NJEMAČKA PLAĆA VIŠE NE ZVUČI TAKO BAJNO: Nakon stanarine i automobila ostane mu manje nego ljudima u BiH

Plaća od 3.500 eura na prvi pogled zvuči kao iznos koji omogućuje miran život. Međutim, radnik iz BiH tvrdi da mu nakon stanarine, leasinga i ostalih mjesečnih izdataka ostane manje nego nekim ljudima u BiH koji nemaju kredit. Njegova objava pokrenula je žestoku raspravu o zaradi, troškovima i stvarnoj cijeni života u Njemačkoj.

Posljednjih desetljeća mnogi su ljudi s Balkana otišli u Njemačku zbog sigurnijeg posla, većih plaća i uređenijeg sustava. Neki su ostvarili ciljeve, dok drugima visoki troškovi znatno smanjuju zaradu.

Već 1.950 eura odlazi na stan i automobil

Rasprava je počela objavom na Facebook stranici „Život u Njemačkoj“. Radnik iz BiH naveo je kolika mu je plaća te koliko svakoga mjeseca izdvaja za dvije velike stavke.

„Plaća u Njemačkoj 3.500 eura. Leasing za auto 650 eura. Stan 1.300 eura. Na kraju mjeseca ostane mi manje nego nekome u BiH bez kredita. Što je onda bogatstvo?“, napisao je.

Samo stan i automobil prema toj računici odnose 1.950 eura mjesečno. Prije svih ostalih životnih troškova ostaje 1.550 eura. U objavi nije navedeno je li riječ o bruto ili neto plaći, kao ni živi li autor sam ili s obitelji.

Njemački statistički podaci potvrđuju da stanovanje snažno opterećuje kućne proračune. Kućanstva u Njemačkoj tijekom 2024. u prosjeku su na stanovanje izdvajala 25 posto raspoloživog prihoda, što je bilo među najvišim udjelima u Europskoj uniji. U 2025. godini 11,2 posto stanovnika živjelo je u kućanstvima koja su na stanovanje trošila više od 40 posto raspoloživog prihoda.

Dio komentatora osporio njegovu računicu

Objava je brzo privukla velik broj komentara. Jedni su upozorili da visoku njemačku plaću prate visoki životni troškovi, dok su drugi odgovornost vidjeli u izboru automobila i načinu trošenja novca.

„Moraš li baš odmah voziti skup automobil? Samo da susjedi vide da radiš u Njemačkoj i da imaš novca. Za mene je to potpuno pogrešan način razmišljanja“, napisao je jedan korisnik.

Drugi član grupe smatrao je da stanarina od 1.300 eura ne prikazuje situaciju većine samaca.

„Tko kao samac u Njemačkoj plaća stan 1.300 eura? Ako ih je dvoje, onda i supruga radi, a ako imaju djecu, dobivaju i dječji doplatak. To je sasvim druga računica“, poručio je.

Više od polovice stanovništva Njemačke, odnosno 52,8 posto, tijekom 2025. živjelo je u unajmljenom smještaju, što je bio najveći udio u Europskoj uniji. Dječji doplatak u Njemačkoj od siječnja 2026. iznosi 259 eura mjesečno po djetetu, za obitelji koje ispunjavaju uvjete.

Sporna je i plaća od 3.500 eura

Dio sudionika rasprave doveo je u pitanje tvrdnju da je plaća od 3.500 eura u Njemačkoj uobičajena.

„Tko danas u Njemačkoj ima plaću od 3.500 eura? To su rijetki. Mnogi rade za manje od 2.000 eura. Poznajem dosta ljudi koji su se vratili iz Njemačke bez ušteđevine“, napisao je jedan komentator.

Službeni podaci pokazuju da je prosječna bruto mjesečna zarada zaposlenih s punim radnim vremenom u Njemačkoj tijekom 2025. iznosila 4.851 euro bez posebnih isplata. Taj se podatak ne može izravno usporediti s objavom jer autor nije naveo govori li o bruto ili neto iznosu.

Drugi korisnici tvrdili su da visina plaće nije jedino važno pitanje.

„Ljudi koji su se vratili bez novca često su živjeli iznad svojih mogućnosti. Htjeli su se pokazati kada dođu u BiH i uvjeriti druge kako u Njemačkoj novac raste na drvetu“, stoji u jednom komentaru.

Jedan sudionik rasprave posebno se osvrnuo na kupnju skupih vozila.

„Ne razumijem ljude koji zarađuju dvije ili tri tisuće eura, a žele automobile od 50.000 ili 60.000 eura. Vozim automobil star 13 godina, vrijedan oko 12.000 eura. Mogao bih bez problema plaćati mnogo skuplji automobil, ali zaista ne vidim potrebu za tim.“

Rasprava završila drukčijim pogledom na bogatstvo

Nakon prepirke o plaćama, stanarinama i automobilima, dio komentatora istaknuo je da se životni uspjeh ne može mjeriti samo iznosom na računu.

„Bogatstvo je u duhu. Uzalud ti sav novac ako nemaš unutarnji mir“, napisao je jedan korisnik.

Drugi su u prvi plan stavili zdravlje i obiteljski život.

„Kada su svi u obitelji živi i zdravi, to je najveće bogatstvo“, zaključio je jedan od sudionika rasprave.