Odbio je napustiti svoje župljane, a zatim je ubijen: 34 godine poslije ponovno odjekuju njegove riječi

U Ravskoj kod Prijedora ponovno su se prisjetili vlč. Ivana Grgića, svećenika koji je tijekom rata ostao uz svoje vjernike. Na obljetnici njegove smrti biskup Željko Majić podsjetio je na riječi koje su obilježile njegov život.

Riječi vlč. Ivana Grgića, izgovorene dok su ga nagovarali da napusti ratom pogođenu Ravsku, bile su u središtu molitvenog okupljanja održanog 7. studenoga 2026. U župi sv. Ivana Krstitelja obilježena je 34. obljetnica ubojstva mladog župnika, čiji se život i danas spominje kao primjer predanosti vjernicima.

Riječi kojima je objasnio zašto ostaje

Banjolučki biskup mons. Željko Majić podsjetio je na Grgićev odgovor onima koji su mu savjetovali odlazak iz Ravske. Njegova odluka ostala je zabilježena u riječima:

„Kako da napustim svoje župljane; oni osim Boga i mene nemaju nikoga. Ja ostajem s njima, pa što mi Bog da.“

U toj je izjavi, prema biskupovim riječima, „sadržana duboka istina o svećeničkom pozivu i odgovornosti pastira prema povjerenom mu narodu“. Majić je istaknuo kako svećenik treba ostati blizak ljudima i kada su suočeni s opasnošću, strahom i neizvjesnošću.

Podsjetio je i na još jednu Grgićevu izjavu:

„Nikoga se ne bojim. Nisam nikome nikakva zla učinio. Nikome nisam kriv. Ja nemam neprijatelja“

Biskup je te riječi povezao s kršćanskim odnosom prema nasilju, naglašavajući kako mržnja i osveta ne smiju biti odgovor na počinjeno zlo.

Mladi svećenik ubijen je u 31. godini života

Ivan Grgić rođen je 10. veljače 1962. u Duboševici u Baranji. Školovao se u zadarskom sjemeništu „Zmajević“, a teološki studij završio je u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 1987. godine. Prije dolaska u Ravsku služio je kao kapelan u Banjoj Luci i Šimićima, a u Ravskoj je djelovao od 1988. godine.

Njegov život prekinut je u noći između 7. i 8. studenoga 1992. Odveden je iz župne kuće, a potom ubijen na području rudnika željezne rude Ljubija. U njega je ispaljeno pedesetak hitaca. Imao je 30 godina, odnosno bio je u 31. godini života.

Župljani su ga pamtili po pastoralnom radu, bliskosti s ljudima te pomoći onima kojima je bila potrebna materijalna ili duhovna potpora. Njegovo je djelovanje ostalo povezano s ratnim stradanjem župe i Banjolučke biskupije.

Molitva na mjestu pronalaska tijela pa misa u Ravskoj

Obilježavanje obljetnice započelo je molitvom opijela na „kipama“ rudnika Ljubija, ondje gdje je pronađeno Grgićevo tijelo. Na tome mjestu nalazi se spomen-križ s natpisom „Ljubav je jača od smrti“.

Nakon molitve održana je misa zadušnica u crkvi sv. Ivana Krstitelja. Predvodio ju je biskup Majić, a s njim su slavili generalni vikar Banjolučke biskupije mons. Karlo Višaticki, župnik vlč. Ante Ljulj te drugi svećenici te biskupije. Na misnome slavlju bili su domaći vjernici, pokojnikova rodbina te redovnice Klanjateljice Krvi Kristove i Misionarke Božjeg milosrđa.

Biskup pozvao da se uspomena prenosi mladima

U propovijedi je Majić kazao da 34. obljetnica nije samo sjećanje na nasilnu smrt, nego i ispovijedanje vjere u vječni život te ljubav koja, prema kršćanskom učenju, nadilazi smrt. Naglasio je važnost poznavanja života i služenja stradalih svjedoka vjere, umjesto da se uspomena na njih svodi na spomenike i godišnja okupljanja.

Govoreći o Banjolučkoj biskupiji, podsjetio je na progone, rušenja, stradanja i raseljavanja. Istodobno je istaknuo njezinu povijest vjernosti, molitve i služenja. Izrazio je i nadu da će Crkva, nakon razmatranja okolnosti Grgićeva života i smrti, prepoznati njegovo svjedočanstvo.

Molitva za obitelji žrtava i raseljene vjernike

Biskup je na kraju propovijedi molio za svećenike, redovnike i redovnice, kao i za one koji su ostali u svojim domovima te vjernike raseljene diljem svijeta. Spomenuo je obitelji čiji su članovi nasilno ubijeni i pozvao na molitvu za počinitelje zla, kako bi prihvatili istinu, pokajanje i Božje milosrđe.

U Ravskoj se uspomena na ubijenog župnika čuva i kroz spomen-obilježja. O njegovu je životu 2012. godine objavljena knjiga „Plamteća zvijezda u noći mržnje“, koju je napisao Anto Orlovac.