DIVLJI KONJI ILI VJETROPARKOVI: Dok turizam raste gotovo bez ulaganja, Kruzi se otvaraju vjetroparkovima

Zamislite jutarnju kavu na splitskoj Rivi, s Dioklecijanovom palačom iza leđa i naftnom platformom usred pogleda prema Braču. Platforma bi možda donosila energiju, radna mjesta i novac. Ipak, malo tko bi rekao da joj je mjesto upravo tamo.

Livno danas vodi vrlo sličnu raspravu. Nitko ozbiljan ne osporava da su obnovljivi izvori energije potrebni. Pitanje je samo gdje ih graditi, tko o tome odlučuje i što se pritom žrtvuje. Na Kruzima to nije prazna planina.

Turizam raste, sustav ga još ne prati

Prema Izvješću o razvoju Grada Livna za 2024. godinu, Livno je 2021. imalo 2.823 registrirana dolaska i 3.486 noćenja. Tri godine poslije broj je narastao na 5.623 dolaska i 7.970 noćenja. Broj noćenja se, dakle, više nego udvostručio.

Grad u istom dokumentu upozorava da su te brojke preniske jer ne postoji sustav koji bi evidentirao sve goste. Kao najpoznatiji turistički proizvod izrijekom navodi ture obilaska divljih konja.

Rast je ostvaren bez ijedne marke boravišne pristojbe. Razlog nije u Livnu. Prema županijskoj uredbi, boravišna pristojba trebala bi se uplaćivati na račun Turističke zajednice HBŽ-a pa tek onda dijeliti lokalnim zajednicama. Županijska turistička zajednica, međutim, i danas ne postoji. Turistička zajednica Grada Livna zato poručuje da je potrebna funkcionalna županijska zajednica ili zakonska mogućnost naplate na lokalnoj razini. Sustav koji je propisala županija tako ne funkcionira, a novac od gostiju prolazi mimo javnih proračuna.

Ni ove godine interes ne slabi. Turistička zajednica Grada Livna za ljeto 2026. navodi organizirane obilaske divljih konja kao sadržaj za koji vlada najveći interes. Agencije bilježe goste iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, a sve više i iz SAD-a, Poljske i Češke. Iznajmljivači kažu da gosti jedan dan provedu na Kruzima, a drugi na kajaku na Sturbi. Upravo takav gost ostaje dulje i troši više.

Na Kruzima danas živi, prema procjeni iznesenoj uz početak prve znanstvene studije o upravljanju krdom, oko tisuću divljih konja. Takve populacije u Europi gotovo više nema.

Koliko vrijede Kruzi i njihovi divlji konji

Jedan lokalni organizator za 2026. nudi grupni obilazak od tri do tri i pol sata po cijeni od 97 KM (50 eura) po odrasloj osobi. Deset tisuća gostiju po toj cijeni značilo bi 970.000 KM prodanih tura, a dvadeset tisuća gotovo 1,94 milijuna KM.

Tura je tek ulaznica. Gost mora negdje spavati i jesti, natočiti gorivo, kupiti livanjski sir, a možda i obići Franjevački muzej i galeriju Gorica. Muzej je 2024. imao 7.631 posjetitelja, 46,58 posto više nego godinu ranije.

Grad je postavio cilj od 30.000 dolazaka i 50.000 noćenja do 2027. Ako bi gost u Livnu dnevno potrošio 100 KM, 50.000 noćenja značilo bi oko pet milijuna KM turističke potrošnje godišnje. Uz 150 KM dnevno to je 7,5 milijuna, a uz 200 KM deset milijuna.

Što investitor nudi Livnu

Na javnoj raspravi 10. prosinca 2025. predstavljen je projekt VE Mučevača s 12 turbina ukupne snage oko 60 MW. Dragan Šafradin iz tvrtke EA Energy rekao je da je tvrtka spremna Gradu plaćati 2,5 posto prihoda, uz naknade za pristupne ceste i jednokratne naknade po turbini. Procijenio je da bi to Livnu donosilo između 500.000 i 600.000 KM godišnje, uz dodatni dio za Županiju. Ponuđena je i potpora prehrani divljih konja, a koncesijsko područje smanjeno je sa 646 na 382 hektara.

To je procjena investitora, a ne ostvaren prihod. Dvije brojke ne mogu se ni jednostavno oduzeti. Pola milijuna je izravna uplata u proračun. Turistička potrošnja je novac koji ostaje vodičima, iznajmljivačima, restoranima, siranama i OPG-ovima, a mogla bi se i u proračunima vidjeti kad bi županijski sustav boravišne pristojbe proradio.

Tu je i razlika u trajanju. Naknada od vjetroparka traje koliko i koncesija. Konji, krajolik i ugled destinacije ne istječu nakon trideset godina, osim ako ih ne potrošimo.

Grad protiv projekta, Vlada HBŽ-a nije došla

Grad Livno u ovoj priči stoji na strani Kruga. Na raspravi je potvrđeno da je Grad još u srpnju 2025. Federalnom ministarstvu okoliša i turizma dostavio primjedbe na 11 stranica, od urbanističko-pravnih pitanja do zaštite prirode i arheološke baštine. Zatražio je i da se investitoru ne izda okolišna dozvola. Nitko od okupljenih nije podržao projekt.

Na raspravi, međutim, nije bilo nikoga iz Vlade Hercegbosanske županije. Koncesiju za ovaj vjetropark dala je upravo županijska vlast, još 2011.

Kronologija je ovdje važna. Marin Mamuza, jedan od prvih organizatora posjeta divljim konjima, prve fotografije krda snimio je tek 2012. Odluka o vjetroparku donesena je dakle prije nego što su Kruzi postali ono što su danas. Petnaest godina poslije Livno je druga destinacija, ali županijska vlast i dalje drži istu kartu.

Studija utjecaja na okoliš koju je po zahtjevu investitora izradio Zagrebinspekt ocjenjuje vizualni utjecaj turbina kao „umjeren i lokaliziran”. Za izvorište Duman navodi da se ne očekuje negativan utjecaj. Monika Mihaljević iz Turističke zajednice Grada Livna upozorila je da studija gotovo ne obrađuje turizam, iako je riječ o prostoru koji, kako je rekla, „privlači tisuće ljudi baš zato što je netaknuto”. Predstavnica Franjevačkog muzeja upozorila je da dokument ne obrađuje arheološke lokalitete u blizini planiranih turbina. Sudionici su ukazali i na to da studija pogrešno imenuje lokalitet te da je u popisu dokumentacije priložen idejni projekt drugog vjetroparka, iz Tomislavgrada.

Vukadin o protivljenju građana: „Koji građani?”

Stav županijske vlasti najbolje opisuje njezin predsjednik Ivan Vukadin. Još kao predsjednik Vlade HBŽ-a primio je predstavnike tvrtke wpd Adria. Ta tvrtka je na tom sastanku predstavila projekte VE Kruzi i VE Vaganj na području Livna, ukupne snage 810 MW. Vukadin je tada poručio da će on i resorna ministarstva učiniti sve u okviru svojih ovlasti kako bi se administrativne barijere za vjetroparkove „olakšale ili uklonile”.

Kada su se u travnju 2026. protiv vjetroparkova digli građani i udruge, Vukadin je na Radio Livnu zabrinutost javnosti opisao kao špekulacije i dezinformacije. Na pitanje o stavu građana uzvratio je pitanjem: „Koji građani?” Prema istom izvještaju, u županiji je dodijeljeno ili planirano najmanje 18 vjetroparkova, a prostorni planovi predviđaju do 28. Riječ je o više od 300 turbina na relativno malom prostoru.

Odgovor na Vukadinovo pitanje dali su sami Livnjaci. Bili su to svi koji su u prosincu sjedili u gradskoj vijećnici, više od stotinu ljudi koji su u travnju prosvjedovali na Kruzima i udruge koje su iste godine na Kruzima zaustavile strojeve na trasi drugog projekta, VE Čadilj.

Ispod Kruga nalazi se i pitanje pitke vode

Najozbiljnije pitanje možda uopće nije turizam. Na radionici o zaštiti Krug planine u srpnju 2026. prof. dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru upozorila je da je visoravan hidrološki izravno povezana s izvorištem Duman, iz kojeg se opskrbljuje livanjsko područje pitkom vodom. Riječ je o krškom terenu bez stalnih površinskih vodotoka, s mrežom podzemnih kanala. Neovisni stručni tim tako stavlja otvoreno pitanje uz tvrdnju investitorove studije da negativnog utjecaja neće biti.

Isto istraživanje evidentiralo je na Kruzima 18 zaštićenih biljnih vrsta, od kojih je 11 endemskih, te 55 vrsta ptica. Dijelovi šireg područja prepoznati su kao potencijalna područja mreže Natura 2000, a Livanjsko polje ima status močvare od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji.

Dok Županija otvara vrata investitorima, Grad pokreće zaštitu

Dok Vlada HBŽ-a otvara vrata investitorima, Grad Livno i Federalno ministarstvo okoliša i turizma krenuli su suprotnim smjerom. U srpnju 2025. sklopili su ugovor o sufinanciranju stručnog obrazloženja za zaštitu Krug planine, a Grad je imenovao povjerenstvo za provedbu projekta. Radna verzija predlaže kategoriju zaštićenog krajobraza kojim bi upravljao Grad. Stočarstvo, livanjski sir, planski turizam, vidikovci, staze i manji smještajni kapaciteti bili bi dopušteni i čak poticani. Veliki energetski, rudarski i građevinski zahvati ne bi bili dopušteni ni u jednoj od tri zone. Milićević je to sažela riječima: „Što se tiče energetskog sektora, rudarstva ili nečega takvog, za to ovdje nema mjesta.”

Nacrt odluke mogao bi biti gotov do kraja 2026. Predstavnica federalnog ministarstva rekla je da na radionici nije čula nikoga tko je protiv zaštite i da su sudionici tražili čak i proširenje obuhvata.

Zaštita kao ulaznica za europski novac

Zaštita Kruga ne znači zaključavanje planine, nego drukčiji razvoj. Takav razvoj ima i vlastite izvore financiranja. U indikativnom financijskom okviru Strategije razvoja Grada Livna do 2027. predviđeno je 2,185 milijuna KM iz sredstava Europske unije i još 8,3 milijuna KM iz ostalih vanjskih izvora. Grad je u 2024. prijavio 26 projekata za financiranje iz vanjskih izvora. Gotovo 40 posto sredstava za strateške projekte te godine došlo je izvan gradskog proračuna, među ostalim i iz prekogranične suradnje s EU-om.

Novac za zaštitu prirode u Federaciji već postoji. U srpnju 2026. Federalno ministarstvo okoliša i turizma i UNDP udružili su 560.000 KM za pripremu proglašenja tri nova zaštićena područja: Ravne Vale na Bjelašnici, Čemerske planine s kanjonom Misoče i klisure Čude kod Olova.

Zaštićeno područje tako ne znači samo ograničenja, nego otvara mogućnost financiranja projekata turizma, zaštite prirode i lokalnog razvoja iz europskih i međunarodnih izvora.

Ovog ljeta krdu je zbog suše vodu morala dovoziti vojska. Taj detalj pokazuje koliko je resurs krhak, a ipak Livnu donosi goste iz cijelog svijeta.

Turbine se mogu graditi na drugim lokacijama. Kruge i livanjske divlje konje nije moguće preseliti na drugu planinu.