HBŽ uvodi potpuni zaokret: Sve koncesije idu pod stroži nadzor, javnost će prvi put vidjeti ključne podatke

Novi sustav trebao bi otkriti tko koristi prirodna bogatstva i koliko za to plaća

Hercegbosanska županija krenula je u veliku promjenu sustava koncesija koja bi mogla otvoriti dosad nedostupne podatke o korištenju prirodnih resursa, energetskih projekata i kamenoloma. Vlada HBŽ-a objavila je niz novih propisa kojima se detaljno uređuju dodjela koncesija, kontrola provedbe, naplata naknada i sadržaj ugovora.

U fokusu novih pravila nalazi se i elektronički registar koncesija, koji bi javnosti trebao omogućiti uvid u podatke o aktivnim ugovorima, koncesionarima i visini naknada.

Svi aktivni ugovori moraju u novi registar

Prema pravilniku objavljenom u “Narodnim novinama Hercegbosanske županije” broj 6/2026, Ministarstvo financija HBŽ-a vodit će jedinstveni elektronički Registar koncesija. U njemu će se nalaziti podaci o koncesionarima, lokacijama koncesija, trajanju ugovora te načinu i visini plaćanja naknade.

Posebno je važno da će se u registar morati unijeti i ranije potpisani ugovori kojima još nije istekao rok trajanja. Resorna ministarstva imaju rok od 15 dana od stupanja pravilnika na snagu da Ministarstvu financija dostave potrebnu dokumentaciju i prijave.

Dio podataka bit će dostupan javnosti, osim onih koji su zaštićeni zakonom ili ugovorom kao poslovna tajna ili osobni podaci.

Nova pravila za dodjelu koncesija i stroža kontrola

Uz pravilnik o registru donesena je i nova uredba koja uređuje način dodjele koncesija. Propisano je da se postupci moraju voditi prema načelima transparentnosti, zakonitosti, zaštite javnog interesa, tržišnog natjecanja i zaštite okoliša.

Predviđena su tri modela dodjele: javni poziv, pozivni natječaj i izravna dodjela, ali se izravna dodjela može koristiti samo u iznimnim situacijama.

Jedna od ključnih novosti je i obveza izrade studije opravdanosti te procjene vrijednosti koncesije prije pokretanja postupka. Novim pravilima zabranjeno je umjetno smanjivanje vrijednosti ili dijeljenje predmeta koncesije kako bi se izbjegle strože procedure ili nadležnost viših tijela.

Nadzor nad koncesijama dodatno je pojačan. Kontrole mogu biti redovite, izvanredne ili ciljane, a obuhvaćaju pravni, financijski, tehnički i okolišni segment.

Ako se utvrde nepravilnosti, nadležna tijela mogu narediti njihovo uklanjanje, izreći određene mjere, privremeno zaustaviti aktivnosti ili pokrenuti postupak raskida ugovora i oduzimanja koncesije.

Uvedene i antikorupcijske mjere

Novi propisi donose i posebne antikorupcijske odredbe. Zabranjuju se koruptivne radnje, uvodi se obveza prijave mogućeg sukoba interesa, a svaka osoba dobit će pravo prijaviti moguće nezakonitosti i nepravilnosti povezane s provedbom koncesija.

Posebnom uredbom uređene su i koncesijske naknade. One mogu biti jednokratne, stalne, varijabilne ili posebne lokalne naknade namijenjene općinama i mjesnim zajednicama na čijem se području nalazi predmet koncesije.

Prema novim pravilima, stalna naknada iznosi najmanje dva posto godišnjeg prihoda, dok maksimalno može doseći deset posto, osim ako poseban zakon ne propisuje drugačije.

Sanacija okoliša postaje obvezna stavka ugovora

Nova uredba detaljno propisuje što svaki ugovor o koncesiji mora sadržavati. Među obveznim elementima nalaze se predmet i svrha koncesije, trajanje ugovora, prava i obveze koncesionara, dinamika plaćanja naknade, instrumenti osiguranja, plan ulaganja te uvjeti raskida ugovora.

Kod projekata koji imaju utjecaj na okoliš uvodi se i obveza izrade plana sanacije i rekultivacije područja. Uz to, morat će se napraviti procjena troškova sanacije i osigurati financijska sredstva za provedbu tih mjera.

U istom broju službenog glasila objavljena su i rješenja o imenovanju privremenih članova Povjerenstva za koncesije te povjerenstva koje će provesti izbor redovitih članova. Privremeno povjerenstvo imenovano je na razdoblje od tri mjeseca, odnosno do završetka natječajne procedure.

Pitanja koja tek čekaju odgovore

Nova pravila ponovno su otvorila pitanja o stvarnom stanju koncesija u HBŽ-u. Javnost sada očekuje podatke o tome koliko aktivnih koncesija postoji, koliki su prihodi od naknada, postoje li dugovanja koncesionara i koliko je nadzora do sada provedeno.

Posebnu pažnju izaziva i pitanje jesu li raniji ugovori dovoljno jasno uređivali obveze ulaganja, sanacije prostora i zaštite javnog interesa.

Hoće li novi sustav donijeti stvarnu transparentnost ili ostati samo administrativna forma, pokazat će primjena novih pravila i dostupnost podataka iz registra.