Iz Livna do europskih tržišta: jedan podatak otkriva snagu domaće dijaspore
Dijaspora je sudjelovala u više od 60 posto prodaje proizvoda jedne livanjske tvrtke, pokazalo je njezino ranije istraživanje. Na poslovnom forumu u Livnu predstavljeni su i projekti koji povezuju...
Dijaspora je sudjelovala u više od 60 posto prodaje proizvoda jedne livanjske tvrtke, pokazalo je njezino ranije istraživanje. Na poslovnom forumu u Livnu predstavljeni su i projekti koji povezuju domaće gospodarstvenike s iseljeništvom te otvaraju mogućnosti za nova ulaganja.
Ključne točke
Više od 60 posto prodaje proizvoda tvrtke B-KRUG d.o.o. bilo je povezano sa sudjelovanjem dijaspore, prema istraživanju koje je poduzeće provelo prije nekoliko godina. Podatak je iznio Stipe Krišto, direktor tvrtke i dopredsjednik Gospodarskog savjeta Grada Livna, govoreći o poslovnim vezama s Livnjacima izvan domovine.
Njegovo iskustvo bilo je jedan od konkretnih primjera na poslovnom forumu „Gradimo Livno zajedno”, održanom 29. listopada 2026. u dvorani Osnovne glazbene škole „Franjo S. Vilhar”. Susret domaćih poduzetnika, predstavnika institucija i iseljeništva uključivao je panel „Umrežavanje i zajedničke poslovne mogućnosti”, posvećen ulaganjima, novim poslovnim projektima i povezivanju s inozemnim tržištima.
Od Livna do Njemačke, Švicarske i Luksemburga
Krišto je objasnio da su poznanstva i suradnja s Livnjacima koji žive u drugim državama pomogli tvrtki u plasmanu proizvoda u Njemačku, Švicarsku, Luksemburg i Hrvatsku. Tako su ostvareni i poslovi s velikim međunarodnim kupcima.
„Dijaspora je naš ambasador brenda u inozemstvu i to Livno treba koristiti. Ne trebamo samo očekivati da netko iz dijaspore dođe ovdje i uloži novac”, kazao je Krišto.
Opisao je i ulaganje s poslovnim partnerom podrijetlom iz Šujice, koji je razvio proizvode za pasivnu protupožarnu zaštitu. Zajedno su osnovali tvrtku i ulagali u Livnu, a njihovi proizvodi danas se ugrađuju u bolnice, fakultete i hotele u Hrvatskoj. Sudionici rasprave pritom su istaknuli da doprinos dijaspore ne mora biti ograničen na ulaganje novca. Važni su i predstavljanje domaćih proizvoda, poslovni kontakti te pristup novim kupcima.
Zavičajne veze donose projekte i poslovne prilike
O mogućnostima povezivanja govorila je i Žana Ćorić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Istaknula je potencijal Livna za snažnije gospodarske odnose s iseljeništvom, posebno kroz poslovne i stručne udruge Hrvata u SAD-u i Južnoj Americi. Podsjetila je i na dolazak poduzetnica iz Južne Amerike čiji preci potječu iz livanjskog kraja.
„Naglasak treba stavljati na ljude. Naravno, gospodarstvo je važno, ali iza gospodarstva i svega stoje ljudi”, poručila je Ćorić, pohvalivši aktivnosti Grada Livna na povezivanju s iseljeništvom.
Darko Ojvan, predsjednik Zavičajnog kluba Livnjaka Slavonije i Baranje „Gorica” iz Osijeka, govorio je o mogućnostima koje pruža sporazum o suradnji Livna i Osijeka. Izdvojio je projekt udruge Osoje, za koji je zahvaljujući partnerima iz Hrvatske, prema njegovim riječima, osigurano oko 30.000 eura. Procijenio je da u Slavoniji i Baranji živi gotovo 20.000 ljudi livanjskog podrijetla.
O švicarskim poslovnim vezama govorio je Jozo Dalić, član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i predstavnik Livanjske zajednice Zürich. Naglasio je mogućnosti ulaganja koje donosi suradnja sa švicarskim poslovnim organizacijama te potrebu da zavičajna društva, uz humanitarne aktivnosti, razvijaju i gospodarske projekte.
Grad priznaje prepreke, ali predstavlja i konkretan projekt
Ivana Markov, pomoćnica gradonačelnika Livna za gospodarstvo, inspekcijske poslove, lokalni razvoj i investicije, upozorila je na administrativne teškoće s kojima se susreću ulagači. Grad još nema posebnu ubrzanu proceduru za investitore, ali nastoji pojednostavniti njihovu komunikaciju s gradskom upravom.
Kao primjer dosadašnje suradnje s dijasporom navela je Livno Hub, pokrenut 2025. godine nakon kontakata preko Hrvatsko-švicarskog gospodarskog kluba. U sklopu tog povezivanja u Livno je došla prva skupina od desetak digitalnih nomada.
Gradonačelnik Darko Čondrić, koji je otvorio forum, naglasio je važnost zajedničkih poslovnih inicijativa domaćih poduzetnika i Livnjaka iz inozemstva. Podsjetio je da Grad podupire nova poduzeća i obrte, mlade poduzetnike, mikro i mala poduzeća, poljoprivredu i poduzetništvo žena. Gospodarski savjet Grada Livna, osnovan u suradnji s lokalnim gospodarstvenicima, služi prepoznavanju prepreka i unapređenju poslovnih uvjeta.
Predstavljeni i novi podaci o livanjskom izvozu
Na forumu je predstavljen rad Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a njezin dopredsjednik Vjekoslav Vuković iznio je podatak da livanjski izvoz gotovo u cijelosti pokriva uvoz. Naveo je i da se gotovo 97 posto izvoza ostvaruje na pet tržišta, pri čemu je Hrvatska najvažnije izvozno tržište. Među mogućnostima daljnjeg razvoja istaknuti su pronalaženje novih kupaca u inozemstvu te prerada i jačanje prepoznatljivosti mliječnih proizvoda.
Sudionicima su predstavljeni i programi Federalnog zavoda za zapošljavanje. Forum je organizirao Grad Livno, uz financijsku potporu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Poruke o ulaganjima, europskim projektima i suradnji
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto govorila je o dijaspori kao partneru lokalnih zajednica kroz ulaganja te prijenos znanja i poslovnog iskustva. Naglasila je potrebu za suradnjom javnog i privatnog sektora, povoljnijim uvjetima poslovanja i kvalitetnije pripremljenim projektima koji mogu iskoristiti prilike povezane s europskim integracijama.
U svojem je obraćanju spomenula sporazum o energetskoj učinkovitosti vrijedan 70 milijuna eura te sporazum o financiranju programa IPA III za razdoblje od 2025. do 2027. godine vrijedan 140,5 milijuna eura. Istaknula je potrebu zajedničkog djelovanja različitih razina vlasti i gospodarstvenika.
Skupu su, među ostalima, nazočili ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Selvid Hurtić, hrvatski konzul u Livnu Tomislav Brdljak te predstavnici institucija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, gospodarskih komora i zavičajnih udruga.


