BiH uvezla sjemenski krumpir za 7,4 milijuna dolara, a u Glamoču stižu ohrabrujući rezultati: Žele vlastitu proizvodnju

Bosna i Hercegovina godišnje uvozi tisuće tona sjemenskog krumpira, a proizvođači iz Glamoča sada ispituju mogućnost uzgoja domaćeg sadnog materijala. Na pokusnoj parceli uočena je važna razlika, ali konačna računica još nije poznata.

Uvoz gotovo 10.000 tona, najviše iz Nizozemske

Bosna i Hercegovina tijekom 2025. godine uvezla je 9.774 tone sjemenskog krumpira, ukupne vrijednosti približno 7,4 milijuna američkih dolara. Podaci međunarodne trgovinske statistike pokazuju da je najveći dio tih količina stigao iz Nizozemske.

Iz te je zemlje dopremljeno oko 8.040 tona, odnosno približno 82 posto cjelokupnog uvoza. Slijede Njemačka s oko 856 tona, Danska s 451 tonom i Belgija s približno 248 tona. Upravo zbog oslanjanja na uvoz posebno je zanimljiv pokus koji su u Glamoču proveli lokalni uzgajivači i znanstvenici.

Glamočki proizvođači već šire proizvodnju

Udruga „Glamočki krompir“ okuplja 56 registriranih proizvođača, prema podacima koje je njezin predsjednik Siniša Šolak iznio u rujnu. Površine obuhvaćene zajedničkim standardima uzgoja povećane su s 52 na 76 hektara do prošle godine.

Šolak je naveo i da su proizvođači tijekom 2025. proizveli oko 2.000 tona krumpira. Za 2026. upozorio je na posljedice izrazito sušnog razdoblja, zbog čega se očekivao slabiji urod, bez konačne procjene količina.

Glamočki krumpir već ima zaštitu geografskog podrijetla i zaštićen žig. Proizvodi se označavaju etiketama i QR kodovima radi praćenja podrijetla, a proizvođači rade i na prilagodbi pakiranja zahtjevima većih trgovačkih lanaca.

Četiri sorte posađene uz uobičajeni krumpir

U suradnji s Institutom za genetičke resurse Sveučilišta u Banjoj Luci, udruga je pokrenula pokus s četiri komercijalne sorte. Njihov su sadni materijal istraživači dobili iz dijelova klica te ga u laboratorijskim uvjetima očistili od virusa.

Nove biljke posađene su u lipnju na njivi Nikole Srdića, zajedno s krumpirom uzgojenim na uobičajeni način. Takav raspored omogućio je usporedbu dvaju načina proizvodnje tijekom iste vegetacijske sezone u Glamočkom polju.

Krumpir je izvađen 19. listopada 2026., a već je tada uočena razlika. Mirela Kajkut Zeljković, voditeljica laboratorija Instituta, za Federalnu televiziju potvrdila je da su biljke dobivene iz materijala očišćenog od virusa razvile više gomolja od onih iz standardne proizvodnje.

U terenskim su aktivnostima, uz Mirelu Kajkut Zeljković, sudjelovali i Sonja Umićević te David Ducanović, članovi istraživačkog tima Instituta.

Veći broj gomolja još ne znači i veći prinos

Iako je početno opažanje povoljno, nije objavljen usporediv podatak o kilogramima krumpira po hektaru. Za takav zaključak potrebno je znati i masu dobivenih gomolja te površinu na kojoj je posađena svaka skupina biljaka.

Institut je 20. listopada najavio daljnju analizu prinosa i svojstava gomolja. U dostupnim javnim objavama nisu navedene pojedinačne količine po sortama niti potpuna usporedba ukupne mase uroda.

Za proizvođače je, uz konačan urod, važan i broj zdravih gomolja koje mogu upotrijebiti za buduću proizvodnju sjemena. Pokus je upravo u tom dijelu pokazao prvi pozitivan pomak.

Sljedeći korak nova sadnja, cijena još nepoznata

Srdić je važnost domaćeg sadnog materijala istaknuo u prilogu novinarke Federalne televizije Željke Mihaljević. „To znači da ne moramo tražiti uvozno sjeme, nego ovdje možemo organizirati proizvodnju sadnog materijala“, rekao je član udruge „Glamočki krompir“.

Predsjednik udruge Siniša Šolak najavio je ponovnu sadnju dobivenih gomolja kako bi se povećala raspoloživa količina sjemena. O nastavku projekta i idućoj vegetacijskoj sezoni razgovarali su i predstavnici Instituta s lokalnim proizvođačima.

Zasad nije objavljeno hoće li sjeme biti dostupno drugim gospodarstvima već 2027. godine, u kojim količinama ni po kojoj cijeni. Stoga još nema podataka na temelju kojih bi se moglo utvrditi je li budući domaći sadni materijal jeftiniji od uvoznog.