OD KUPRESA DO JADRANA: Veliki plan povezuje Livno, Tomislavgrad i Sinj, a cilj je UNESCO-ov status

Kupreško polje, planine dinarskog krša i rijeka Cetina mogli bi postati dijelovi jednog prekograničnog geoparka. Partneri iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske već su potpisali sporazume, a sljedeći koraci uključuju utvrđivanje granica, popis prirodne baštine i pripremu moguće kandidature za UNESCO-ovo priznanje.

Prije nego što područje od Kupresa prema Jadranu dobije priliku za međunarodno priznanje, potrebno je popisati njegovu prirodnu i kulturnu baštinu, dogovoriti način upravljanja i uključiti lokalne zajednice. Upravo su to sljedeći zadaci u projektu „Dinaridi – od izvora do Jadrana”, koji zamišlja zajednički geopark na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Riječ je o inicijativi koja bi povezala krška polja, planinske predjele, izvore, ponore, podzemne vodne sustave i rijeke. Pritom se, uz očuvanje prirode, razmatraju novi sadržaji za posjetitelje i mogućnosti razvoja lokalnog gospodarstva. Status UNESCO-ova globalnog geoparka zasad je dugoročni cilj, a ne već ostvareno priznanje.

Voda povezuje Kupres, krška polja i Cetinu

Osnovna zamisao temelji se na prirodnim obilježjima dinarskog krša. Među područjima koja se žele povezati nalaze se Stožer, Plazenica, Kupreško polje, Šuica, Duvanjsko i Livanjsko polje, Cincar, Krug, Dinara, Kamešnica, Sinj i Cetina. Voda je pritom odabrana kao glavna poveznica različitih krajolika.

Marijan Lozančić iz Hercegbosanskih šuma u izjavi za Fenu objasnio je polazište te zamisli:

“Ključna ideja razvila se iz činjenice da je prostor Kupresa svojevrsna početna točka našeg hidrološkog putovanja prema Jadranu. Voda je tako postala poveznica koja može povezati različite prirodne fenomene, krajolike, gradove i općine – od Stožera, Plazenice i Kupreškog polja, preko Šuice, Duvanjskog i Livanjskog polja, Cincara i Kruga, pa sve do Dinare, Kamešnice, Sinja i Cetine”

Za određivanje konačnog područja neće biti dovoljna samo zemljopisna povezanost. U obzir će se uzimati hidrološke i druge prirodne značajke, ali i administrativne granice te razvojne i organizacijske mogućnosti uključenih zajednica.

Sporazumi povezuju četiri lokalne zajednice i stručne partnere

Sporazume o suradnji sklopile su općine Kupres i Tomislavgrad te gradovi Livno i Sinj, zajedno s Visokom školom za turizam i menadžment Konjic (VSTIM Konjic) i Hercegbosanskim šumama. Time je dogovoren zajednički okvir za rad na očuvanju i predstavljanju geološke, hidrološke, prirodne i kulturne baštine.

Suradnja obuhvaća i održivi turizam, obrazovanje, znanstvena istraživanja te lokalno gospodarstvo. Važnu ulogu u povezivanju sudionika i koordinaciji aktivnosti imala je dr. Zrinka Bauer.

Ideja se razvila na temelju međunarodnih iskustava VSTIM-a Konjic. Ta je ustanova sudjelovala u projektu Interreg Danube GeoTour Plus, usmjerenom na razmjenu iskustava među geoparkovima i razvoj odgovornijeg turizma. Prema službenim projektnim podacima, taj je program trajao od siječnja 2024. do lipnja 2026. godine.

U oblikovanju novog koncepta sudjeluju i Hercegbosanske šume, ponajprije svojim poznavanjem šumskih, prirodnih i vodnih obilježja područja.

Nove staze, lokalni proizvodi i ideja GeoFooda

Budući geopark ne bi služio samo zaštiti krajolika. Razmatraju se poučne i geološke staze, planinarske i biciklističke rute te organizirani obilasci. Turistička ponuda mogla bi se povezati s tradicijom, kulturnom baštinom i gastronomijom.

Takvi bi sadržaji mogli otvoriti dodatne mogućnosti lokalnim proizvođačima, ugostiteljima, turističkim djelatnicima i mladima, uz zadržavanje posebnosti krajeva uključenih u projekt. Prekogranična suradnja pritom omogućuje zajedničke turističke sadržaje, obrazovne programe, istraživanja i međunarodne projekte.

Jedna od ideja jest GeoFood, koji bi mogao postati prepoznatljiv tematski dio budućeg geoparka. Studenti VSTIM-a Konjic s tim su projektom 2023. osvojili prvo mjesto na međunarodnom natjecanju UNWTO Studentske lige u Madridu, podijelivši nagradu sa švicarskim timom. Njihov tadašnji prijedlog povezivao je domaće proizvode i održivi turizam na području Šipova.

Moguću vezu između prirode i hrane obrađuje i znanstveni rad o zonama divlje hrane u krškim geoparkovima, predstavljen na međunarodnoj konferenciji na Plitvičkim jezerima. U njemu se povezuju geološka obilježja, šumski ekosustavi i tradicionalna uporaba samoniklih vrsta. Među primjerima su gljive i borovnice u planinskim šumama te šparoge i aromatično bilje u toplijim krškim predjelima.

Podrška iz HBŽ-a i poziv stanovnicima da sudjeluju

Inicijativu je podržala i Vlada Hercegbosanske županije, preko Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. U planirani rad žele se uključiti ne samo institucije nego i ljudi koji svakodnevno žive na tom području.

Lozančić je pritom naglasio važnost široke suradnje:

“Geopark se ne gradi samo na karti. On se gradi među ljudima koji taj prostor poznaju, vole i žele ga sačuvati i razvijati. Zato želimo uključiti planinarska društva, GSS, turističke zajednice, udruge, znanstvene i stručne institucije, lokalne vlasti, ali i ljude koji na tom prostoru žive i rade”

Uključivanje planinarskih društava, GSS-a, turističkih zajednica i udruga predviđeno je uz sudjelovanje stručnjaka, gospodarstvenika, lokalnih vlasti i stanovništva.

Što slijedi prije moguće UNESCO-ove kandidature

Nakon potpisivanja sporazuma slijedi osnivanje Inicijativnog odbora. Njegova će zadaća biti usklađivanje aktivnosti i stvaranje uvjeta za uspostavu geoparka.

Planirani su popis geološke, hidrološke, prirodne i kulturne baštine, razmatranje granica područja te uključivanje znanstvenih i stručnih ustanova, turističkih zajednica, udruga, poduzeća i stanovnika. Treba definirati i model upravljanja te pripremiti obrazovne sadržaje i mjere održivog razvoja.

Prema UNESCO-ovim pravilima, za stjecanje statusa globalnog geoparka potrebno je, među ostalim, pokazati međunarodnu vrijednost geološke baštine, imati uređeno upravljanje i razvojni plan te dokazati da područje već najmanje godinu dana djeluje kao geopark prije podnošenja prijave. Stoga potpisani sporazumi sami po sebi ne znače dobivanje tog statusa.

Priprema dokumentacije za eventualnu kandidaturu predviđena je kao jedna od kasnijih aktivnosti, nakon utvrđivanja sadržaja, granica i načina vođenja budućeg geoparka „Dinaridi – od izvora do Jadrana”.