PČELARIMA PRIJETI NOVI UDAR: Zimski gubici mogli bi odnijeti najmanje četvrtinu pčelinjih društava

Domaćim proizvođačima med ostaje neprodan, dok se u trgovinama nudi uvozni. Istodobno, nakon višemjesečne suše, pčelari u Republici Srpskoj upozoravaju na oslabljene zajednice i mogućnost velikih gubitaka tijekom predstojeće zime. Strahuje se od gubitka najmanje 25 posto pčelinjih društava.

Domaći med ostaje neprodan, a tržište pritišće uvoz

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS-a Darko Marjanović navodi da pojedinim proizvođačima ostaju zalihe koje ne uspijevaju prodati, premda se med istodobno uvozi i prodaje u trgovačkim lancima. Poseban problem vidi u krivotvorenom medu, čije se otkrivanje ne može uvijek provesti bez odgovarajućih laboratorija.

„Na svjetskom tržištu cijene meda srušene su zbog krivotvorenog meda koji se miješa s prirodnim, a takve proizvode vrlo je teško otkriti bez odgovarajuće laboratorijske opreme. O tome smo razgovarali i s Ministarstvom, od kojeg smo dobili uvjeravanja da bi u nadolazećem razdoblju do 10 milijuna KM moglo biti usmjereno na jačanje laboratorijskih kapaciteta”, rekao je Marjanović.

Riječ je o mogućem budućem ulaganju, a ne o potvrdi da su sredstva već odobrena ili isplaćena. Marjanović smatra da bi snažnija laboratorijska kontrola koristila i drugim poljoprivrednim proizvođačima te olakšala provjeru kvalitete robe koja stiže na domaće tržište.

U Mostaru je u prosincu 2025. već puštena u rad oprema za ispitivanje autentičnosti meda, maslinova ulja i vina. Federalni agromediteranski zavod dobio je uređaj vrijedan 1,8 milijuna KM, namijenjen, među ostalim, razlikovanju prirodnog šećera od dodanoga u medu. Europsko istraživanje uvoznih pošiljaka, provedeno na 320 uzoraka, ranije je pokazalo da su 147 uzoraka bila sumnjiva na nedopušteno dodavanje šećernih sirupa. Riječ je o ispitanim pošiljkama, a ne o procjeni udjela krivotvorenog meda na cijelom tržištu.

Ljetna suša ispraznila zalihe za zimu

Dok se proizvođači bore s prodajom, vremenske prilike dodatno su pogodile pčelinjake. Početak 2026. godine u brojnim je krajevima bio povoljan, a količine prikupljenog meda odgovarale su višegodišnjem prosjeku. Međutim, srpanj, kolovoz i rujan donijeli su izrazitu sušu koja je poništila dio ranijih rezultata.

Marjanović je u razgovoru za Fenu opisao što je zabilježio na vlastitom pčelinjaku:

„Na svom pčelinjaku mjerio sam gubitak od 15 kilograma na pčelarskoj vagi. To znači da pčele nisu gubile na snazi i brojnosti, nego su jednostavno potrošile 15 kilograma meda koji su imale za zimu. To se dogodilo u srpnju i kolovozu, kada bi u normalnim uvjetima trebalo prikupljati dodatne zalihe”, rekao je Marjanović.

Problem nije samo manja količina meda. Zbog suše je bilo manje peluda, i to manje različitih vrsta. Pelud je važan za razvoj pčela, posebno onih koje se razvijaju u kolovozu. Upravo takve pčele trebaju izdržati zimu, a njihov je životni vijek znatno dulji od životnog vijeka pčela koje se razvijaju u razdoblju intenzivne aktivnosti.

Nakon teških gubitaka prijeti nova zima

Pčelari još pamte ranije velike gubitke. Prije dvije godine Marjanović je upozoravao na zimsku smrtnost od 30 do 50 posto, a obnova broja društava trajala je sve do ove godine. Sada ponovno stižu upozorenja da su brojne zajednice slabije i malobrojnije nego što bi trebale biti uoči zime.

„Tek sada smo, nakon dvije godine, uspjeli nadoknaditi broj pčelinjih društava koja smo tada izgubili. Međutim, prema onome što pčelari trenutačno primjećuju na svojim pčelinjacima, mnoga društva su oslabljena i manje brojna. Bojim se da bismo i ove zime mogli izgubiti najmanje četvrtinu pčelinjih zajednica”, upozorio je Marjanović.

Procjena o najmanje četvrtini odnosi se na mogući ishod nadolazeće zime, a ne na već utvrđeni gubitak. Uz sušu, pčelare opterećuju slabiji prinosi, nedostatak peluda i teškoće na tržištu meda.

Oko 4.000 pčelara, a 2.500 ima pravo na poticaje

Prema Marjanovićevim podacima, u Republici Srpskoj ima približno 4.000 registriranih pčelara. Oko 2.500 njih posljednjih godina ispunjava uvjete za poticaje, među kojima je i posjedovanje više od 30 košnica. Potpora je za 2025. iznosila 12 KM po košnici, dok je za 2026. predviđeno najviše 20 KM.

Pravilnik za 2026. precizira da pravo na premiju imaju članovi odgovarajućih pčelarskih udruga i zadruga, upisani u registar, s ažuriranim podacima i najmanje 30 pčelinjih društava. Zahtjevi se podnose preko udruga ili zadruga, a propisani rok je 30. studenoga 2026.

Pčelari traže daljnje povećanje potpora i smanjivanje razlike u odnosu na druge stočarske djelatnosti. Marjanović zagovara i izravniju prodaju između proizvođača i kupaca. Kao dugoročnu mogućnost navodi poučavanje djece o pčelama, osnivanje oglednih pčelinjaka i kuća pčelarstva te povezivanje tih sadržaja s turističkom ponudom.

Zaštita pčela počinje i izvan pčelinjaka

Marjanović smatra da prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva suradnju pčelara, institucija i građana. Pritom ističe sadnju i očuvanje medonosnog bilja otpornijeg na sušu te pažljiviju uporabu kemijskih sredstava u voćnjacima i drugim poljoprivrednim nasadima. Pčele su važne i za oprašivanje biljaka, a time i za proizvodnju hrane.

„Moramo biti osjetljiviji prema prirodi i više voditi računa o tome kako tretiramo poljoprivredne kulture. Ako zaštitimo pčele, štitimo i okoliš, a time stvaramo uvjete za zdraviji život ljudi”, rekao je Marjanović.

Mogućnosti vidi i u gradskom pčelarstvu, ali upozorava da bi za šire uvođenje trebalo razmotriti propise koji određuju gdje se smiju držati košnice. Dok je živio u Denveru u Sjedinjenim Američkim Državama, imao je 50 košnica na 15 lokacija. Smatra da je takav oblik uzgoja moguć i u gradskim sredinama.

Ipak, gradovi u Republici Srpskoj, prema njegovoj ocjeni, nisu toliko veliki da bi košnice morale stajati u samim središtima. Pčele mogu skupljati nektar i pelud kilometrima od košnice. Gradovi bi, dodaje, pčelarstvu mogli pridonijeti planiranom sadnjom medonosnog drveća i biljaka korisnih i drugim oprašivačima.