DODIK STAO UZ HRVATE NAKON ODLUKE SABORA: „Hrvatska ima puno pravo podržati svoj narod u BiH“

Usvojena saborska rezolucija otvorila je novu političku raspravu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Milorad Dodik poručio je da Zagreb nije usputni promatrač, nego potpisnik Daytonskog sporazuma koji ima pravo otvoriti ključna pitanja.

Sabor traži političku ravnopravnost Hrvata

Hrvatski sabor donio je 15. srpnja Rezoluciju o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dokument je prihvaćen s 83 glasa za, jednim protiv i tri suzdržana glasa.

Rezolucija u devet točaka navodi da Hrvati u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima ne ostvaruju u potpunosti zajamčenu konstitutivnost i jednakopravnost. Vladu Republike Hrvatske poziva se da nastavi pružati političku, projektnu i financijsku potporu hrvatskim institucijama u BiH.

Posebno se traži potpora reformi političkog sustava koja bi svim konstitutivnim narodima omogućila izbor legitimnih predstavnika. Među modelima naveden je i prijedlog zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Istodobno se podupiru europski put BiH, njezin višenacionalni karakter te načela federalizma, jednakosti i nediskriminacije.

Dodik se pozvao na Dayton

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik reagirao je objavom na društvenoj mreži X. U središte svoje poruke stavio je položaj Hrvatske kao potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir.

„Hrvatska nije neki usputni promatrač, već potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir. Prava i obaveze Hrvatske su jasni i identični pravima Srbije i zajedničkog nivoa BiH. To su činjenice koje Sarajevo uporno pokušava izbrisati“, naveo je Dodik.

Dodik je dodao da je Hrvatska, kao potpisnica Aneksa 10 Daytonskog sporazuma, „direktno nadležna za pitanje visokog predstavnika“.

Podršku Hrvatima nazvao daytonskom obvezom

Prema njegovu tumačenju, otvaranje pitanja političkog položaja hrvatskog naroda ne predstavlja nedopušteno upletanje Zagreba u unutarnje odnose u BiH.

„Shodno tome, Hrvatska ima puno pravo podržati svoj narod u BiH i otvori sva ključna politička pitanja. To nije miješanje, već daytonska obaveza“, napisao je.

Dodik je potom ustvrdio da je „sasvim prirodno da Hrvatska stane uz svoj kršćanski katolički hrvatski narod, kao što Srbija stoji uz svoj kršćanski pravoslavni srpski narod“.

U nastavku objave povezao je pitanje političkog predstavljanja s vjerskim i nacionalnim odnosima u BiH.

„Jer kršćanske vrijednosti u BiH brane se od histeričnih pokušaja majorizacije koje sprovode muslimani Bošnjaci“, naveo je u objavi.

Oštar odgovor političkom Sarajevu

Dodik je odbacio tvrdnje da potpora iz Hrvatske ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine. Njegova kritika bila je usmjerena prema političkom rukovodstvu u Sarajevu.

„Pokušaji političke elite iz Sarajeva da ovo predstave kao udar na suverenitet su smiješni. To je refleks arogancije onih koji predstavljaju tek trećinu političkog autoriteta, a htjeli bi biti stopostotni vlasnici BiH. BiH nikada nije bila njihova, niti će biti“, poručio je.

Usvojena rezolucija također poziva hrvatske državne institucije da koriste raspoložive političke, pravne i diplomatske mehanizme u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite interesa Hrvata u BiH. Sabor najavljuje pozorno praćenje izbornih procesa i osuđuje pozive na izborni inženjering usmjeren na preglasavanje hrvatskih birača.

Autentično predstavljanje u središtu poruke

U završnom dijelu objave Dodik je ponovio zahtjev da svaki konstitutivni narod ima mogućnost izabrati predstavnike koji imaju njegov politički legitimitet.

„Autentično predstavljanje Hrvata nije želja, nego zakon i temelj Daytona. Zaštita prava kršćana od muslimanskog unitarizma jedini je način da BiH uopće opstane. Svaki pokušaj da se Srbima i Hrvatima uskrati pravo na svoj glas, put je ka kraju ovakve BiH na koju ne pristajemo“, zaključio je Dodik.

Rezolucijom se pripadnike hrvatskog naroda s državljanstvom BiH potiče da izađu na opće izbore 4. listopada 2026. i izraze političku volju. Dokument ujedno poziva na nastavak suradnje Hrvatskog sabora s Parlamentarnom skupštinom BiH i Hrvatskim narodnim saborom Bosne i Hercegovine.