SIROMAŠTVO SVE TEŽE POGAĐA GRAĐANE BiH: Raste broj ljudi koji traže hranu, a država nema jasan odgovor

Hrana, higijenske potrepštine, školski pribor i pelene za odrasle sve se češće traže od humanitarnih organizacija. Crveni križ upozorava da broj građana kojima je potrebna pomoć raste, dok poskupljenja dodatno ugrožavaju obitelji i starije osobe diljem Bosne i Hercegovine.

Sve više zahtjeva za osnovne životne potrebe

Građani se Crvenom križu Grada Mostara svakodnevno obraćaju zbog potreba koje više ne mogu sami podmiriti. Među zahtjevima su hrana, sredstva za osobnu higijenu, potrepštine za djecu, školski pribor, ali i pelene za odrasle. Broj ljudi koji traže neki oblik potpore, prema upozorenjima te organizacije, stalno se povećava.

Taj pritisak posebno se očituje u javnim kuhinjama. Ondje obroke dobivaju osobe koje nemaju dovoljno novca za redovitu prehranu, a potrebe su, prema riječima tajnika Crvenog križa Grada Mostara Alena Kajtaza, veće od broja korisnika službeno evidentiranih u sustavu socijalne skrbi.

Kajtaz je u razgovoru za Fenu opisao stanje na terenu:

Veći je i broj korisnika javnih kuhinja nego što je to zvanično registrovano u centrima za socijalni rad. Svakodnevno imamo priliv ljudi i zahtjeve za bilo kakvom vrstom pomoći. Sve je veći broj zahtjeva za pomoć

Njegova upozorenja ne odnose se samo na Mostar. Teškoće u podmirivanju osnovnih potreba sve su izraženije i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, osobito među stanovništvom koje je već bilo u nepovoljnom socijalnom položaju.

Poskupljenja pogoršavaju položaj najugroženijih

Rast cijena goriva, hrane i drugih životnih troškova dodatno smanjuje mogućnosti kućanstava s niskim prihodima. Kajtaz upozorava da ne postoji dovoljno kvalitetan državni odgovor na posljedice poskupljenja, kao ni jasna strategija za ublažavanje problema siromaštva.

Govoreći o ozbiljnosti stanja, u razgovoru za Fenu poručio je:

Samo činjenica da je gorivo poskupilo, a da država nema kvalitetan odgovor na ono što povećanje cijene goriva povlači sa sobom, naznaka je da ljudi teško žive. Nažalost, nemamo neku strategiju na koji način da odgovorimo. Zahvaljujući humanitarnim i karitativnim organizacijama koje djeluju na području Bosne i Hercegovine još uvijek se čuva neki socijalni mir. Dokad će to biti, zaista ne znam, ali mislim da sadašnja situacija postaje neizdrživa

Pritom je istaknuo ulogu humanitarnih i karitativnih organizacija u pružanju neposredne pomoći građanima. Njihov rad obuhvaća podjelu najpotrebnijih potrepština i potporu osobama koje bez takve pomoći teško mogu zadovoljiti svakodnevne potrebe.

Siromaštvo ne znači samo nedostatak novca

Iz Crvenog križa Federacije BiH naglašavaju da se siromaštvo često povezuje i sa socijalnom isključenošću. Osobe koje žive u oskudici mogu se suočavati s otežanim pristupom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i primjerenim uvjetima stanovanja, kao i s društvenom marginalizacijom.

Federalna organizacija prikuplja i raspodjeljuje humanitarnu pomoć te provodi programe za socijalno ugrožene skupine. Posebna pozornost usmjerena je na starije osobe, osobe s invaliditetom i građane kojima je potrebna stalnija potpora. Povećanje broja korisnika javnih kuhinja, zajedno s rastom cijena namirnica, pritom opterećuje postojeće kapacitete i sredstva.

Pomoć nije ograničena samo na podjelu hrane. U pojedinim programima uključuje i brigu u vlastitom domu, čime se nastoji olakšati svakodnevni život ljudima koji zbog dobi, zdravstvenog stanja ili drugih teškoća ne mogu samostalno obavljati sve poslove.

Pomoć u kući za starije i osobe s invaliditetom

Program „Starenje i zdravlje“ povezuje njegu i pomoć u kući s aktivnostima za zdravije i aktivnije starenje. Namijenjen je poboljšanju kvalitete života starijih građana i drugih osoba kojima je potrebna podrška, uz smanjenje njihove društvene izolacije.

U istom području djeluje i projekt „Gerontodomaćice“, koji pruža praktičnu pomoć starijima, osobama s invaliditetom i drugim korisnicima. Poslovi obuhvaćaju pomoć u kućanstvu, održavanju higijene te nabavi hrane i lijekova. Program ujedno omogućuje osposobljavanje i zapošljavanje osoba koje pružaju te usluge.

Prema ranije objavljenim podatcima Crvenog križa FBiH, u projektu je bilo angažirano 50 osposobljenih gerontodomaćica, a program je razvijan u suradnji s institucijama i organizacijama koje sudjeluju u socijalnoj zaštiti i zapošljavanju. Time se postojeće humanitarne aktivnosti dopunjuju organiziranom pomoći u kući.

U svijetu 1,2 milijarde ljudi živi u višedimenzionalnom siromaštvu

Razmjere problema pokazuje i Globalni indeks višedimenzionalnog siromaštva za 2026., koji su objavili Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Inicijativa za ljudski razvoj i siromaštvo (OPHI). Prema najnovijim podatcima, 1,2 milijarde ljudi u 108 obuhvaćenih zemalja suočava se s više međusobno povezanih oblika oskudice.

Takvo mjerenje ne promatra samo prihode. Obuhvaća zdravlje, obrazovanje i životni standard, uključujući prehranu, pristup pitkoj vodi, sanitarne uvjete, energente za kuhanje i redovito školovanje djece. Nedostatci se mogu pojavljivati istodobno, a njihove posljedice posebno teško pogađaju djecu.

Od ukupnog broja siromašnih 617 milijuna su djeca mlađa od 18 godina, dok 83 posto ljudi obuhvaćenih tom skupinom živi u ruralnim područjima. Najviše ih je u subsaharskoj Africi, oko 616 milijuna, a u južnoj Aziji približno 393 milijuna.

Ujedinjeni narodi već su upozoravali i na snažnu vezu između siromaštva, ratova i dugotrajnih kriza. Prema indeksu iz 2024., 455 milijuna višedimenzionalno siromašnih živjelo je u zemljama izloženima nasilnim sukobima. Sukobi i klimatske nepogode dodatno otežavaju pristup osnovnim uslugama te mogu usporiti ili poništiti raniji napredak.

U povodu 17. listopada, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, Crveni križ Grada Mostara planira podijeliti humanitarne pakete najugroženijim stanovnicima. Ujedinjeni narodi ovogodišnje obilježavanje posvećuju temi sigurnog doma za sve, s naglaskom na pristup odgovarajućem stanovanju i osnovnim uslugama.