BiH u tri godine izgubila gotovo 30.000 ljudi: Nestao grad veličine Trebinja, škole se zatvaraju

Demografski pad u Bosni i Hercegovini više se ne vidi samo u statističkim tablicama. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, dok istodobno pada broj učenika, zatvaraju se škole, a mladim obiteljima odluka o djeci postaje sve teža.

Brojke koje pokazuju razmjere pada

Tijekom 2025. godine u Bosni i Hercegovini rođeno je 24.105 djece, dok je u istom razdoblju umrla 35.801 osoba. Razlika je 11.696 stanovnika samo po osnovi prirodnog kretanja, bez uračunavanja iseljavanja. Službeni podaci pokazuju i da je broj živorođenih u odnosu na 2024. pao za 2 posto, dok je broj umrlih porastao za 0,58 posto.

Negativan prirodni priraštaj u BiH nije nov problem. Statistički podaci pokazuju da zemlja od 2009. godine bilježi više umrlih nego rođenih, pa najnovije brojke nastavljaju dugogodišnji nepovoljan trend.

U samo tri godine ukupni prirodni gubitak približio se brojci od 30.000 ljudi, što odgovara veličini jednog grada poput Trebinja. Taj podatak posebno snažno pokazuje koliko je demografski pad postao vidljiv u svakodnevnom životu.

Sve manje učenika, 45 škola zatvoreno

Posljedice se već osjećaju u obrazovnom sustavu. U Bosni i Hercegovini ima gotovo 7800 učenika manje, a zatvoreno je 45 škola. U nekim sredinama škole rade s vrlo malim brojem djece, dok se nastava organizira i kroz kombinirana odjeljenja.

Smanjuje se i broj prvašića, pa demografski problem sve izravnije ulazi u učionice. Manje djece znači manje razrede, pritisak na opstojnost pojedinih škola i sve vidljiviju promjenu u sredinama iz kojih stanovništvo nestaje.

U veljači svih deset županija bilo u minusu

Posebno upozoravaju podaci za Federaciju BiH. U veljači 2026. godine rođeno je 1.168 beba, dok su umrle 1.633 osobe, što je značilo prirodni pad od 465 stanovnika. U svih deset županija tada je zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Podaci za prvih šest mjeseci 2026. pokazuju da Federacija BiH ni u jednom od tih mjeseci nije imala pozitivan prirodni priraštaj. Mjesečni saldo kretao se od minus 600 stanovnika u siječnju do minus 225 u lipnju. Između toga zabilježeni su minusi od 465 u veljači, 311 u ožujku, 431 u travnju i 376 u svibnju.

Negativan ukupni rezultat zadržao se i kasnije. U lipnju je u Federaciji BiH evidentirano 1.482 živorođene djece i 1.707 umrlih, odnosno 225 više umrlih nego rođenih.

Mladi žele sigurnost prije proširenja obitelji

Troškovi života dodatno utječu na odluke mladih o roditeljstvu. Visoke cijene mladima otežavaju i odluku o braku i zasnivanju obitelji, pa financijska sigurnost postaje važan dio odluke o budućnosti. Mladi otac Neven govori o visokim cijenama stanova i troškovima odrastanja djeteta. Za njega odluka o još jednom djetetu nije samo pitanje želje, nego i mogućnosti da obitelj zadrži prihvatljivu kvalitetu života.

Istodobno naglašava da su mu djeca smisao života i da bi volio imati još djece. Međutim, ekonomska stvarnost otvara pitanje može li obitelj takvu odluku financijski iznijeti bez narušavanja životnog standarda.

Sociologinja Smiljana Vovna upozorava da mladi traže sigurnost, poštovanje i vrednovanje znanja, a prema njezinoj ocjeni takav ambijent u BiH izostaje. Problem dodatno komplicira to što zemlja još nema jasnu populacijsku politiku.

Nadležnosti su podijeljene između entiteta i županija, dok stručnjaci upozoravaju da se demografske mjere ne mogu svesti samo na jednokratne novčane pomoći. Među ključnim izazovima ostaju zaustavljanje odlaska mladih, stvaranje uvjeta za zapošljavanje, sigurniji život i lakše osnivanje obitelji.

Dok se broj rođenih smanjuje, a škole ostaju bez učenika, prirodni gubitak stanovništva nastavlja se bilježiti i tijekom 2026. godine. Posljednji dostupni mjesečni podaci za Federaciju BiH i dalje pokazuju više umrlih nego rođenih, dok se pitanje populacijske politike i dalje rješava kroz podijeljene nadležnosti.