PLENKOVIĆ POSLAO VAŽNU PORUKU ZA BiH: Nakon izbora spomenuo Darijanu Filipović i otkrio što Zagreb očekuje
Hrvatski premijer u Zagrebu je razgovarao s Borjanom Krišto o budućnosti odnosa dviju država. Posebno su otvorena pitanja formiranja vlasti, položaja konstitutivnih naroda i približavanja Bosne i...
Hrvatski premijer u Zagrebu je razgovarao s Borjanom Krišto o budućnosti odnosa dviju država. Posebno su otvorena pitanja formiranja vlasti, položaja konstitutivnih naroda i približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Nove institucije nakon izbora u središtu pozornosti
Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, Andrej Plenković očekuje što brže uspostavljanje institucija na svim razinama vlasti. Hrvatski premijer naglasio je potrebu nastavka političke suradnje s Bosnom i Hercegovinom, a pritom je potvrdio da potpora njezinu europskom putu ostaje čvrsta.
O tim je pitanjima u ponedjeljak, 19. listopada 2026., razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Sastanak je održan u Banskim dvorima u Zagrebu, u razdoblju nakon provedenih općih izbora i uoči formiranja novih tijela vlasti.
Plenković je nekoliko dana ranije, tijekom boravka u Drvaru, iznio i očekivani redoslijed političkih koraka. Prema njegovim riječima, najprije bi se trebalo konstituirati Predsjedništvo BiH, a zatim pristupiti stvaranju koalicija, imenovanju Vijeća ministara te uspostavi parlamentarnih i ostalih institucija na državnoj, federalnoj i županijskoj razini. Spomenuo je pritom uobičajeno razdoblje od tridesetak dana nakon izbora za formiranje institucija.
Plenković posebno istaknuo izbor Darijane Filipović
Jedna od važnih političkih poruka odnosila se na Darijanu Filipović, izabranu za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Plenković je taj izbor povezao s mogućnošću boljih odnosa između triju konstitutivnih naroda.
Premijer je svoju ocjenu sažeo u poruci: „Izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva važan je korak prema skladnijim odnosima triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.“
Riječ je o stajalištu koje je Plenković iznosio i neposredno nakon izbora. 6. listopada čestitao je Filipović i HDZ-u BiH na rezultatima, a njezinu pobjedu predstavio je kao važnu poruku o ravnopravnosti Hrvata u BiH. Tada je također spomenuo očekivanje da se ponovno otvori pitanje izmjena izbornog zakona. Takve ocjene iznesene su prije najnovijeg zagrebačkog susreta.
Hrvatska potvrđuje potporu članstvu BiH u Europskoj uniji
Na sastanku je istaknuta namjera nastavka snažne hrvatske potpore europskim integracijama BiH. Plenković je zahvalio Borjani Krišto na dosadašnjoj suradnji Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koju je ocijenio izvrsnom.
Krišto je sa svoje strane zahvalila Hrvatskoj na podršci koju BiH dobiva u institucijama Europske unije. Izrazila je očekivanje da će Zagreb i ubuduće biti jedan od ključnih partnera Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu. Razgovaralo se i o aktualnim pitanjima europskog proširenja te položaju BiH u tom procesu.
Bosna i Hercegovina zahtjev za članstvo u EU podnijela je 2016. godine, a status kandidatkinje dobila je u prosincu 2022. Europsko vijeće u ožujku 2024. donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora, uz daljnje korake povezane s ispunjavanjem potrebnih uvjeta. Taj je proces i dalje vezan uz provedbu reformi i usklađivanje s europskim pravilima.
Promet, energetika i gospodarska razmjena
Politički razgovor obuhvatio je i zajedničke projekte koji se odnose na svakodnevnu povezanost dviju država. Među temama bili su prekogranična suradnja i promet, bolja energetska povezanost te mogućnosti snažnije gospodarske razmjene i ulaganja.
O gospodarskoj važnosti tih odnosa Plenković je govorio i početkom listopada, kada je naveo da je trgovinska razmjena Hrvatske i BiH dosegnula četiri milijarde eura. Istaknuo je i da postoje projekti povezivanja koji se već provode, kao i oni koji su u planu.
Plenković i Krišto naglasili su važnost daljnje suradnje na svim razinama, u interesu stabilnosti, razvoja i odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uz pitanje formiranja vlasti nakon izbora, u središtu zagrebačkog razgovora tako su ostali europske integracije i zajednički projekti dviju zemalja.


