DELIĆ O MIROVINAMA: “Nije pravedno da netko tko radi 15 godina i netko tko radi 40 godina imaju isti iznos mirovine”

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić otvorio je niz pitanja koja izravno pogađaju radnike, nezaposlene i umirovljenike u FBiH. Govoreći o pravima radnika, mirovinama, novom Zakonu o radu i socijalnim pitanjima, iznio je niz konkretnih promjena koje su već pokrenute ili se pripremaju. Najviše pozornosti privlači poruka da nije pravedno izjednačavati mirovine ljudi s 15 i 40 godina staža, ali najavljene promjene zahvaćaju i ugovore na određeno, stanku tijekom radnog vremena, sezonski rad, prekovremene sate i evidencije nezaposlenih.

Mirovine već rasle, a staž postaje još važniji

Delić je naglasio da je mirovina zarađeno i stečeno pravo te da radnici ne bi trebali biti oštećeni promjenama sustava. Pitanje se posebno odnosi na položaj novih i postojećih umirovljenika te na one koji nisu uspjeli ostvariti velik broj godina radnog staža. Upravo pitanje najniže mirovine i odnosa između godina staža i uplaćenih doprinosa izdvojio je kao jedno od ključnih.

“Nije pravedno da netko tko radi 15 godina i netko tko radi 40 godina te plaćaju isto, imaju isti iznos mirovine. Ponovit ću dio dopisa: ‘U svrhu očuvanja mirovinskog fonda FBiH i sprečavanja zlouporaba predlažemo da se najniža mirovina u FBiH ubuduće određuje u skladu s člankom 88. stavkom 2., odnosno prema godinama radnog staža i visini uplaćenog doprinosa, što je jedino ispravno’”, kazao je i dodao da postoje brojni modeli zlouporabe ovog prava jer inspekcija nije radila svoj posao.

Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju primjenjuju se od 1. siječnja 2026., a novi model predviđa usklađivanje mirovina dva puta godišnje, u siječnju i srpnju. Najniža starosna mirovina za nove korisnike pritom ovisi o duljini mirovinskog staža.

Prema službeno objavljenim podacima, ukupni rast mirovina u 2026. iznosi 15,08 posto. Za postojeće korisnike najniže mirovine konačno usklađeni iznos je oko 691 KM, dok najniža mirovina za nove umirovljenike s 40 godina staža iznosi 714,43 KM.

Delić je u razgovoru rast mirovina zaokružio na 15 posto i iznio razmjere izdvajanja za sustav.

“Proračun za ovaj dio isplate svih mirovina iznosi 4 milijarde i 421 milijun KM. Za ovo smo povećanje ove godine izdvojili dodatna proračunska sredstva u iznosu od 500 milijuna KM”, kazao je.

Upozorio je i da bi rast broja umirovljenika, ako ne bude praćen reformom tržišta rada i dovoljnim brojem zaposlenih, mogao stvoriti ozbiljan dugoročni pritisak.

“Ako se ozbiljno ne pozabavimo reformom tržišta rada u kontekstu broja nezaposlenih, ako se ne pozabavimo brojem zaposlenih na razini FBiH i ako broj umirovljenika bude ubrzano rastao kao što je to slučaj sada, pribojavam se da bismo dugoročno mogli imati ozbiljnije probleme kada je u pitanju cjelokupni sustav”, kazao je Delić.

Ugovori na određeno pod povećalom

Jedan od najopsežnijih zahvata odnosi se na novi Zakon o radu. Delić tvrdi da je tekst zakona potpuno završen, ali za nastavak procedure nedostaje mišljenje Ministarstva pravosuđa FBiH, nakon čega bi zakon mogao doći na sjednicu Vlade FBiH.

“Ključ svih izmjena su sigurnost i zaštita radnika i radničkih prava, kao i sigurnost poslodavaca. Mnogo je toga što smo mijenjali. Prije izmjena obišli smo zemlje u okruženju. Bili smo u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji i vidjeli što su oni radili, gdje su griješili i što je dobro što su učinili kada su mijenjali radno-pravno zakonodavstvo”, kazao je Delić.

Dodao je kako smatra da je pripremljeno rješenje među najboljima u regiji.

“Mislim da smo izradili jedan od najboljih zakona u regiji. Prilagodili smo sve ono što od nas zahtijevaju direktive EU-a i svjetski standardi. Izašli smo ususret svim socijalnim partnerima: poslodavcima, radnicima i predstavnicima svih sindikata”, rekao je Delić.

Posebno je problematizirao praksu dugotrajnog držanja zaposlenika na ugovorima na određeno. Prema njegovim riječima, takve se situacije ne pojavljuju samo kod privatnih poslodavaca nego i u javnim institucijama.

“Vodeći se brojnim dopisima, vidjeli smo da su mnogi radnici diskriminirani kada su u pitanju ugovori na određeno vrijeme. To često zloupotrebljavaju – neću reći samo poslodavci, nego čak i javne institucije. Mnoge radnike drže tri godine na ugovoru na određeno vrijeme, a nakon toga ih šalju na zavod za zapošljavanje pa ponovno vraćaju na ugovore na određeno vrijeme kako ne bi stekli pravo na ugovor na neodređeno vrijeme. Mi smo to željeli promijeniti i to ćemo svakako, ako budemo imali mogućnosti, i učiniti. Iako se neki protive tome, želimo da svaki radnik dobije ugovor na neodređeno vrijeme. Poslodavci koji imaju potrebu za radnicima na određeno vrijeme moraju imati jasno definirano u zakonu pod kojim uvjetima to mogu ostvariti”, pojasnio je Delić.

Cilj je, kako je naveo, skratiti trajanje ugovora na određeno vrijeme. Istodobno bi poslodavcima bio dostupan sezonski rad, uz mogućnost ugovaranja rada na određeno do devet mjeseci kada je povećan obujam posla.

Stanka bi trebala ući u osam sati rada

Promjena koja bi mogla biti među najvidljivijima zaposlenima odnosi se na stanku. Prema Delićevim riječima, u prednacrtu je predloženo da stanka ulazi u osam sati dnevnog radnog vremena.

“Druga stvar koja je izazvala najviše pozornosti javnosti jest pitanje stanke koja bi sada trebala ući u osam sati dnevnog radnog vremena. To je tako predloženo u samom prednacrtu. Pitanje rada na daljinu, od kuće, online, pitanje platformskih radnika – to trenutačno nije riješeno. Željeli smo prepoznati određene kategorije u novom zakonu. Kada je riječ o udomiteljima, roditeljima i rodiljama, omogućili smo im određene pogodnosti. Posebnu pozornost posvetit ćemo prekovremenom radu i naplati prekovremenog rada”, rekao je.

Naglasio je i da diskriminacija radnika neće biti dopuštena. Uz rad od kuće i rad na daljinu, zakon bi trebao prepoznati i platformske radnike, dok se dodatna pozornost usmjerava na prava udomitelja, roditelja i rodilja te na naplatu prekovremenog rada.

Delić se osvrnuo i na neradnu nedjelju u trgovini. Njegov je stav da svaki zaposlenik mora imati zakonom zajamčen tjedni odmor, ali je podsjetio da njegovo ministarstvo nije podržalo postojeći model.

“Zalažem se za to da svaki radnik ima pravo na tjedni odmor kako mu zakon jamči. Ja ne radim subotom i nedjeljom, a vjerojatno ni mnogi drugi. Nismo bili za ovaj model, iako se zalažemo da svaki radnik uz nedjelju ima još jedan slobodan dan. Poslodavac je dužan radniku omogućiti dva slobodna dana u tjednu. Tada smo uputili dopis da nismo suglasni s ovim modelom. Određene bi izmjene i dopune unaprijedile i ovaj model. Ti ljudi imaju pravo odmarati se još jedan dan u tjednu”, zaključio je Delić.

Na evidencijama 246.000 nezaposlenih, a radnici se uvoze

Poseban dio reforme odnosi se na tržište rada. Delić je naveo podatak o 246.000 nezaposlenih osoba na evidencijama, dok se istodobno radna snaga uvozi iz inozemstva.

Prema njegovu obrazloženju, problem je u tome što evidencije ne razlikuju dovoljno jasno ljude koji aktivno traže posao od onih koji su prijavljeni radi statusa ili drugih prava.

“Problem je u evidencijama ljudi koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje. Ne mogu reći da ti ljudi ne žele raditi. Neki su opravdano spriječeni, ali se vode na evidenciji kao oni koji traže posao. Kada poslodavac pošalje zahtjev da mu trebaju određeni profili radnika, ne dobije odgovor ili dobije popis ljudi koji ne žele doći. I ne postoje nikakve sankcije. U novom zakonu predviđamo čišćenje tih evidencija. Svaki poslodavac svakog mjeseca plaća obvezni doprinos za nezaposlenost koji puni proračun. Iz tih se sredstava ponovno raspisuju određeni pozivi za poslodavce i isplaćuju naknade nezaposlenima. Iz tih se sredstava financira i prekvalifikacija te edukacija ljudi koji žele sudjelovati na tržištu rada. Zamislite, među 246.000 ljudi imamo one koji ne žele ništa. Žele imati status, zdravstveno osiguranje i određene druge pogodnosti, a ne žele raditi. Neki to i ne mogu, ali ih želimo razdvojiti i reći: ‘Vi ste pasivni, ne želite raditi, a ovi su ostali aktivni i žele raditi’”, kazao je.

Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba nije dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu u ožujku 2026. U srpnju je u parlamentarnu proceduru upućen novi prijedlog, što potvrđuje da je pitanje evidencija nezaposlenih i dalje otvoren dio reforme tržišta rada.

Kada je riječ o stranim radnicima, Delić je rekao da postoje djelatnosti u kojima domaća radna snaga ne želi raditi. Posebno je izdvojio sezonu građevinskih radova, prerađivačku industriju i druge djelatnosti.

“Ponekad, bez obzira na primanja koja se nude, ljudi ne žele raditi te poslove. Sada imate opciju zaustaviti sve investicije i projekte ili uvesti radnu snagu”, istaknuo je.

Nedostaju inspektori, najavljene i promjene u socijalnoj skrbi

Uz reformu rada i mirovina, Delić je upozorio na nedostatak inspektora zaštite na radu koji bi trebali obilaziti gradilišta. Također je naveo da u FBiH ne postoji inspektorat za područje socijalne skrbi.

Govoreći o socijalnim pitanjima, najavio je da bi do kraja godine u Fojnici trebao biti otvoren novi objekt namijenjen za 100 korisnika.

Dotaknuo se i ideje univerzalnog dječjeg doplatka, uz napomenu da je za njezinu provedbu potrebna potpora županija.

Sve te teme povezuje s pokušajem šire promjene sustava rada i socijalne sigurnosti. Novi Zakon o radu još čeka nastavak institucionalne procedure, dok su izmjene mirovinskog sustava već na snazi. Paralelno se ponovno vodi procedura oko zakonskog uređenja evidencija nezaposlenih, a rasprava obuhvaća i uvoz radne snage, sezonski rad, prekovremene sate, tjedni odmor te prava pojedinih skupina radnika.