VELIKI PRIJEDLOZI ZA IZBORE U BiH: Obvezno glasanje, kamere na biralištima i pravo glasa već sa 16 godina

Izborni sustav Bosne i Hercegovine mogao bi doživjeti velike promjene ako bi se prihvatili prijedlozi člana Središnjeg izbornog povjerenstva Suada Arnautovića. Među njima su obvezno glasanje, posebne biračke iskaznice, kamere na biračkim mjestima, povećanje izbornog praga i mogućnost da mladi glasaju već sa 16 godina.

Velike razlike među izbornim jedinicama

U banjolučkoj izbornoj jedinici na Općim izborima 2026. godine bilo je upisano 570.725 birača, dok ih je u trebinjskoj regiji bilo 296.496. Unatoč razlici od čak 274.229 birača, obje izborne jedinice biraju po tri zastupnika u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Upravo je takve razlike među izbornim jedinicama kao jedan od ozbiljnih problema istaknuo Suad Arnautović, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, iznoseći prijedloge za promjenu izbornih pravila.

Prema njegovim podacima od 4. listopada 2026., na jedno zastupničko mjesto u izbornoj jedinici 1b, koja obuhvaća banjolučku regiju, dolazi 190.241 upisani birač, a u jedinici 3b, koja obuhvaća trebinjsku regiju, 91.409 birača. Te brojke predstavljaju omjer upisanih birača i mandata, a ne stvarni broj glasova potreban za izbor zastupnika.

Arnautović upozorava i na izborne jedinice 1b, 2b i 3b u Republici Srpskoj. One zajedno daju devet izravnih mandata, odnosno po tri zastupnička mjesta za svaku jedinicu.

„Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Republika Srpska, koje daju devet izravnih mandata u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica izborna magnituda je jednaka tj. svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata tj. po tri zastupnika. Međutim, između njih je ogromna razlika u broju upisanih birača“, pojasnio je Arnautović.

Prema njegovu mišljenju, potrebno je pojednostavniti i preurediti granice izbornih jedinica kako bi se spriječile političke manipulacije. Posebno upozorava na nepravilno određivanje granica i neravnomjernu raspodjelu mandata u odnosu na broj birača, odnosno pojave poznate kao gerrymandering i malapportionment.

Takva praksa može dovesti do toga da pojedina područja imaju nerazmjerno velik ili malen udio zastupničkih mjesta u odnosu na broj svojih birača.

Obvezno glasanje i posebne biračke iskaznice

U razgovoru za Fenu Arnautović je naglasio da iznosi osobna stajališta, a ne službeni stav Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Kao jednu od mogućih promjena izdvojio je obvezu izlaska na izbore i izdavanje posebnih identifikacijskih iskaznica biračima.

„Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač“, naveo je.

Promjene predlaže i za biračke odbore. Smatra da bi njihove članove trebalo birati isključivo među zaposlenicima javnog sektora koji plaće primaju iz proračuna. Spomenuo je odgojiteljice u vrtićima, vatrogasce te državne službenike i namještenike u upravnim tijelima i agencijama na različitim razinama vlasti.

Zasebno je predložio da članove općinskih i gradskih izbornih povjerenstava imenuje SIP BiH, koji bi iz svojeg proračuna isplaćivao i njihove naknade.

„Također, treba razmisliti da članove općinskog i gradskog izbornog povjerenstva imenuje SIP i da se njihove naknade isplaćuju iz proračuna SIP-a BiH“, rekao je.

Lokalni i opći izbori u jednoj godini, glasanje od 16. godine

Jedna od njegovih zamisli odnosi se na spajanje lokalnih i općih izbora u istu kalendarsku godinu, ali ne i na njihovo održavanje istoga dana. Lokalni izbori održavali bi se u travnju, a opći bi se, kao i dosad, održavali prve nedjelje u listopadu.

„Po meni, donositeelji odluka trebaju obaviti sadržajnu raspravu i ocjeniti koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u travnju izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji listopada“, kazao je Arnautović.

Posebnu pozornost posvetio je mladima. Zalaže se za razmatranje mogućnosti da osobe sa 16 godina dobiju i aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno pravo glasati i kandidirati se.

U tom je kontekstu spomenuo Njemačku i Austriju. Austrija je 2007. godine, kao prva država članica Europske unije, uvela biračko pravo od 16 godina. Arnautović smatra da bi takva promjena približila BiH tim europskim primjerima.

Predlaže više pragove za stranke i koalicije

Promjene bi se odnosile i na način pretvaranja glasova u zastupnička mjesta. Arnautović predlaže zamjenu metode Sainte-Laguë metodom Victora d’Hondta, uz uvođenje različitih izbornih pragova ovisno o tome nastupa li pojedina stranka ili koalicija.

Prema sadašnjim pravilima, za sudjelovanje u raspodjeli mandata na pojedinim razinama potrebno je osvojiti više od tri posto važećih glasova u izbornoj jedinici. U njegovu prijedlogu prag bi bio viši i razlikovao bi se prema broju stranaka okupljenih u koaliciju.

„Primjerice, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time doprinijeti jednom poštenijem izbornom sustavu, koji će prepoznati razliku između onoga kada neovisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (neovisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag“, smatra Arnautović.

Takvim razinama, smatra, uzelo bi se u obzir to nastupa li kandidat samostalno ili iza njega stoji više udruženih političkih stranaka. Prijedlog je povezao i s mogućnošću okrupnjivanja političke scene u Bosni i Hercegovini.

Upozorenje zbog biračkog popisa

Arnautović je otvorio i pitanje točnosti Središnjeg biračkog popisa, za koji smatra da ne odgovara stvarnom stanju stanovništva koje živi u Bosni i Hercegovini. Posebno je izdvojio osobe koje posjeduju identifikacijske dokumente BiH, ali žive izvan zemlje.

„Također, jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jest realno sagledavanje popisa birača u Bosni i Hercegovini. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji Središnji birački popis ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo s onim osobama koje imaju CIPS osobni dokument, osobnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini“, mišljenja je Arnautović.

Prema službenom stanju na dan 20. kolovoza 2026., za Opće izbore bilo je evidentirano 3.408.517 birača. Za glasanje izvan BiH registrirano je 48.078 osoba, među njima 45.457 za glasanje poštom i 2.621 u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Arnautović kao moguća rješenja navodi dva odvojena pristupa: uvođenje obveznog glasanja ili privremeni povratak na aktivnu registraciju birača, barem tijekom jednog izbornog ciklusa. U drugoj mogućnosti svaki registrirani birač morao bi dobiti vlastitu biračku identifikacijsku iskaznicu.

Nove tehnologije već uvedene, predložene i kamere

Na Općim izborima održanima 4. listopada 2026. prvi su put na razini cijele BiH korišteni biometrijska provjera identiteta birača, skeneri glasačkih listića i brži prijenos izbornih rezultata. Uvođenje tih tehnologija bilo je dio višegodišnjeg projekta modernizacije izbornog postupka.

Arnautović je ocijenio da su nove tehnologije na ovogodišnjim izborima položile ispit, ali smatra da sustav treba dodatno razvijati. Među mogućim sljedećim koracima spominje i postavljanje kamera na biračka mjesta, uz druge tehničke i organizacijske promjene.

O svim navedenim prijedlozima, prema njegovu stajalištu, trebali bi raspravljati budući donositelji odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH. Riječ je o prijedlozima člana izbornog povjerenstva, a ne o već usvojenim zakonskim izmjenama.