Poslodavac vam kasni s isplatom plaće? Evo koja prava imate i kako možete doći do svog novca

Neisplaćena plaća može ozbiljno ugroziti kućni proračun, ali poslodavac ima jasne zakonske obveze. Posebno je važan pisani obračun dugovanja, a radnici moraju paziti i na rok zastare.

Obračun neisplaćene plaće jedan je od najvažnijih dokumenata za radnika kojem poslodavac duguje novac. Na temelju tog obračuna moguće je pokrenuti postupak prisilne naplate, bez oslanjanja samo na obećanje da će plaća naknadno biti isplaćena.

Pravila se odnose i na slučajeve u kojima plaća nije izostala u cijelosti, nego je radniku isplaćen samo dio dogovorenog iznosa. Dug ostaje potraživanje iz radnog odnosa, a zakon predviđa načine na koje radnik može tražiti njegovu isplatu.

Obračun dugovanja može biti temelj prisilne naplate

Članak 80. Zakona o radu Federacije BiH obvezuje poslodavca da, ako zakasni s plaćom ili je ne podmiri potpuno, radniku preda obračun neisplaćenog iznosa. To mora učiniti do kraja mjeseca u kojem je plaća dospjela.

Značenje tog papira nije samo informativno. Zakon mu daje svojstvo izvršne isprave, što radniku omogućuje da, prema pravilima izvršnog postupka, zatraži prisilnu naplatu iznosa koji mu pripada.

Obračun tako može biti temelj zahtjeva za naplatu, dok sam postupak ovisi o odgovarajućim pravilima izvršenja. Ako poslodavac dokument ne izda, radnik se može obratiti nadležnoj inspekciji rada radi provjere je li poslodavac ispunio svoje obveze.

Isplata plaće mora se obavljati najkasnije svakih 30 dana

Obveza redovite isplate utvrđena je člankom 79. federalnog Zakona o radu. Plaća se isplaćuje nakon obavljenog posla, a razdoblja između isplata ne smiju biti dulja od 30 dana.

Plaća i naknada plaće moraju se isplatiti u novcu. Poslodavac je također dužan prilikom isplate predati radniku pisani obračun, neovisno o tome postoji li spor oko iznosa.

Kašnjenje može biti posebno teško radnicima koji moraju redovito podmirivati kredite, režije i ostale kućne troškove. Ipak, financijske obveze radnika ne mijenjaju zakonski propisani rok niti poslodavca oslobađaju dužnosti obračuna.

Zakon dodatno ograničava mogućnost samovoljnog umanjivanja primanja. Prema članku 82., poslodavac ne smije naplatiti vlastito potraživanje prema radniku uskraćivanjem plaće ili njezina dijela bez izvršne sudske odluke ili radnikove suglasnosti.

Sudski postupak i rok zastare od tri godine

Ako dug nije podmiren, radnik može zatražiti i sudsku zaštitu novčanog potraživanja. Prema članku 114. federalnog Zakona o radu, kod zahtjeva za novac iz radnog odnosa nije obvezno prije tužbe podnositi zahtjev za zaštitu prava poslodavcu.

Za naplatu je važan i članak 115.: novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju tri godine od dana nastanka obveze. Zbog tog roka odgađanje postupka može biti važno za mogućnost ostvarenja potraživanja.

Federalni propisi predviđaju i mogućnost da se poslodavac i radnik prije sudskog spora pokušaju dogovoriti o mirnom rješavanju. To ne mijenja potrebu da radnik vodi računa o rokovima i dokumentima koji potvrđuju dug.

U HBŽ-u vrijedi i poseban županijski zakon

Za čitatelje u Hercegbosanskoj županiji važna je dodatna okolnost. HBŽ ima vlastiti Zakon o radu iz 2022. godine, koji također određuje isplatu plaće u razdobljima od najviše 30 dana i obvezu izdavanja obračuna neisplaćenog iznosa.

Prema županijskim člancima 79. i 80., taj je obračun također izvršna isprava. Županijski članak 115. propisuje trogodišnju zastaru novčanih potraživanja iz radnog odnosa.

Županijski članak 114. posebno uređuje zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava kod poslodavca i mogućnost obraćanja sudu. Županijski zakon također među prekršajima navodi neuručivanje propisanog obračuna plaće. Pri pokretanju postupka u HBŽ-u moraju se uzeti u obzir odredbe zakona koji je mjerodavan za konkretan radni odnos.

Ugovor i obračuni važni su za dokazivanje duga

Radniku koji nije dobio plaću važno je sačuvati ugovor o radu, prethodne obračune plaća i druge dokumente koji pokazuju da je bio zaposlen te koliki mu je iznos poslodavac dužan.

Uz obračun neisplaćene plaće, ti dokumenti mogu poslužiti za utvrđivanje potraživanja pred nadležnim tijelima. Ako poslodavac nije uručio zakonom propisani obračun, moguć je i nadzor inspekcije rada.

Pravila o redovitoj isplati, izdavanju pisanog obračuna i zastari primjenjuju se na dugovanja nastala iz radnog odnosa. Neisplaćeni iznos ne prestaje biti dug samim time što je poslodavac propustio rok isplate.