Trgovina strujom iz BiH prema Hrvatskoj potonula gotovo 47 posto: Novi troškovi pritišću proizvođače

Planirana razmjena električne energije između BiH i Hrvatske znatno je oslabila, a nova europska pravila dodatno opterećuju proizvođače. Ipak, podaci o struji koja je stvarno prošla granicom pokazuju potpuno drukčiji smjer kretanja.

Preko granice prošlo više struje nego lani

U razdoblju od srpnja do kraja rujna 2026. godine kroz elektroenergetsku mrežu iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj fizički je proteklo 730 gigavatsati struje. Godinu ranije taj je protok iznosio 559 gigavatsati. Riječ je o povećanju od približno 31 posto, unatoč znatnom padu ugovorene prekogranične razmjene.

Takva razlika proizlazi iz načina rada povezane europske prijenosne mreže. Fizički protok nije isto što i planirana komercijalna razmjena. Električna energija može prijeći određenu granicu i kada se pripadajuća trgovinska transakcija vodi na drugoj granici.

Zato navedene brojke ne dokazuju da je stvarni izvoz električne energije proizvedene u BiH porastao. Jednako tako, pad ugovorenih količina ne znači da je toliko manje struje fizički prošlo prema Hrvatskoj.

Ugovorena razmjena pala u oba smjera

Najnovije tromjesečno izvješće Energetske zajednice, objavljeno 4. studenoga, pokazuje da je planirana komercijalna razmjena iz BiH prema Hrvatskoj u trećem tromjesečju pala s 490 na 262 gigavatsata. To je smanjenje od približno 47 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.

Pad je zabilježen i u obrnutom smjeru. Planirana razmjena iz Hrvatske prema BiH smanjena je sa 777 na 456 gigavatsati. BiH je tako na toj granici bila neto uvoznik prema ugovorenim razmjenama, iako je prema fizičkim tokovima bila neto izvoznik.

Na razini cijelog zapadnog Balkana planirana trgovina strujom s Europskom unijom bila je 14,3 posto manja nego godinu prije. U odnosu na drugo tromjesečje 2026. ipak je porasla za 8,6 posto. Energetska zajednica upozorava da na promjene utječu i proizvodnja, potrošnja, raspoloživost prijenosnih kapaciteta te cijene, a ne samo europska pravila.

Novi europski trošak posebno pogađa proizvodnju iz ugljena

Od 1. siječnja 2026. primjenjuje se europski mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznat kao CBAM. Njime se pri uvozu određenih proizvoda, među kojima je i električna energija, uzimaju u obzir emisije ugljikova dioksida nastale tijekom proizvodnje.

Za BiH je to osjetljivo pitanje jer znatan dio električne energije još nastaje u termoelektranama na ugljen. Prema referentnim vrijednostima, procijenjeni trošak CBAM-a za električnu energiju iz BiH u trećem tromjesečju bio je 94,50 eura po megavatsatu. U Srbiji je iznosio približno 85,70, a u Crnoj Gori 80,59 eura.

Ti iznosi nisu dokaz da je svaki proizvođač već platio navedenu svotu. Riječ je o indikativnim troškovima, dok stvarni obračun ovisi o primjenjivim pravilima i dokazima o emisijama. Uvoznik u Europskoj uniji ima obveze povezane s CBAM-om, a cijena ugljika već plaćena u zemlji proizvodnje može se, uz ispunjene uvjete, priznati pri obračunu.

MMF upozorava na gospodarske posljedice

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, izostanu li odgovarajuće domaće mjere, CBAM bi do 2035. godine mogao smanjiti realni BDP BiH za 0,4 do 0,7 posto u odnosu na scenarij bez tih učinaka.

MMF je pritom upozorio i na preusmjeravanje prodaje električne energije prema zemljama izvan Europske unije. Takav pristup može kratkoročno ublažiti pritisak, ali njegova održivost nije zajamčena.

U izvješću se ističe i potreba za domaćim određivanjem cijene emisija, razvojem tržišta te ulaganjima u čišće izvore energije. Važna je i mogućnost dokazivanja stvarnih emisija, osobito za struju iz obnovljivih izvora.

Nastavlja se praćenje trgovine i emisija

Energetska zajednica objavila je i popis akreditiranih provjeravatelja koji mogu potvrditi ispunjavanje uvjeta za primjenu stvarnih emisijskih vrijednosti pri uvozu električne energije u EU. Time se proizvođačima koji zadovolje propisane uvjete otvara mogućnost preciznijeg obračuna.

Sljedeća tromjesečna izvješća nastavit će pratiti prekograničnu razmjenu, fizičke tokove i učinke CBAM-a na tržišta zapadnog Balkana.