Veliki rez za bolovanja u FBiH: Poslodavci traže 15 dana, sindikati ne pristaju na prebacivanje troškova

Bolovanja u Federaciji BiH ulaze u novu fazu pritiska. Poslodavci traže strože kontrole i žele da teret naknade plaće nose samo prvih 15 dana, umjesto sadašnjih 42, dok sindikati i Federalno ministarstvo zdravstva ne prihvaćaju model koji bi troškove prebacio na zdravstvene fondove.

Bolovanja postala jedna od najtežih tema

Rasprava o bolovanjima u FBiH više nije samo administrativno pitanje. Prema službenim podacima, godišnja stopa bolovanja kreće se između 10 i 13 posto, što znači da zaposleni u prosjeku provedu oko 25 radnih dana na bolovanju.

Usporedba s Europom dodatno je zaoštrila raspravu. Prosječna godišnja stopa bolovanja u Europi iznosi oko 3,5 posto, odnosno približno 6,5 radnih dana po zaposleniku.

Zbog tih brojki poslodavci traže izmjene propisa, a u prvi plan stavljaju kontrolu bolovanja, financijski teret i moguće zloupotrebe. Posebno upozoravaju na radno intenzivne djelatnosti, među kojima su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i uslužne djelatnosti.

Poslodavci traže kraći rok

Glavni zahtjev Udruženja poslodavaca FBiH odnosi se na skraćivanje razdoblja u kojem poslodavac plaća naknadu za bolovanje. Umjesto dosadašnjih 42 dana, traže da se taj rok smanji na 15 dana.

Nakon toga bi, prema njihovu prijedlogu, naknade za dulja bolovanja trebali preuzeti javni zdravstveni fondovi. Poslodavci tvrde da bi takva podjela troškova otvorila prostor za ozbiljniju kontrolu sustava.

“Podjelom troškova između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale mnogo veći interes za kontrolu bolovanja i mogućih zloupotreba. Ovako je sav teret na poslodavcima”, ocijenio je Imširović.

Kao dodatni argument navode podatak da je broj bolovanja u razdoblju od 2025. do 2026. godine povećan za više od 200 posto.

Javni sektor i sezonski poslovi pod povećalom

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović posebno je izdvojio javni sektor i sezonske poslove. Prema informacijama kojima raspolažu poslodavci, stopa korištenja bolovanja vrlo je visoka, a navode i brojne slučajeve zloupotrebe.

“Korištenje i zloupotreba bolovanja u javnom sektoru velik su problem za realni sektor zbog nedostupnosti pojedinih javnih usluga, ali i zbog problema s punjenjem zdravstvenih fondova u FBiH”, izjavio je za Klix.ba predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović.

Poslodavci pritom ističu da ne dovode u pitanje pravo radnika na bolovanje. Njihov zahtjev, kako navode, usmjeren je na bolju kontrolu i smanjenje prostora za nepravilnosti.

Zakon nije dogovoren, ide se na pravilnik

Prvotni zahtjev poslodavaca bio je da se mijenja Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH. O tome, međutim, nije postignuta suglasnost između Vlade FBiH, poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH.

Zato je dogovoreno da se ide na izmjene Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Budući da je riječ o podzakonskom aktu, takve izmjene ne idu kroz parlamentarnu proceduru. Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva usvaja ih Vlada FBiH.

Važeći pravilnik već predviđa da izabrani liječnik utvrđuje privremenu spriječenost za rad za prvih 42 dana, dok bolovanja dulja od toga razdoblja ocjenjuje liječničko povjerenstvo.

Sindikati odbijaju prebacivanje troškova

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović poručuje da su Sindikat i Federalno ministarstvo zdravstva protiv podjele financijskih troškova bolovanja između poslodavaca i zdravstvenih fondova.

Prema njegovim riječima, socijalni partneri slažu se oko potrebe za učinkovitijom kontrolom liječnika koji odobravaju bolovanja. No Kurtović tvrdi da zloupotreba nema u tolikoj mjeri kako to predstavljaju poslodavci.

Imširović, s druge strane, ističe da među socijalnim partnerima ipak postoji suglasnost da je stanje ozbiljno.

“Iako ne postoji službena statistika koja bi precizno pokazala razmjere zloupotreba, na tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH svi su se akteri složili da je problem eskalirao i da ga treba staviti pod kontrolu”, rekao je.

Širi problem poslovnog okruženja

Za poslodavce, bolovanja nisu samo pitanje izravnih troškova. Imširović navodi da se cijeli problem mora gledati kroz stanje gospodarstva, nedostatak radne snage i pritisak na poslovanje.

“Nije riječ samo o izravnim ekonomskim gubicima. Bosna i Hercegovina ima problem s radnom snagom, investicijama, učinkovitošću poslovanja kompanija i drugim izazovima”, rekao je.

Pitanje bolovanja zato se razmatra zajedno s fiskalnim i parafiskalnim politikama, radnim zakonodavstvom, smanjenjem sivog tržišta, zadržavanjem mladih, reindustrijalizacijom i prilagođavanjem obrazovanja potrebama tržišta rada.