RESSLER: Ne vidim nikakvu proceduralnu ni suštinsku zapreku za hrvatsku izbornu jedinicu u BiH

Bosna i Hercegovina ulazi u razdoblje u kojem će se istodobno prelamati izborna pitanja, europski put i budućnost međunarodne uprave. Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler poručio je da s europske razine ne vidi pravnu ni proceduralnu zapreku za moguću hrvatsku izbornu jedinicu, dok je postojeći izborni sustav ocijenio nepravednim prema hrvatskom narodu. U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg Bosne govorio je i o zastojima na putu prema Europskoj uniji, OHR-u te jačanju gospodarskih i znanstvenih veza Hrvata u BiH s Republikom Hrvatskom.

Izborni zakon ponovno u središtu rasprave

Jedna od ključnih tema bila je budućnost Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ressler smatra da sadašnje uređenje ostavlja prostor da političke predstavnike hrvatskog naroda biraju drugi birači te takav model opisuje kao sustavni problem države.

“To je nepravedan sustav koji je sistemski problem Bosne i Hercegovine koji će morati pristupiti i izmjenama Izbornog zakona. Jasno je da takav sustav diskriminira najmalobrojniji konstitutivni narod, hrvatski narod”, izjavio je Ressler.

Posebno se osvrnuo na ideju uspostave hrvatske izborne jedinice unutar BiH. Prema njegovu tumačenju, europski pravni okvir, praksa država članica i presude Europskog suda za ljudska prava ne stvaraju proceduralnu ili suštinsku prepreku za takav model.

“Važno je istaknuti i podcrtati još jednom da s nekakve europske razine ne postoje nikakve prepreke za uspostavu nekakve takve izborne jedinice… ne vidim nikakvu proceduralnu niti suštinsku zapreku za ostvarivanje takvog modela u budućnosti.”

Širi europski okvir ipak zahtijeva daljnju izbornu i ustavnu reformu. Europski parlament u lipnju 2026. ponovno je naglasio potrebu poštovanja temeljnih prava i nediskriminacije svih građana, uključujući konstitutivne narode, dok se od BiH i dalje očekuje završetak ustavnih i izbornih reformi.

Ressler odbacuje tezu da BiH mora postati unitarna država

Ressler se osvrnuo i na tvrdnje da bi Bosna i Hercegovina, kako bi postala članica Europske unije, morala prijeći na građanski koncept i unitarno državno uređenje. Takvo stajalište nazvao je promašenim te ustvrdio da federalno uređenje samo po sebi nije prepreka članstvu u EU.

“Rekao bih da postoje takve promašene teze, po meni poprilično sada već i passe teze u europskoj javnosti, pa i u Europskom parlamentu protiv kojih smo se borili, koje su praktički tvrdile da je jedino što je moguće za bilo koju državu kandidatkinju, da ona bude potpuno unitarno uređena država. Jasno je da to nije tako”, poručio je Ressler te dodao kako “ne postoji nikakva prepreka za ulazak u Europsku uniju za države koje su organizirane na ovom ili onom federalnom principu”.

Bosna i Hercegovina trenutačno ima status zemlje kandidatkinje za članstvo. Europsko vijeće u ožujku 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore, ali prema službenom pregledu iz ožujka 2026. pregovori još nisu formalno otvoreni. Napredak je vezan uz provedbu reformi, a među važnim pitanjima ostaju ustavne, izborne i institucionalne promjene.

Ressler je upravo stagnaciju izdvojio kao jedan od problema koji građane BiH košta i financijski.

“Što se tiče europske perspektive i europskog puta, jasno je da su europska vrata otvorena, da se proširenje sve više gleda kao strateško pitanje i kao nešto što je važno za cijelu Europsku uniju… Ali također je jasno da nažalost ovdje u BiH vidimo stagnaciju koja onda, nažalost, nosi sa sobom i te financijske posljedice koje ste spomenuli, a koje su konkretne i koje imaju itekako cijenu za sve koji žive u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Ressler za Dnevnik RTV Herceg Bosne.

Pred BiH su pritom i Opći izbori 2026. godine, za koje Ressler smatra da će imati velik utjecaj na smjer zemlje tijekom sljedeće četiri godine. Posebno je naglasio njihovo značenje za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

OHR ne može nestati preko noći

Treća velika tema odnosila se na Ured visokog predstavnika. Ressler smatra da OHR nije zamišljen kao trajna institucija i da bi Bosna i Hercegovina tijekom političkog razvoja trebala postupno preuzimati punu odgovornost za vlastite institucije.

Istodobno je upozorio da prestanak rada OHR-a ne može biti trenutačan. Za zatvaranje Ureda već postoje utvrđeni uvjeti poznati kao program 5+2. Oni uključuju pitanja državne i obrambene imovine, provedbu konačne odluke za Brčko, fiskalnu održivost i vladavinu prava, uz dva dodatna politička uvjeta.

“Jasno je da visoki predstavnik kao institucija nije nešto što je zamišljeno da je praktički permanentno, konstantno, neograničeno, da je u nekakvom normalnom razvojnom smislu za Bosnu i Hercegovinu, pa i kao državu kandidatkinju, normalno da se ide prema nekakvom takozvanom phasing-out procesu takvog sustava. Istodobno je jasno da postoje pretpostavke kako se to može dogoditi i da se to ne događa preko noći”, podsjetio je zastupnik u Europskom parlamentu.

Ressler je dodao da mu se čini kako takvu dinamiku i smjer kreira i aktualni v. d. visokog predstavnika Louis Crishock. OHR i dalje program 5+2 navodi kao okvir koji mora biti ispunjen prije njegova zatvaranja.

Hrvatska, europski fondovi i razdoblje nakon 2027.

Govoreći o ulozi Republike Hrvatske, Ressler je pohvalio angažman hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića, uključujući velike financijske ugovore nedavno potpisane u Mostaru. Kao jedan od prioriteta izdvojio je izgradnju institucija u BiH koje mogu učinkovitije koristiti europska sredstva uz potporu Hrvatske.

Njegov je naglasak bio na snažnijem gospodarskom, akademskom i prometnom povezivanju prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine, posebno uoči novog razdoblja europskog financiranja nakon 2027. godine.

“Između Hrvatske i Bosne i Hercegovine trenutačno je vanjska granica Europske unije. Ali činjenica je da su taj prostor jednostavno ljudski kapital, akademski i prometno… velikim dijelom povezani i da čine zajednički jedinstveni prostor i razvojni prostor, i da ga Hrvatska tako mora gledati u definiranju naših prioriteta europskog financiranja nakon 2027. godine”, zaključio je Karlo Ressler.

Prema Resslerovu stajalištu, povezivanje svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini s Hrvatskom i Bruxellesom trenutačno treba biti jedan od prioriteta. Njegove poruke dolaze u razdoblju općih izbora u BiH, za koje je ocijenio da će odrediti politički smjer zemlje u sljedeće četiri godine, uz posebno značenje za hrvatski narod.