Nova bura oko koncesije „Lara Natural“: Udruge prozvale Vladu i pravosuđe, traže odgovor tko upravlja HBŽ-om

Spor oko koncesije za istraživanje i eksploataciju podzemnih voda na području Livna ponovno se zaoštrio. Nakon što je tvrtka „Lara Natural“ d.o.o. najavila pravne postupke protiv Ivice Brešića i Mirka Krivića, stigao je oštar odgovor koordinacije udruga i neformalnih grupa građana.

Potpisnici odgovora iznijeli su niz teških optužbi na račun koncesionara, Vlade Hercegbosanske županije, Ministarstva gospodarstva i županijskog pravosuđa. Istodobno su ponovno otvorili pitanje zakonitosti koncesije, zaštite izvora pitke vode i postupanja nadležnih institucija.

Tvrtka najavila pravne postupke

„Lara Natural“ objavila je da će pokrenuti postupke radi utvrđivanja odgovornosti za štetu za koju tvrdi da je nastala iznošenjem neistinitih informacija, uznemiravanjem javnosti i podnošenjem neutemeljenih prijava.

U priopćenju su poimence navedeni Ivica Brešić i Mirko Krivić, koje tvrtka smatra odgovornima za javne aktivnosti protiv projekta.

Koncesionar tvrdi da se godinama u javnosti iznose netočne i nepotpune informacije o istražnim radovima, njihovoj zakonitosti i mogućem utjecaju na izvore vode.

Udruge tvrde da je riječ o SLAPP tužbama

Koordinacija udruga i građanskih inicijativa odgovorila je da najavljene postupke smatra pokušajem pritiska na građane koji upozoravaju na moguće ugrožavanje izvora pitke vode.

Najavljene tužbe opisali su kao SLAPP postupke, odnosno strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti.

SLAPP je kratica za pravne postupke koje utjecajni pojedinci ili tvrtke mogu koristiti kako bi zastrašili, financijski iscrpili ili ušutkali novinare, aktiviste i građane koji govore o temama od javnog interesa.

Udruge tvrde da se građane pokušava obeshrabriti od daljnjeg propitivanja koncesije. Poručuju da neće odustati od javnog djelovanja, traženja dokumentacije i nadzora rada institucija.

Važno je naglasiti da najavljene postupke kao SLAPP označavaju potpisnici priopćenja. Konačna ocjena prirode eventualne tužbe ovisila bi o njezinu sadržaju i odluci nadležnog suda.

Osam godina sukoba oko izvora vode

Građanska inicijativa „Zaštitimo izvore Mandeka“ već osam godina upozorava na navodne nepravilnosti povezane s koncesijom.

Koordinacija tvrdi da koncesionar prije početka eksploatacije mora dokazati postojanje zaliha resursa koji je predmet koncesije. Istodobno osporava zakonitost naknadnih istražnih radova.

Prema navodima udruga, raniji ministri dva su puta izdavali dozvole za dodatna istraživanja mimo zakonom propisane procedure. Potpisnici priopćenja tvrde da se odgovorni dužnosnici tijekom postupanja tužiteljstva brane šutnjom.

Sadašnjeg ministra gospodarstva navode kao osobu koja poznaje zakonsku proceduru i zbog toga, prema njihovim tvrdnjama, ne želi izdati novo rješenje za istraživanja.

Građani tvrde da projekt nije zaustavljen prosvjedima

Koordinacija odbacuje tvrdnje da su dvojica aktivista ili stanovnici nekoliko sela političkim pritiskom zaustavili projekt.

Navode da su se istražnim radovima protivili stanovnici Megdana, Krivića gaja i okolnih naselja zbog straha za izvore vode.

U priopćenju podsjećaju i na ranije intervencije policije tijekom prosvjeda na terenu. Tvrde da su policijski službenici udaljavali žene s njiva kako bi građevinski stroj mogao proći.

Prema njihovu tumačenju, projekt nije zaustavljen zbog političkog pritiska, nego zato što koncesionar nije imao dovoljno čvrstu pravnu osnovu za nastavak radova.

Potpuno različita tumačenja sudskog postupka

„Lara Natural“ tvrdi da je tijekom postupka pred Općinskim sudom u Livnu predstavljena stručna dokumentacija koja pokazuje da planirani radovi ne ugrožavaju izvore.

Tvrtka se poziva na hidrogeološku analizu od 17. veljače 2023. godine, koja je izrađena u Banjoj Luci i dostavljena nadležnim tijelima.

Prema tumačenju koncesionara, analiza pokazuje da istražni radovi ne bi trebali imati štetan utjecaj na površinske i izvorne vode.

Tvrtka također naglašava da su tužitelji 2. lipnja 2026. povukli prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se tražila zabrana istražnih radova. Povučeni su i pojedini dijelovi prvotnog tužbenog zahtjeva.

Koncesionar to predstavlja kao važnu činjenicu koja dovodi u pitanje tvrdnje o neposrednoj opasnosti za izvore.

Aarhus centar odbacuje tvrdnje koncesionara

Aarhus centar navodi da povlačenje dijela zahtjeva ne znači priznanje zakonitosti projekta niti potvrdu da su upozorenja građana bila neutemeljena.

Prema njihovu obrazloženju, riječ je o procesnoj odluci koja je donesena zbog poteškoća u osiguravanju odgovarajućeg sudskog vještačenja i visokih troškova tog dijela postupka.

Aarhus centar naglašava da hidrogeološka analiza koju je naručila sama tvrtka nije jednaka nalazu neovisnog sudskog vještaka.

Ističu i da sudski postupak nije završen. On se nastavlja u dijelu kojim se traži utvrđivanje ništavosti ugovora o koncesiji.

Udruge najavljuju da će pokušati omogućiti stručnoj javnosti uvid u analizu izrađenu u Banjoj Luci.

Njihov je stav da hidrogeološka procjena ne može retroaktivno ispraviti moguće nepravilnosti u postupku dodjele, prijenosa ili izmjene koncesije.

Sporna suglasnost Gradskog vijeća Livna

Koordinacija tvrdi da „Lara Natural“ nema potrebnu suglasnost Gradskog vijeća Livna.

Prema njihovu tumačenju, tvrtka nije ispunila uvjete koje joj je lokalno vijeće postavilo prije više od 15 godina.

Koncesionar slučaj tumači drukčije. Tvrtka tvrdi da je povlačenje suglasnosti bilo rezultat političkih pritisaka i da vijećnici prije odlučivanja nisu razmotrili svu stručnu dokumentaciju.

Udruge odbacuju tvrdnju da su dvojica aktivista mogla izvršiti politički pritisak na cijelo Gradsko vijeće.

Vladino radno tijelo utvrdilo brojne nepravilnosti

Posebno mjesto u sukobu zauzima izvještaj radnog tijela koje je Vlada Hercegbosanske županije osnovala u svibnju 2021. godine.

Zadatak tijela bio je utvrditi pravno, činjenično i financijsko stanje u koncesijskim predmetima. Trebalo je provjeriti postupke dodjele koncesija, prijenose vlasništva, eventualne sudske sporove i moguće nepravilnosti.

Predmet „Lara Natural“ bio je među prioritetima. Vlada je tada koncesionaru privremeno naredila obustavu svih aktivnosti povezanih s hidrogeološkim istraživanjima na području Livna.

Institucijama je naložena hitna predaja spisa i drugih materijala.

„…promptni rad na koncesijskom predmetu ”Lara natural” d.o.o.;… pri čemu se nalaže Ministarstvu gospodarstva Hercegbosanske županije, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, Upravi za inspekcijske poslove Hercegbosanske županije te drugim tijelima sudionicima u ovom koncesijskom predmetu te djelatnicima navedenih tijela obveznu, bezuvjetnu i bezodložnu suradnju s Radnim tijelom te ustupanje spisa predmeta i dodjelu materijala u roku od 24 sata od dana donošenja ove Odluke.”.

Radno tijelo trebalo je izvještaj dostaviti u roku od 15 dana. Spisi su mu, prema odluci Vlade, trebali biti predani u roku od 24 sata.

Ministarstvo navodno nije predalo sve spise

Koordinacija tvrdi da radno tijelo nije dobilo svu dokumentaciju koju je zatražilo od Ministarstva gospodarstva.

Zbog toga proziva pomoćnika ministra kojega opisuje kao osobu zaduženu za čuvanje važnih spisa povezanih s koncesijama.

Prema tvrdnjama udruga, ista je osoba uskraćivala dokumente građanima, odvjetnicima, sudovima i tužiteljstvu.

Potpisnici navode da je Vlada vlastitom odlukom institucijama naložila bezuvjetnu suradnju, ali da njezino radno tijelo unatoč tome nije uspjelo dobiti sve potrebne dokumente.

U priopćenju se ne navode pojedinačne pravomoćne sudske odluke za svaki slučaj uskraćivanja dokumentacije, zbog čega je riječ o tvrdnjama koje iznose udruge.

Više od 20 navodnih kršenja procedura

Prema ranije objavljenim dijelovima izvještaja, radno tijelo utvrdilo je brojne nepravilnosti u predmetu „Lara Natural“.

Koordinacija navodi da je zabilježeno više od 20 kršenja zakona i procedura povezanih s dodjelom i prijenosom koncesije.

Posebno problematičnim smatraju kasniju preprodaju koncesije. Tvrde i da postupak javne rasprave nije proveden na zakonit i vjerodostojan način.

U izvještaju je, prema ranije objavljenim navodima, istaknuto da ugovor nije sadržavao sve elemente predviđene zakonom. Među njima su odredbe o prijenosu koncesije i uvjetima produljenja ugovora.

Radno tijelo zbog toga je navodno zaključilo da prijenos koncesije nije mogao biti proveden na način na koji je učinjen.

Spominjan je i podatak da koncesijska naknada određeno vrijeme nije bila uplaćivana u županijski proračun.

Koncesionar odbacuje optužbe o nezakonitosti

„Lara Natural“ već je ranije odbacivala tvrdnje o nezakonitosti projekta.

Tvrtka tvrdi da nakon izvještaja radnog tijela i naknadnog postupanja Vlade nisu utvrđene nepravilnosti koje bi dovele u pitanje dokumentaciju izdanu investitoru.

Koncesionar se poziva i na Aneks 2 ugovora, potpisan 24. svibnja 2022. godine. Prema tvrdnjama tvrtke, tim su dokumentom preciznije uređene pojedine odredbe ranijeg ugovora.

Udruge, međutim, smatraju da se kasnijim aneksima ne mogu ispraviti nepravilnosti koje su eventualno postojale u trenutku dodjele ili prijenosa koncesije.

Udruge upozoravaju na mogući sukob interesa

Koordinacija posebno problematizira ulogu jednog pomoćnika ministra u sustavu odlučivanja o koncesijama.

Navode da ista osoba rukovodi sektorom nadležnim za istraživanja i koncesije, sudjeluje u povjerenstvu za koncesije te pregledava ili revidira elaborate povezane s istražnim radovima.

Takvu koncentraciju ovlasti opisuju riječima „kadija te tuži, kadija te sudi“.

Udruge traže odgovor kako je moguće da jedna osoba istodobno obavlja više povezanih funkcija koje mogu imati utjecaj na isti koncesijski predmet.

Također pitaju zašto predsjednik Vlade nije pokrenuo disciplinski postupak nakon navodne opstrukcije rada posebnog Vladina tijela.

Kritike zbog nacrta Zakona o koncesijama

Potpisnici priopćenja tvrde da je isti pomoćnik ministra kasnije sudjelovao u pripremi nacrta novog Zakona o koncesijama.

Taj su dokument udruge tijekom javne rasprave u listopadu 2025. godine oštro kritizirale.

Prema njihovu stavu, predloženi zakon nije osiguravao dovoljnu zaštitu javnog interesa, prirodnih resursa i lokalnog stanovništva.

Koordinacija navodi da su uz izvještaj o „Lara Naturalu“ završena još tri izvještaja povezana s drugim koncesijama.

Od ukupno šest predmeta koji su bili obuhvaćeni početnom odlukom Vlade, dva izvještaja, prema njihovim tvrdnjama, nikada nisu dovršena ili objavljena.

Kao primjer navode i Magnezij Kupres

Udruge upozoravaju da problem s dostupnošću dokumentacije ne postoji samo u slučaju „Lara Natural“.

Kao jedan od primjera navode predmet Magnezij Kupres. Tvrde da je Ministarstvo gospodarstva odbilo dostaviti koncesijski ugovor čak i opunomoćenom odvjetniku.

Navode i da povezana tužba nakon gotovo pola godine nije dobila CMS oznaku u Tužiteljstvu.

Za taj navod u priopćenju nije objavljena službena potvrda pravosudne institucije.

Koordinacija tvrdi da dokumente od Vlade i ministarstava uglavnom nije uspijevala dobiti bez pokretanja sudskih postupaka prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

Takvu praksu opisuje kao odugovlačenje kojim se građanske inicijative pokušava umoriti i financijski iscrpiti.

Kaznena prijava podnesena 2023. godine

Građanska inicijativa „Zaštitimo izvore Mandeka Livno“ podnijela je 2023. godine kaznenu prijavu povezanu s dodjelom i prijenosom koncesije.

Prijavom su, prema ranije objavljenim informacijama, obuhvaćeni sadašnji i bivši dužnosnici Ministarstva gospodarstva, jedan službenik ministarstva, predstavnik tvrtke i druge osobe.

Sumnje su se odnosile na moguće zlouporabe službenog položaja.

Tužiteljstvo je ranije navodilo da je predmet u radu te da se prikupljaju dokazi i obavljaju razgovori s osobama koje bi mogle imati saznanja o slučaju.

Tijekom 2024. godine objavljeno je i da je Federalnoj upravi policije upućen nalog za provođenje određenih istražnih radnji.

Javno prozvana tužiteljica Benita Mladina

Koordinacija sada izravno proziva tužiteljicu Benitu Mladinu.

Tvrde da se kaznena prijava već tri godine nalazi bez konačne odluke te traže objašnjenje zašto istraga nije proširena na druge osobe koje su navedene u izvještaju Vladina radnog tijela.

Potpisnici iznose i tvrdnju da je tužiteljica pred više svjedoka rekla kako u slučaju postoje obilježja kaznenog djela.

Istodobno je optužuju za odugovlačenje i izostanak konkretne odluke.

Navedene tvrdnje predstavljaju navode udruga i nisu potvrđene javnim očitovanjem prozvane tužiteljice.

Udruge pitaju i zašto Vlada Hercegbosanske županije nije sama dostavila izvještaj svojeg radnog tijela Tužiteljstvu i zatražila službenu provjeru njegovih nalaza.

Novi zakon nije riješio stare sporove

Pravna pozadina cijelog slučaja dodatno je složena zbog dugogodišnjih prijepora oko starog Zakona o koncesijama Hercegbosanske županije.

Institucija ombudsmana Bosne i Hercegovine navela je 2025. godine da je rok za usklađivanje zakona s presudom Ustavnog suda Federacije BiH istekao još 19. svibnja 2008. godine.

Skupština Hercegbosanske županije novi je Zakon o koncesijama usvojila 17. veljače 2026. godine.

Vlada je novi propis predstavila kao temelj za uređeniji, jasniji i transparentniji sustav upravljanja prirodnim resursima.

Donošenje novog zakona, međutim, ne završava automatski ranije sporove. Pred sudom se i dalje razmatra pravna valjanost ranijih ugovora, odluka i aneksa povezanih s predmetom „Lara Natural“.

Sudski postupak još nije završen

Aarhus centar tvrdi da se pred sudom i dalje vodi postupak radi utvrđivanja ništavosti ugovora o koncesiji.

„Lara Natural“ smatra da je projekt zakonit i da je stručnom dokumentacijom dokazano kako istražni radovi ne ugrožavaju izvore.

Udruge, s druge strane, tvrde da je tijekom dodjele, prijenosa i naknadnog uređivanja koncesije počinjen niz nepravilnosti koje hidrogeološka analiza ne može ispraviti.

U završnom dijelu priopćenja iznijele su teške optužbe o korupciji u institucijama te mogućem utjecaju energetskih lobija na odluke županijske vlasti.

Takve tvrdnje nisu pravomoćno utvrđene činjenice, nego političke i društvene ocjene potpisnika priopćenja.

Brojne udruge stale iza odgovora

Priopćenje su potpisali NGG Zaštitimo izvore Mandeka, NGG Spasimo naš kraj, Udruga „Dinarica“, Centar za građansku suradnju Livno i zborovi građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica.

Među potpisnicima su i NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Mladi Buškog blata, Zavičajno društvo Zavelim, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga „Veliko Vrilo“ Mesihovina, KODD, Udruga Mladi za Kupres i Udruga Attivo.

Sudski postupak i dalje traje, a javno dostupna očitovanja pokazuju da koncesionar, građanske inicijative i druge uključene strane potpuno različito tumače zakonitost koncesije, postupanje institucija i mogući utjecaj istražnih radova na izvore pitke vode.