UMIROVLJENICI OČEKIVALI VIŠE, STIŽE TEK NEKOLIKO MARAKA: Halilović upozorava da jednokratna pomoć nije realna
Rujanska isplata donijet će konačno usklađivanje mirovina u Federaciji BiH, ali za dio umirovljenika razlika će se mjeriti tek u nekoliko maraka. Istodobno, predstavnici umirovljenika upozoravaju da...
Rujanska isplata donijet će konačno usklađivanje mirovina u Federaciji BiH, ali za dio umirovljenika razlika će se mjeriti tek u nekoliko maraka. Istodobno, predstavnici umirovljenika upozoravaju da službeni pokazatelji cijena ne odražavaju ono što stariji građani svakodnevno plaćaju za hranu, lijekove, prijevoz i režije.
Ključne točke
Razlika stiže uz rujansku isplatu
Srpanjske mirovine akontativno su povećane za 3,5 posto, a konačna stopa drugog ovogodišnjeg usklađivanja iznosi 3,82 posto. Zbog toga u rujnu treba biti isplaćena preostala razlika od 0,32 posto.
Za minimalne mirovine ostvarene do 1. siječnja 2026. godine navodi se da će s povećanjem iznositi 692,23 KM, dok su u srpnju iznosile 690,10 KM. Razlika je 2,13 KM. Zajamčena mirovina, koja sada iznosi 823,59 KM, nakon povećanja od 0,32 posto trebala bi dosegnuti 826,13 KM, što je povećanje od približno tri marke.
Konačno usklađeni iznosi trebali bi biti isplaćeni 4. rujna uz mirovinu za kolovoz, zajedno s pripadajućom razlikom za srpanj. U mirovinskom sustavu Federacije BiH trenutačno je 471.578 korisnika, a za mirovinski i invalidski sustav u ovogodišnjem proračunu planirano je približno 4,422 milijarde KM.
Halilović osporava sliku koju daju statistike
Haso Halilović, predsjednik Skupštine Saveza udruženja umirovljenika FBiH, smatra da zakonska formula nije glavni problem, nego način na koji statistika prikazuje stvarne životne troškove umirovljenika.
“Što se tiče poštovanja zakona tu nemamo nikakvu primjedbu, uzimaju se troškovi života i rast plaća i statistka je prikazala tako kako je prikazala. Ali ponavljam, statistika je za nas zbir netočnih podataka. Nekad sam to učio u školi i u praksi se to pokazalo točnim pogotovo kod nas umirovljenika. Mi smo još prije par godina predlagali da se mora napraviti jedna statistička potreba umirovljenika gdje će biti obuhvaćeno 60-70 najbitnijih artikala od kojih zavisi kvalitetan život umirovljenika. U okviru toga smo uvijek tražili da to budu troškovi, kada je riječ o prehrambenim artiklima, da budu lijekovi, javni prijevoz i da budu komunalije.
Od toga umirovljenici žive, to im je važno za život i mi cijenimo da je tu bio rast između 30 i 80 posto, i mislim da je to realno”, govori za Faktor Haso Halilović.
Službena statistika za srpanj pokazuje da su potrošačke cijene u FBiH u prosjeku pale 0,2 posto u odnosu na lipanj, ali su istodobno bile 3,4 posto više nego u srpnju 2025. godine.
“Samo kod njihove računice stoji pad cijena, samo je kod nas inflacija usporena, a bilo koja analiza, anketa da se radi, pokažu kako je cijena drugačija barem za nekoliko feninga, gotovo svaki dan ide gore”, govori Halilović.
Upozorenje na pad prihoda od doprinosa
Halilović kao dodatni problem ističe prihode sustava. Navodi da je u prvih šest mjeseci ove godine za PIO i zdravstvenu zaštitu uplaćeno oko 120 milijuna KM manje doprinosa nego u istom razdoblju prošle godine.
“Sada se može vidjeti zašto smo bili protiv prošle godine kada je Vlada Federacije išla na smanjenje doprinosa na PIO i zdravstvenu zaštitu. To su dva goruća problema i sada smo vidjeli da je za šest mjeseci ove godine nekih 120 milijuna manje uplaćenih doprinosa za PIO i zdravstveno, nego prošle godine, Tu je napravljena greška. Njemačka podiže stopu doprinosa za PIO”, govori Halilović.
Jednokratna pomoć sve manje izgledna
Kada je riječ o mogućoj jednokratnoj novčanoj pomoći iz proračuna FBiH tijekom ove godine, Halilović ne očekuje takvu odluku.
“Mislim da nije realno sada očekivati jednokratnu pomoć, ulazimo u rujan, nemaju oni para za to”, mišljenja je Halilović.
Od kraja 2025. umirovljenicima se najavljivalo ukupno povećanje mirovina od približno 17 posto tijekom 2026. godine. Konačni ukupni rast, nakon ovogodišnjih usklađivanja, iznosi 15,08 posto.


