Iz Tomislavgrada u vrh europske Crkve: Nadbiskup Kutleša dobio važnu dužnost do 2031. godine
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, rođen u Tomislavgradu, izabran je u najuže vodstvo europskih biskupskih konferencija. Uz njega će dužnost potpredsjednika obnašati irski nadbiskup, a...
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, rođen u Tomislavgradu, izabran je u najuže vodstvo europskih biskupskih konferencija. Uz njega će dužnost potpredsjednika obnašati irski nadbiskup, a novoizabranom predsjedništvu povjeren je petogodišnji mandat.
Ključne točke
Crkveno tijelo koje okuplja predstavnike Katoličke crkve iz 45 europskih zemalja u novo je petogodišnje razdoblje ušlo s nadbiskupom rođenim u Tomislavgradu među svojim čelnicima. Dražen Kutleša, sadašnji zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, preuzeo je jednu od dviju potpredsjedničkih dužnosti u Vijeću europskih biskupskih konferencija (CCEE).
Odluka je donesena u austrijskom Salzburgu, na izborima održanima u četvrtak, 29. listopada 2026. Novi mandat predsjedništva obuhvaća razdoblje od 2026. do 2031. godine. Kutlešin izbor tako povezuje njegov rodni kraj s vodstvom europskog crkvenog tijela.
Trojica nadbiskupa na čelu Vijeća
Za predsjednika je ponovno izabran Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa. On je na čelo Vijeća prvi put došao 25. rujna 2021., a sada nastavlja obnašati tu dužnost u još jednom petogodišnjem mandatu.
Uz Kutlešu, mjesto drugog potpredsjednika dobio je Eamon Martin, nadbiskup Armagha i primas cijele Irske. Martin je predsjednik Irske katoličke biskupske konferencije od 2014. godine. Time predsjedništvo čine litavski, irski i hrvatski nadbiskup.
Izbor novog vodstva održan je tijekom plenarne skupštine u Salzburgu, koja je trajala od 27. do 30. listopada. Glasovanje o predsjedništvu bilo je predviđeno za dio zasjedanja zatvoren za javnost.
Što je Vijeće europskih biskupskih konferencija
CCEE okuplja 39 članova, među kojima su 33 biskupske konferencije te nadbiskupi i biskupi iz crkvenih područja koja imaju poseban oblik zastupljenosti. Zajedno predstavljaju Katoličku crkvu u 45 europskih država.
To je tijelo osnovano 1971. godine radi povezivanja europskih biskupskih konferencija. Njegove aktivnosti obuhvaćaju suradnju među biskupima, razmjenu iskustava, evangelizaciju i poticanje odnosa među kršćanskim zajednicama.
Predsjedništvo se sastoji od predsjednika i dvojice potpredsjednika. Svi se biraju na pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora. Vijeće djeluje na europskoj razini, a njegovo je tajništvo smješteno u Rimu.
Od Tomislavgrada i Prisoja do zagrebačke nadbiskupske službe
Nadbiskup Dražen Kutleša rođen je 25. rujna 1968. u Tomislavgradu. Osnovnu školu pohađao je u Prisoju, a klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku. Teološki studij završio je u Sarajevu, nakon čega je 29. lipnja 1993. zaređen za svećenika u Prisoju.
Nastavio je školovanje u Rimu, gdje je 2001. doktorirao kanonsko pravo na Papinskom sveučilištu Urbaniana. Službovao je u Mostaru, a od 2006. radio je u vatikanskoj Kongregaciji za biskupe.
Biskupsko posvećenje primio je u prosincu 2011., a potom je postao porečki i pulski biskup. Kasnije je bio splitsko-makarski nadbiskup. Zagrebačku nadbiskupsku službu preuzeo je 15. travnja 2023., dok je za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije izabran u listopadu 2022.
U Salzburgu se razgovaralo o poslanju svećenika
Četverodnevno zasjedanje održano je pod temom „Evangelizacija i sinodalnost: Poslanje današnjih svećenika u Europi”. Sudionici su tijekom susreta razmatrali ulogu svećenika, stanje Crkve na europskom kontinentu i provedbu sinodalnog procesa.
U programu je bilo i izlaganje kardinala Marija Grecha o provedbi Sinode, kao i nastup kardinala Lazzara You Heung-sika o svećeničkom poslanju. Predviđeni su bili rad u skupinama, zajedničke rasprave, molitvena okupljanja i misna slavlja.
Uoči izbora članovima su na zatvorenoj sjednici trebali biti predstavljeni financijsko izvješće za 2025. i proračun za 2027. godinu. Završni dan zasjedanja, petak 30. listopada, u programu je bio namijenjen dodatnim osvrtima sudionika i razgovoru o aktualnim pitanjima koja su otvorili biskupi.


