim i društvenim okolnostima međuratnog razdoblja, u kojem je održana milenijska proslava.

O prilikama u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji govorio je dr. sc. Ivan Milec s Hrvatskog instituta za povijest. Posebnu je pozornost usmjerio na položaj i djelovanje Stjepana Radića i Hrvatske seljačke stranke (HSS) u vrijeme obilježavanja 1925. godine.

Takav povijesni okvir bio je dio razgovora kojim je otvorenje povezalo događaje iz prošlosti sa sačuvanom muzejskom građom i njezinim predstavljanjem današnjoj publici.

Franjevci, muzealci i duvanjska baština na otvorenju

Predsjednica Muzejske udruge Istočne Hrvatske Marina Vinaj naglasila je važnost povezivanja muzejskih ustanova te zajedničkog rada na očuvanju i predstavljanju kulturne i povijesne baštine. Time je u središte pozornosti stavljena suradnja koja je omogućila pripremu i gostovanja izložbe.

Grgur Marko Ivanković, muzejski savjetnik, okupljenima je predstavio postav i povijesne materijale koji svjedoče o proslavama u istočnoj Hrvatskoj. O značenju obljetnice i doprinosu fra Mije Čuića govorio je i fra Bože Milić, koji je nakon programa svečano otvorio izložbu.

Program je vodila muzejska pedagoginja Helena Lučić. Glazbeni dio večeri pripao je članovima Hrvatske duvanjske baštine, koji su izveli bećarce. Nakon svečanog otvorenja posjetitelji su razgledali izložbeni postav u Franjevačkom muzeju Tomislavgrad.