Zbog zdravstvenih teškoća gotovo je propustio izbor pape Lava XIV. U razgovoru o trima konklavama kardinal Vinko Puljić otkrio je i što se dogodilo tijekom glasovanja za novog poglavara Katoličke Crkve.

Kardinal Vinko Puljić gotovo nije otputovao na konklavu 2025. godine. Zbog lošeg zdravstvenog stanja nije bio siguran hoće li moći sudjelovati u izboru novoga pape. Nakon odobrenja liječnika ipak je krenuo u Vatikan, a nekoliko dana poslije našao se na balkonu bazilike svetog Petra, uz novoizabranog papu Lava XIV.

Liječnici mu omogućili odlazak u Vatikan

Govoreći o pripremama za konklavu, umirovljeni vrhbosanski nadbiskup opisao je teškoće zbog kojih je njegov odlazak u Rim bio neizvjestan.

”Loše sam se osjećao, liječnici su mi ipak omogućili da idem, a u Vatikanu su mi omogućili asistenciju svećenika koji me pratio sve do Sikstinske kapele, a to je bio moj nekadašnji tajnik, a sada doktor povijesti i tajnik BK BiH”

Pratnju mu je, dakle, pružio nekadašnji tajnik, koji je u međuvremenu postao doktor povijesti i tajnik Biskupske konferencije BiH. Još 24. travnja 2025. potvrđeno je da je dobio pozitivno liječničko mišljenje te da će sudjelovati u izboru pape. Tada je imao 79 godina.

Njegovo ime našlo se na glasačkim listićima

U emisiji Agape Radiopostaje Mir Međugorje fra Mario Knezović upitao ga je je li se i njegovo ime pojavilo na listićima za izbor pape. Puljić je potvrdio da se njegovo ime našlo na papirićima kojima su kardinali iskazivali svoj izbor. Priznanje je iznio skromno, uz prepoznatljiv humor.

Objasnio je da ga takav razvoj događaja nije zabrinuo jer je ”svjestan kako Duh Sveti vodi Crkvu te da njega neće izabrati”. O vlastitom se spominjanju na listićima osvrnuo bez posebnog isticanja, dok se znatno dulje zadržao na radosti zbog izbora novoga pape.

Zašto je stajao uz papu Lava XIV.

Jedan od najupečatljivijih prizora nakon izbora Roberta Francisa Prevosta, koji je uzeo ime Lav XIV., bio je Puljićev izlazak s njim na ložu bazilike svetog Petra. Kardinal je objasnio da se ondje našao zbog svojeg mjesta među kardinalima prezbiterima, odnosno najduljega izbornog staža u toj skupini.

”Takav je protokol. Kardinali se dijele na kardinale biskupe, kardinale prezbitere i kardinale đakone. Ja sam sjedio prvi od kardinala prezbitera, jer sam najstariji po izbornom stažu, a kada je izabran kardinal Prevost, iz protokola su me došli pitati mogu li ja moliti za Papu? ‘Ma kako neću moći, makar i četveronoške’ , odgovorio sam. Izišao sam i molio, sav radostan, a kad sam se vratio na svoje mjesto opet iz protokola su mi rekli da ću s njim ići i u ložu. Bio sam presretan. Mene je zapalo jer sam kardinal prezbiter s najdužim izbornim stažem. Nisam krio da sam bio sretan”

Posebno ga je dirnuo velik broj vjernika koji se okupio na Trgu svetog Petra neposredno nakon izbora.

”Bio sam sretan jer smo ga tako brzo izabrali. Bio sam sretan jer smo takvoga izabrali, ali i zato jer je mene zapalo biti uz njega, kao i kada sam vidio da se na Trgu svetog Petra za pola sata skupilo više od 50 tisuća ljudi. Bio sam sav ushićen i spontano sam reagirao”

Sudjelovao na izborima trojice papa

Puljić je bio među kardinalima izbornicima na trima konklavama. Godine 2005. izabran je Benedikt XVI., 2013. papa Franjo, a 8. svibnja 2025. papa Lav XIV. Posljednji je izbor završen drugoga dana konklave, u četvrtom krugu glasovanja.

Kardinalsku je čast primio 1994. godine, za pontifikata Ivana Pavla II., a umirovljen je s dužnosti vrhbosanskog nadbiskupa 2022. godine. U rujnu 2025. navršio je 80 godina. Budući da kardinali koji su prešli tu dob prije upražnjenja Apostolske Stolice nemaju pravo glasovati, više neće sudjelovati kao izbornik na konklavama.

Govorio i o Stepincu, obiteljima i položaju Hrvata

U razgovoru s fra Mariom Knezovićem prisjetio se i susreta s papama Ivanom Pavlom II., Benediktom XVI., Franjom i Lavom XIV. Osvrnuo se na svoj svećenički put, imenovanje nadbiskupom, godine u mirovini i suočavanje sa starošću te na činjenicu da blaženi Alojzije Stepinac još nije proglašen svetim.

Među temama bili su i medijski napadi i uvrede koje je doživljavao zbog svojih stajališta, političke prilike u Bosni i Hercegovini te žrtve hrvatskoga naroda. Razgovaralo se i o obitelji, rastavama brakova, odgoju, mladima te pojmu ”begovski pastoral”.