Potvrđeni izborni rezultati u BiH, počinje borba za vlast: Dodik već postavio ultimatum
Nakon potvrde Općih izbora u BiH otvoren je put formiranju nove vlasti, ali i prve ozbiljne nesuglasice među mogućim partnerima. Dok su poznati mandati i članovi Predsjedništva BiH, stranke se već...
Nakon potvrde Općih izbora u BiH otvoren je put formiranju nove vlasti, ali i prve ozbiljne nesuglasice među mogućim partnerima. Dok su poznati mandati i članovi Predsjedništva BiH, stranke se već razilaze oko sastava buduće koalicije.
Ključne točke
Partnerstvo potvrđeno, ali spor oko Stranke za BiH već traje
HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) namjeravaju nastaviti dosadašnju suradnju. Njihovi čelnici Dragan Čović i Milorad Dodik potvrdili su partnerstvo, a u novu bi se većinu tijekom sljedeće četiri godine trebala uključiti i Stranka demokratske akcije (SDA).
Međutim, tri velike nacionalne stranke ne mogu same osigurati stabilnu parlamentarnu većinu. Potrebna im je potpora manjih političkih opcija, osobito onih koje okupljaju bošnjačke birače.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izrazio je želju da dio nove koalicije bude i Stranka za BiH (SBiH), ali nije odbacio druge kombinacije, uključujući moguću suradnju sa SDP-om BiH.
Dodik se tome usprotivio u ponedjeljak. SBiH je nazvao „antisrpskom” i poručio: „Ili će oni (SBiH) biti u vlasti ili mi”. Odgovorio mu je potpredsjednik SDA Ramiz Salkić: „Dodik može imati svoje želje ali one neće biti predmetom rasprava”.
U pregovorima se spominje i SDP BiH. Njegov predsjednik Nermin Nikšić naglasio je da stranka neće biti „priljepak SDA”. Svoj je stav opisao riječima: „Ukoliko bude partnera koji žele sa SDP-om praviti vlast, onda ćemo u tome sudjelovati kao ravnopravan partner”. Mogućnost ulaska u vlast nije odbacio, a konačnu bi odluku SDP trebao donijeti na izvanrednom kongresu početkom prosinca.
SDA najjača u državnom Zastupničkom domu
Potvrđeni rezultati pokazuju da će u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji broji 42 zastupnika, najviše mjesta pojedinačno imati SDA, njih devet. Slijede SNSD sa šest, SDP BiH s pet te HDZ BiH s četiri mandata.
Još dvanaest stranaka zastupljeno je u tom domu, ali svaka ima najviše tri zastupnika. Među njima SBiH ima tri mjesta, dok po dva pripadaju Narodu i pravdi (NiP), Demokratskoj fronti (DF), Pokretu sigurna srpska (PSS) i Srpskoj demokratskoj stranci (SDS).
Po jedan mandat osvojili su Hrvatska petorka, Naša stranka, koalicija NES-PDA-Naprijed, DNS-NPS, Lista za pravdu i red, koalicija Socijalističke partije i Demosa te Ujedinjena Srpska.
Federacija BiH: 31 mandat SDA, 15 koaliciji HDZ-a BiH
I u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH SDA je pojedinačno najjača, s 31 od ukupno 98 mjesta. SDP BiH ima 16 mandata, a HDZ BiH s koalicijskim partnerima 15.
Slijede SBiH s devet, Narod i pravda ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića sa sedam te Demokratska fronta Željka Komšića sa šest zastupnika. Naša stranka, koja je sudjelovala u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji, ima četiri mjesta.
U federalni parlament ušlo je još pet stranaka odnosno koalicija, svaka s najviše četiri mandata. Prema objavljenoj detaljnoj raspodjeli, četiri mjesta pripadaju koaliciji NES-PDA-Naprijed, tri koaliciji HDZ 1990, HRS, HDS i HSS, a po jedno Bosanskohercegovačkoj inicijativi, Hrvatskom nacionalnom pomaku i Pomaku.
SNSD uvjerljivo prvi u Narodnoj skupštini RS-a
U Narodnoj skupštini Republike Srpske raspoređuju se 83 zastupnička mjesta. SNSD je osvojio 34 mandata, ispred Pokreta sigurna srpska banjolučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji ima 12, te SDS-a s deset zastupnika.
Još šest političkih subjekata ima između jednog i pet mandata, a većina ih je politički bliska SNSD-u. Bošnjačka Koalicija za državu osigurala je tri mjesta.
Po pet mandata pripalo je DNS-NPS-u, koaliciji Socijalističke partije, Demosa i NDP-a te Ujedinjenoj Srpskoj. Po četiri mjesta imaju Lista za pravdu i red i SPS, dok je Republička stranka Srpske osvojila jedan mandat. Time su poznati zastupnički omjeri i među manjim političkim subjektima u entitetskom parlamentu.
Za predsjednika Republike Srpske potvrđen je Savo Minić iz SNSD-a. Hrvatski potpredsjednik bit će Igor Balukčić iz HDZ-a 1990, a bošnjački Ramiz Salkić iz SDA.
Poznata i nova trojka u Predsjedništvu BiH
U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine hrvatska članica bit će Darijana Filipović, koja je dobila oko 120 tisuća glasova. Srpska članica Željka Cvijanović osvojila je približno 319 tisuća glasova, a bošnjački član Denis Bećirović oko 222 tisuće.
Izbori su održani 4. listopada 2026., prvi put uz primjenu posebnih izbornih tehnologija. Ove je godine za uvođenje sustava korištena i oprema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, a prije izbora provedena su tehnička testiranja.
Birači su odlučivali o članovima Predsjedništva BiH, zastupnicima državnog i federalnog parlamenta, predsjedniku i potpredsjednicima Republike Srpske, zastupnicima Narodne skupštine RS-a te skupštinama deset županija Federacije BiH.
Rokovi su počeli teći, slijedi konstituiranje vlasti
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) jednoglasno je 3. studenoga 2026. u Sarajevu potvrdilo konačne izborne rezultate, nakon što je Sud BiH odbacio sve prigovore na prethodno utvrđene rezultate. Odluka obuhvaća državnu i entitetske razine te svih deset županijskih skupština.
Inauguracija novog Predsjedništva BiH i konstituiranje Narodne skupštine RS-a očekuju se sredinom studenoga. Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH treba se konstituirati u roku od 20 dana od potvrde rezultata, a državni Zastupnički dom u roku od 30 dana.
Nakon konstituiranja državnog Zastupničkog doma Predsjedništvo BiH ima 15 dana za predlaganje mandatara Vijeća ministara. Kada parlament potvrdi mandatara, slijedi rok od 35 dana za imenovanje i potvrđivanje ministara.
Dovršetak postupka ovisi i o formiranju domova naroda na državnoj i federalnoj razini, čiji se članovi biraju neizravno. Neizravno se biraju i predsjednik te dva potpredsjednika Federacije BiH, koji potom imenuju mandatara za sastav federalne vlade.


