Uvoz hrane u BiH dosegnuo milijarde: Domaći proizvođači sve teže opstaju, građanima prijete novi troškovi

U prvih šest mjeseci 2026. godine vrijednost uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dosegnula je oko 2,7 milijardi KM. Procjene govore da domaća proizvodnja pokriva tek petinu potreba, a poljoprivrednici upozoravaju na sve teže uvjete rada.

Uvoz višestruko nadmašio izvoz

Bosna i Hercegovina u prvom je polugodištu 2026. uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz dosegnuo približno 605 milijuna KM. Razlika između te dvije vrijednosti premašila je dvije milijarde maraka.

U cijeloj 2025. godini vanjskotrgovinski manjak u poljoprivredno-prehrambenom sektoru dosegnuo je 4,2 milijarde KM, a podaci za prvih šest mjeseci 2026. ponovno pokazuju snažnu prevagu uvoza nad izvozom.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, na pet skupina proizvoda, među kojima su meso, voće, povrće, mliječni proizvodi i žive životinje, izdvojeno je više od 720 milijuna KM. U tim su kategorijama obuhvaćeni i orašasti plodovi, jaja te med.

Najveći pojedinačni iznos odnosi se na meso, gotovo 260 milijuna KM. Slijede voće i orašasti plodovi sa 173,92 milijuna, mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i med sa 127,57 milijuna, povrće sa 102,32 milijuna te žive životinje s gotovo 58 milijuna KM.

Istodobno, procjenjuje se da iz domaće proizvodnje dolazi tek 20 posto hrane potrebne stanovništvu, dok se gotovo 80 posto podmiruje uvozom. Riječ je o procjenama, a ne o udjelu izračunatom iz navedene vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene.

Skuplja sjetva i teškoće na poljima

Za domaće poljoprivrednike ovogodišnja je jesenska sjetva skuplja nego prethodnih godina. Uz povećane troškove, opterećuju ih niske otkupne cijene, snažna konkurencija uvoznih proizvoda i nepovoljne vremenske prilike.

Na probleme s vlastitom opskrbom upozorio je Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra „Semberija” u Bijeljini. Istaknuo je da se u zemlji proizvede približno polovica potrebne pšenice.

”Što se tiče pšenice, proizvodimo otprilike polovinu potreba. To je veliki problem jer je prehrambena sigurnost stanovništva važnija od bilo koje druge sigurnosti. Svjedočili smo tijekom pandemije koronavirusa kako su za nekoliko dana police trgovina bile potpuno prazne”

Proizvodne teškoće dodatno su obilježile suše tijekom ljeta 2026. U pojedinim dijelovima BiH zabilježene su velike štete na kukuruzu i drugim kulturama, a stočari su upozoravali na manjak hrane za životinje.

Upozorenje potrošača zbog hrane iz uvoza

Osim količine uvezene hrane, otvoreno je i pitanje razlika u propisima kojima se uređuje njezin promet. Na to je upozorio Jovan Vasilić iz Udruge potrošača „Zvono” u Bijeljini.

”Mi uvijek uvozimo hranu kojoj se približava istek roka trajanja. Nisu nam usklađeni svi zakonski propisi. Primjerice, kada je riječ o zamrznutom mesu, u EU se može držati zamrznuto šest mjeseci, a kod nas godinu dana”

Traži se analiza proizvodnih mogućnosti

Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljine smatra da je prije odlučivanja o mjerama potrebno utvrditi stvarne domaće mogućnosti i količine koje se moraju nabavljati u inozemstvu.

”Potrebna nam je sveobuhvatna analiza na razini Republike Srpske i BiH kako bismo utvrdili koliko smo samodostatni, koje potrebe možemo podmiriti domaćom proizvodnjom, a koliko moramo uvoziti”

Vučković je pritom naglasio ulogu nadležnih institucija. Podaci o polugodišnjoj trgovini pokazuju i da je uvoz pojedinih poljoprivredno-prehrambenih kategorija rastao i vrijednosno i količinski, dok je ukupni izvoz sektora u oba pokazatelja bio manji nego u istom razdoblju prethodne godine.

Povećani troškovi mogli bi stići do kupaca

Rastući izdaci za proizvodnju ne predstavljaju problem samo za poljoprivredna gospodarstva. Ekonomist Sanel Halilbegović upozorava da će posljedice osjetiti i krajnji potrošači.

”Povećanje cijena i troškova prenijet će se na krajnje korisnike, stojim iza toga”

Uz moguće poskupljenje namirnica, sugovornici ističu i rizik velike uvozne ovisnosti u slučaju ozbiljnijih svjetskih kriza ili poremećaja opskrbe. Domaći proizvođači istodobno nastavljaju jesensku sjetvu u uvjetima povećanih ulaganja i neizvjesnih vremenskih prilika.