IGOR ŠTIMAC: “Hrvatska se mora petljati u BiH”, progovorio i o ulasku u politiku

Igor Štimac otvoreno je potvrdio da već više od tri godine razmišlja o ulasku u hrvatsku politiku. U istom je razgovoru snažno kritizirao HDZ, Možemo, Milorada Pupovca te političke odnose u Bosni i Hercegovini, a posebno je poručio da se Hrvatska mora aktivnije uključiti u zaštitu interesa Hrvata u BiH.

Štimac ne skriva političku ambiciju

Mogućnost da se Igor Štimac, bivši hrvatski nogometni reprezentativac i izbornik, jednog dana nađe na političkoj sceni više nije samo tema nagađanja. U prvom izdanju bosanskohercegovačkog Slobodnog podcasta izravno je potvrdio da se može zamisliti u politici.

“Mogu.”

Štimac je potom objasnio da njegova razmišljanja o političkom angažmanu traju već dulje vrijeme i da su povezana s njegovim nezadovoljstvom stanjem u društvu.

“Duže od tri godine u meni se lomi dosta toga po pitanju moje ambicije uključivanja u politiku. Nisam od onih koji mogu mirno promatrati raspad društva, degradaciju čovjeka, nestručnost koja napreduje i laži koje nam se svakodnevno serviraju”, rekao je Štimac.

Tijekom razgovora govorio je o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, političkim strankama, položaju Hrvata u BiH, Miloradu Pupovcu i mogućnosti stvaranja političke opcije kakvu bi želio vidjeti u Hrvatskoj. Iako je jasno priznao da politička ambicija postoji, nije rekao da je donio konačnu odluku o kandidaturi, osnivanju vlastite liste ili pristupanju nekoj od postojećih stranaka.

Na svoju ambiciju vratio se i poslije u razgovoru.

“Lomim u sebi tu ambiciju koja postoji u meni oko političkog angažmana”, rekao je.

Svoj dosadašnji javni put opisao je kao sukob sa sustavom za koji smatra da napredovanje često ne temelji na stručnosti.

“Išao sam protiv nepravde uvijek, protiv sustava koji je nakaradno postavljen, koji gura uhljebe naprijed i zaustavlja struku. Išao sam protiv poltrona, protiv uhljeba i protiv lošeg sustava”, rekao je Štimac.

Kritike HDZ-u, Možemo i Pupovcu

Štimac je u razgovoru iznio niz stavova o hrvatskoj politici. Govorio je o demokršćanskom i katoličkom identitetu Hrvatske, položaju branitelja, odnosu prema komunističkom nasljeđu i antifašizmu te načinu financiranja kulturnih sadržaja.

Posebno je kritizirao Možemo, koji je nazvao “sektom”. Kritike je usmjerio i prema aktualnom HDZ-u, za koji smatra da više ne zastupa u dovoljnoj mjeri vrijednosti na kojima je stranka nastala.

“Zar nije HDZ nositelj konzervativnih vrijednosti? Trebao bi biti, ali u velikoj mjeri nije”, rekao je.

Govorio je i o, kako smatra, utjecaju srpskog kapitala u hrvatskim medijima. Za takvu tvrdnju tijekom razgovora nije iznio konkretne podatke. Hrvatskoj su, prema njegovu mišljenju, potrebne “korjenite promjene”.

Njegovi politički istupi već su izazivali polemike i izvan samog podcasta. U proteklim danima uključio se u raspravu oko prosvjeda “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku”, vezanog uz pitanje nezakonito odloženog otpada u Lici. Štimac je taj prosvjed u objavi na društvenim mrežama nazvao antihrvatskim, a oko njegove interpretacije popisa organizatora i podupiratelja razvila se javna polemika.

Oštar je bio i prema predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu, kojega je kritizirao zbog njegova političkog djelovanja.

“Ovo je jedan cinik. Čovjek koji je više štete napravio poštenom srpskom narodu ovdje nego koristi”, rekao je Štimac, ustvrdivši da Pupovac politički djeluje protiv interesa hrvatske države.

Želi listu neovisnih i ostvarenih ljudi

Govoreći o budućnosti hrvatske političke scene, Štimac se dotaknuo i takozvanih trećih opcija. Smatra da su mnoge od njih završile tako što su ih s vremenom apsorbirale veće političke stranke.

Drugačiji rezultat, prema njegovu mišljenju, mogla bi postići lista ljudi koji su neovisni i profesionalno ostvareni te koji u politiku ne ulaze kako bi preko nje gradili vlastitu egzistenciju.

“Rezultat se po meni može dogoditi onda kada se stvori jedna kvalitetna, suverena lista ljudi koji su neovisni i nezavisni, koji iza sebe imaju rezultate i kojima je jedini cilj budućnost hrvatske mladosti i opstojnost hrvatske države i njezinih vrijednosti”, rekao je.

Kao primjer osobe čiji ulazak u politiku pozdravlja naveo je Zdenka Lučića, diplomiranog pravnika, umirovljenog brigadnog generala HVO-a i bivšeg zastupnika u Parlamentu Federacije BiH.

Lučić je na Općim izborima 2026. zajednički kandidat pet hrvatskih oporbenih stranaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Podržavaju ga HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka.

“Drago mi je, iskreno, vidjeti Zdenka Lučića koji se odvažio ući u politiku. On je čovjek s ratnim iskustvom, a većinom se takvi ljudi drže izvan politike. Čovjek je koji je sebi osigurao egzistenciju svojim poslovima i spreman je dati sebe, žrtvovati svoje vrijeme i svoju budućnost za neke promjene, za neki boljitak”, rekao je.

Štimac je dodao da politici trebaju takvi ljudi, a ne, kako ih je nazvao, “uhljebi koje je politika iznjedrila, koji su ni iz čega došli do nečega kroz politiku”.

Sličan kriterij primijenio je i na poduzetnike.

“Bilo bi idealno da u politiku mogu ući uspješni poduzetnici koji su situirani i nemaju potrebu krasti. Nažalost, desetljećima na ovim prostorima u politiku najvećim dijelom ulaze oni koji se kroz politiku žele okoristiti i nemaju životnih rezultata”, rekao je.

Teške riječi o stanju u Bosni i Hercegovini

Značajan dio razgovora odnosio se na političke odnose u Bosni i Hercegovini. Štimac je stanje u zemlji opisao izrazito kritično.

“BiH je daleko od toga da je možemo nazvati državom koja funkcionira na normalan način. Ona ni sama ne zna što je danas”, rekao je Štimac.

Kao jedan od problema istaknuo je nedostatak međusobnog poštovanja među narodima, kao i stalno političko vraćanje na ratnu prošlost.

“Politika na ovim prostorima bila je pogubna za sve narode i nacionalnosti. Politika je dogovarala, pregovarala i odlučivala, narod je ginuo i stradao, a iza ruševina ostala je mržnja koju je teško izbrisati”, rekao je.

Po njegovu mišljenju, Bosni i Hercegovini potrebna je generacijska promjena političkih kadrova.

“Čim se ne vidi poboljšanje u zadnjih 20 ili 30 godina, znači da svi aktualni političari trebaju otići i da trebaju doći neki novi, mladi, razumni ljudi, nova energija i nova snaga koja neće gledati stranački predznak”, rekao je.

Kritike je usmjerio i prema dvjema velikim strankama, SDA i HDZ-u BiH.

“Velike stranke, SDA s jedne strane i HDZ s druge, stvorile su puno dužničkog ropstva unutar samih stranaka koje veže ruke mnogim ljudima koji su osigurani kroz poslove u javnim ustanovama”, rekao je.

Takav sustav, prema njegovoj ocjeni, ljude drži u “stranačkoj stezi” i otežava političke promjene.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 4. listopada 2026., a prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva u birački je popis početkom svibnja bilo upisano 3.414.364 birača.

“Hrvatska se mora petljati u BiH”

Najviše pozornosti izazvao je Štimčev stav o ulozi Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Smatra da Zagreb mora biti aktivniji kada je riječ o položaju hrvatskog naroda u BiH.

“Hrvatska se ponaša kao: ‘Nemojte da se mi tu petljamo.’ Hrvatska se mora petljati zato što ima ugovornu obvezu štititi interes hrvatskog naroda”, rekao je, pozivajući se na Washingtonski i Daytonski sporazum.

Republika Hrvatska jedna je od stranaka potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, parafiranog u Daytonu 21. studenoga 1995. i potpisanog u Parizu 14. prosinca iste godine. Hrvatska Vlada svoju današnju ulogu u odnosu prema Daytonskom sporazumu opisuje i kao ulogu njegova jamca.

Štimac je govorio i o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mandatima Željka Komšića te političkim prijeporima vezanim uz Slavena Kovačevića. Kovačević je kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na izborima 2026.

Štimac smatra da Kovačević ne može predstavljati hrvatski narod ako nema potporu hrvatskih birača.

“On ničim ne predstavlja hrvatski narod. Najadekvatnije bi bilo da se kandidira u kategoriji Ostalih pa neka Ostali glasaju za njega ako im se sviđa. Ali on ne može biti predstavnik hrvatskog naroda”, rekao je.

U istom je kontekstu naglasio gospodarski potencijal Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prema njegovu mišljenju, Hrvati, posebno kroz poduzetništvo u Hercegovini, mogu biti važan faktor gospodarskog razvoja cijele zemlje.

Unatoč vrlo konkretnim političkim stavovima, Štimac nije objavio da ulazi u izbornu utrku. Nije rekao ni da osniva novu političku opciju, niti je naveo stranku kojoj bi se mogao pridružiti. Za sada je potvrdio samo da o političkom angažmanu ozbiljno razmišlja već godinama, dok istodobno sve otvorenije govori o tome kakve bi promjene želio vidjeti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.