(VIDEO) Čović: Hrvatima pripada puno više nego što danas imaju

Dragan Čović odbacio je tvrdnje da Hrvati u BiH uživaju više prava nego što im pripada te ponovno otvorio pitanje legitimnog predstavljanja, izmjena Izbornog zakona i uloge međunarodne zajednice. Govorio je i o europskim zakonima, izgubljenim milijunima, OHR-u te snažnoj potpori Republike Hrvatske.

Oštar odgovor na Konakovićevu tvrdnju

Tvrdnja Elmedina Konakovića da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju više prava nego što im daju zakoni i Ustav naišla je na odlučno protivljenje Dragana Čovića. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a poručio je da je stvarno stanje potpuno suprotno.

“Hrvati imaju mnogo, mnogo manje nego što im po Ustavu pripada”, naglasio je Čović.

Kao ključne primjere naveo je uzurpaciju mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH te pokušaje da se hrvatski izaslanici u domovima naroda biraju pretežito bošnjačkim glasovima. Prema njegovu tumačenju, upravo su Dom naroda i Predsjedništvo područja u kojima se mora zaštititi legitimno nacionalno predstavljanje.

Čović je pojasnio da se 97 posto izbornog procesa provodi prema klasičnom građanskom načelu. Preostalih tri posto odnosi se na Predsjedništvo i Dom naroda, gdje bi se trebala zajamčiti politička zastupljenost konstitutivnih naroda. Dodao je da je model jednakopravnosti iz Mostara, s minimalnim i maksimalnim nacionalnim kvotama, trebalo prenijeti i na više razine vlasti.

Unatoč političkim prijeporima, potvrdio je da redovito razgovara s bošnjačkim čelnicima Bakirom Izetbegovićem, Nerminom Nikšićem i Fahrudinom Radončićem, kao i s predstavnicima SNSD-a. Cilj tih razgovora, kako je rekao, jest pronalazak rješenja i smirivanje odnosa.

Rezolucija u Zagrebu i poruka hrvatske potpore

Čović je pozdravio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, koju je Hrvatski sabor donio 15. srpnja 2026. godine. Za dokument su glasovala 83 zastupnika, jedan je bio protiv, a troje suzdržano.

Ocijenio je da u toj rezoluciji nema sadržajno novih poruka u odnosu na ranije deklaracije. Ipak, naglasio je ustavnu obvezu hrvatskih institucija da skrbe o Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je i na postupak premijera Andreja Plenkovića tijekom posjeta Sarajevu tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea i predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen. Plenković tada, poštujući Ustav BiH, nije želio ući u zgradu Predsjedništva jer u njoj, prema Čovićevu stavu, ne sjedi legitimni hrvatski predstavnik.

Čović je Vladi Republike Hrvatske zahvalio na, kako je rekao, veličanstvenoj potpori tijekom posljednjeg desetljeća. Među projektima je izdvojio most u Gradišci, prometnicu između Ravnog i Slanog te Južnu plinsku interkonekciju. Ustvrdio je i da je Plenkovićeva zasluga što se o Bosni i Hercegovini i dalje raspravlja u europskim političkim krugovima.

Dva europska zakona prošla prvo čitanje

U Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne, kod urednika i voditelja Damira Bliznaca, Čović je govorio i o sjednici Doma naroda PS BiH. Hrvatska strana, rekao je, prije dva mjeseca preuzela je predsjedanje s planom da nadoknadi ono što je propušteno tijekom prethodnih godinu i pol.

Prva sjednica imala je oko 80 točaka dnevnog reda. Čović tvrdi da je uspješno završena unatoč pokušajima poslovničkih izigravanja.

“Ovdje smo podredili isključivo dva europska zakona, o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu Bosne i Hercegovine. Danas smo mi to raspravili i usvojili u prvom čitanju”, rekao je Čović.

Sada, prema njegovim riječima, sličan potez treba napraviti i Zastupnički dom PS BiH kako bi iz Sarajeva prema Bruxellesu bila poslana pozitivna poruka. Izaslanica Marina Pendeš izrazila je sumnju da će zakoni proći i drugo čitanje, ali Čović očekuje da će ih Dom naroda prihvatiti zajedno s amandmanima.

Vrijeme je ograničeno zbog približavanja kolektivnih godišnjih odmora. Zbog toga je naglasio važnost brzog djelovanja Zastupničkog doma te najavio žurnu sjednicu Doma naroda za 27. srpnja, koja bi trebala biti posvećena proračunu institucija BiH.

Milijuni iz Europe ovise o provedbi reformi

Poseban dio razgovora odnosio se na europski put BiH i izjavu ministra prometa i komunikacija Edina Forte o gubitku višemilijunskih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka dogovora o reformskoj agendi. Čović je takvo ponašanje nazvao nerazumnim iz perspektive običnog čovjeka.

Prema njegovim riječima, svaka blokada već dogovorenih sporazuma s Europskom unijom može značiti gubitak od 50 do 100 milijuna eura.

“Nije to samo do novca, to je više pitanje kredibilnosti i naše vjerodostojnosti kod prijatelja i partnera u EU koji nemaju baš više interesa za nas”, upozorio je Čović.

Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu predviđa mogućnost korištenja do 976,6 milijuna eura. Isplate su povezane s ispunjavanjem reformskih uvjeta, a Europska komisija može obustaviti ili umanjiti sredstva kada dogovorene obveze nisu provedene.

Čović je rekao da BiH ipak ima prijatelje. Među njima je naveo sedam veleposlanika u zemlji te Vladu Republike Hrvatske predvođenu Andrejem Plenkovićem. Oni, prema njegovim riječima, potiču domaće vlasti da Bruxellesu pokažu rezultate kako BiH ne bi ostala po strani dok Ukrajina i Moldavija napreduju.

Zastoj je povezao s dogovorom partnera u vlasti sklopljenim krajem 2022. godine. Problemi su, prema njegovu objašnjenju, počeli kada su pojedini partneri shvatili da ne mogu ispuniti preuzete obveze. Nakon toga pokušali su razvlastiti Vijeće ministara i promijeniti političke partnere, no Čović smatra da je to zbog ustavnih mehanizama nemoguće bez potpore u domovima naroda.

Čović traži gašenje OHR-a

Jedna od najoštrijih poruka odnosila se na Ured visokog predstavnika i podjele unutar Vijeća za provedbu mira. Tema je ponovno postala aktualna nakon imenovanja Louisa J. Crishocka vršiteljem dužnosti visokog predstavnika. Crishock je dužnost preuzeo 1. srpnja 2026., nakon što je ostavka Christiana Schmidta stupila na snagu.

“Nama je to sasvim svejedno tko je visoki predstavnik. Promijenili smo ih već osam”, rekao je Čović.

Ocijenio je da je svaka dosadašnja uporaba bonnskih ovlasti nanijela veliku štetu Bosni i Hercegovini. Prema njegovu stavu, takve intervencije poticale su političke aktere na nove svađe umjesto na domaći dogovor.

“Institucija visokog predstavnika mora nestati, ona se mora ugasiti”, poručio je.

Čović je ustvrdio da kod bošnjačke politike ne postoji volja za zatvaranjem OHR-a. Kao paradoks opisao je istodobno pozivanje na državni suverenitet i prepuštanje ovlasti strancima koji nameću zakone i ustavna rješenja.

Potragu za građanskom državom po nacionalnom konceptu nazvao je uzaludnim poslom te ponovio da je Hrvatima tijekom 16 godina nametan član Predsjedništva.

O svim tim pitanjima govorio je u politički intenzivnom danu, obilježenom sjednicom Doma naroda, usvajanjem europskih zakona u prvom čitanju i donošenjem saborske rezolucije o položaju Hrvata u BiH.