Sud poništio odluke Općine Glamoč: Spor oko državnog zemljišta otvorio i pitanje brvnare pod Cincarom

Presuda Kantonalnog suda u Livnu odnosi se na općinske odluke donesene od 2009. do 2021. godine. Posebnu pozornost izazvala je parcela od 949 četvornih metara na kojoj je izgrađena vikend-kuća, no njezin vlasnički status nije riješen izrekom presude.

Brvnara na zemljištu koje je nekada bilo dio veće parcele

Na parceli 2942/2 u katastarskoj općini Dolac, površine 949 četvornih metara, evidentiran je vikend-objekt od 48 četvornih metara i još 901 četvorni metar ostalog neplodnog zemljišta. Katastarski prikaz ažuriran 21. listopada 2026. kao posjednike navodi Miroslava Maganića i Gorana Šestu, svakoga s udjelom od jedne polovice.

Parcela je u središtu rasprave koja je uslijedila nakon sudske odluke o državnom zemljištu u Glamoču. Ivan Damjanović tvrdi da je Općina raniju česticu 2942, nazvanu Okrajak, podijelila, a novoformirani dio prodala dvojici navedenih osoba za ukupno 949 konvertibilnih maraka. Iz dostavljenog katastarskog prikaza vidi se posjedovno stanje, ali ne i kupoprodajni ugovor kojim bi se cijena i način stjecanja mogli neovisno potvrditi.

Sud poništio pet općinskih akata

Kantonalni sud u Livnu donio je 30. rujna 2026. presudu u predmetu 10 0 U 006793 25 U, prihvativši tužbu Bosne i Hercegovine protiv Općinskog vijeća Glamoča. Poništena je osnovna odluka od 30. studenoga 2009., njezine dopune od 17. rujna 2019., 31. ožujka i 22. lipnja 2021., kao i povezano rješenje od 13. srpnja 2012.

Predmet je vraćen Općinskom vijeću na ponovno postupanje i odlučivanje. U obrazloženju se navodi da se odlukama pravo korištenja nekretnina nekadašnjih pravnih subjekata prenijelo na Općinu. Među tim nekretninama nalaze se šumsko i poljoprivredno zemljište, kao i objekti na pojedinim česticama.

Sud je zaključio da Općina nije titular te imovine. U postupku je nastupala Bosna i Hercegovina, koju je zastupalo državno pravobraniteljstvo. Presudu je donijela sutkinja Ana Krstanović, uz zapisničarku Ivanu Dalić.

Zakon ograničava raspolaganje državnom imovinom

Sudsko obrazloženje poziva se na Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine. Prema tom propisu, državnom imovinom ne mogu samostalno raspolagati općine, a pravni akti protivni zabrani nemaju valjan učinak.

Zakonske izmjene iz 2022. godine izričito obuhvaćaju poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište koje se smatra državnom imovinom. Isto načelo potvrđeno je i u praksi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Izreka presude iz Livna, međutim, ne nalaže izravno prijenos vlasništva nad konkretnom brvnarom. Odluka o poništenju općinskih akata nije isto što i zasebna odluka o vlasništvu nad izgrađenim objektom ili sudbini pojedinog kupoprodajnog ugovora.

Navodi o više od 140 čestica i prodajama

Damjanović navodi da poništene odluke obuhvaćaju više od 140 katastarskih čestica te da su neke nekretnine prodane fizičkim i pravnim osobama. Točan broj čestica i ukupan broj prodaja nije moguće utvrditi iz priloženih stranica presude, pa te podatke zasad treba razlikovati od izričitih sudskih utvrđenja.

Prema priloženim podacima, ranija čestica 2942, površine 59.829 četvornih metara, u zemljišnim se evidencijama navodila kao livada, a kao korisnik bilo je evidentirano Šumsko industrijsko poduzeće Šator. Za drugu česticu, 3297, površine 34.953 četvorna metra, navodi se korisnik istoga poduzeća. Riječ je o parcelama navedenima u sudskom spisu, ne o dokazu da je svaki njihov kasniji promet pravomoćno razriješen.

Prozvani dužnosnici i mogući daljnji postupci

Damjanović tvrdi da su prijedlozi spornih odluka dolazili od općinskih načelnika. U svojoj objavi proziva dugogodišnju vijećnicu Emiru Karaču, spominje načelnika Radivojšu te navodi da je rješenja o prenamjeni zemljišta donosio Slobodan Paštar. To su tvrdnje autora objave, a ne pojedinačni zaključci presude o odgovornosti tih osoba.

Otvorena su i pitanja položaja kupaca, valjanosti pojedinačnih ugovora te mogućih odštetnih zahtjeva. Presudom nije utvrđeno tko bi eventualnu štetu trebao nadoknaditi, niti je prikazan iznos bilo kakve obveze općinskog proračuna. Za takve zaključke bili bi potrebni dodatni postupci i uvid u odgovarajuću dokumentaciju.

Općinsko vijeće Glamoča treba ponovno odlučiti o predmetu nakon poništenja svojih akata. Iz dostavljenih materijala ne proizlazi da je u međuvremenu donesena nova odluka ili da su provedene promjene vlasničkih upisa za parcelu 2942/2.