UZBUNA ZBOG GLAMOČKOG KRUMPIRA: Na tržištu sumnjive količine, proizvođači otkrili kako provjeriti podrijetlo

Dok vađenje krumpira u Glamoču još traje, na tržištu se već nude količine koje izazivaju sumnju proizvođača. Kupcima poručuju da provjere oznake i laboratorijske nalaze, dok se istodobno pripremaju za moguću suradnju s Lidlom.

Skeniranjem oznake na pakiranju glamočkog krumpira kupac može dobiti uvid u laboratorijske analize proizvoda. Na tu provjeru upozorava Siniša Šolak, predsjednik Udruge „Glamočki krumpir“.

Proizvođači tvrde da se pod poznatim nazivom prodaju i količine čije podrijetlo nije moguće potvrditi. Problem je, upozoravaju, osobito izražen zato što vađenje ovogodišnjeg uroda još nije završeno.

Kupcima savjetuju provjeru deklaracije i oznake

„Trenutačno ga na tržištu ima više nego što će ga ukupno biti kada se povadi sav“, tvrdi Šolak, govoreći o količinama koje se predstavljaju kao glamočki krumpir.

Naglašava da proizvodi koji prolaze sustav kontrole imaju deklaraciju i prepoznatljivu etiketu. Njihove su oznake povezane s podacima o ispitivanju kvalitete, dok za dio robe u prodaji udruga ne može potvrditi podrijetlo.

„Određene količine krumpira neprovjerljive su, a mi svoj koncept gradimo na povjerljivosti i sljedivosti proizvoda. Skeniranjem oznake dobivate izravan uvid u laboratorijske analize“, objašnjava Šolak.

Dodaje da proizvođači koji sudjeluju u zajedničkom sustavu moraju prihvatiti zahtjeve kontrole kvalitete, provjerljivosti i prepoznatljivog izgleda pakiranja.

„Ne znam što se sve prodaje, pakira i preprodaje. Mi ne možemo stajati iza ničega osim iza onoga što nosi naše prepoznatljive oznake i vizualni identitet“, kaže Šolak, pozivajući građane na oprez pri kupnji u trgovinama i na tržnicama.

Zaštićeno ime podrijetla, ali pravo nije ograničeno na članove udruge

Glamočki krumpir ima zaštićeno ime podrijetla u Bosni i Hercegovini, a zaštićen je i pripadajući žig. Prema pojašnjenju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, pravo na uporabu registriranog naziva mogu dobiti proizvođači iz općine Glamoč koji ispune propisane uvjete i budu upisani u službeni registar ovlaštenih korisnika.

Članstvo u udruzi nije zakonski preduvjet za takav upis. Također, sama etiketa udruge ne zamjenjuje službeno priznato pravo na korištenje zaštićenog imena. Zato izostanak njezine oznake sam po sebi nije dokaz da je proizvod krivotvoren.

Posebnu vrijednost glamočkom krumpiru daju visina Glamočkog polja, sastav tla i razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Veći udio suhe tvari i škroba pridonosi njegovu okusu, ponašanju pri kuhanju i pečenju te mogućnosti duljeg čuvanja.

Suša smanjila urod, ogledna parcela uskoro se vadi

Ovogodišnja suša ostavila je posljedice na poljima, ali Šolak stanje ne smatra dramatičnim. U razgovoru za „Nezavisne novine“ iznio je sljedeću procjenu:

„Urod je bio blago ispod prosjeka. Prosjek je oko dvije tone po hektaru“, navodi on.

Udruga je tijekom godine s Institutom za genetičke resurse iz Banje Luke zasadila prvu oglednu parcelu krumpira dobivenog iz sadnog materijala očišćenog od virusa. Cilj je razviti vlastitu proizvodnju sjemena i pratiti kako se takve biljke razvijaju u usporedbi s tradicionalnim uzgojem.

Vađenje krumpira s pokusne parcele najavljeno je za 19. listopada. Ogled će pokazati kako se sadnice razvijaju na polju.

Lidl iskazao interes za plasman u trgovačke lance

Istodobno s upozorenjima o neprovjerenoj robi, proizvođači razgovaraju o širenju prodaje. Predstavnici Lidla posjetili su Glamoč i razgovarali o mogućnosti da se tamošnji krumpir nađe u njihovoj ponudi.

„Najavili su da prve trgovine otvaraju u ožujku 2027. godine te da su trenutačno na terenu u potrazi za potencijalnim partnerima. Razgovarali smo, okvirno, o količinama i planovima te smo obišli i teren“, rekao je ranije Šolak.

Proizvođači su predložili ugovorenu proizvodnju za trgovački lanac, no konačan dogovor nije objavljen.

„Mislim da smo se razumjeli i da je prepoznat obostrani interes, no više detalja znat će se u narednom razdoblju“, kaže Šolak.

Zbog velikih potreba trgovačkog lanca predložio je povezivanje s drugim domaćim uzgajivačima.

„Oni su velika kompanija i njima su male količine nedovoljne jer imaju trgovine u Hrvatskoj i Srbiji, a uskoro i u Bosni i Hercegovini — sve je to dio njihova jedinstvenog sustava. Predložio sam im i dao kontakte uzgajivača iz Nevesinja te ljudi iz Rogatice, jer jedino zajednički možemo zadovoljiti količine koje su im potrebne“, zaključio je Šolak.

Prema ranije objavljenim podacima, udruga okuplja 56 registriranih proizvođača, a prošle je godine pod zajedničkim standardom bilo 76 hektara. Razgovori o mogućoj suradnji s Lidlom nastavljaju se bez potvrđenog ugovora o otkupu.