NERADNA NEDJELJA POD UPITNIKOM: Trgovine bi se mogle ponovno otvoriti, radnici strahuju za slobodan dan

Gotovo dvije godine nakon zatvaranja trgovina nedjeljom u Federaciji BiH ponovno se razmatraju promjene. Ministarstvo tvrdi da promet raste, a zaposlenici čekaju odluku koja bi mogla promijeniti njihov tjedni odmor.

Mogućnost da dio trgovina u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovno radi nedjeljom izazvala je neizvjesnost među zaposlenima. Nakon izbora ponovno se najavljuju razgovori o izmjenama zakona, dok radnici nastoje saznati hoće li zadržati slobodan dan na koji su se naviknuli.

U raspravi se sukobljavaju dva zahtjeva: zaštita vremena za odmor i mogućnost kupnje tijekom svih sedam dana. Dio javnosti upozorava i na poslovne posljedice zatvorenih trgovina za pojedine gradove i općine.

Slobodan dan postao je važan radnicima

Iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH ističu da je dosadašnja zabrana rada prodajnih objekata nedjeljom zaposlenicima donijela veću sigurnost pri planiranju slobodnog vremena.

Prije njezina uvođenja radnici su, prema sindikalnim upozorenjima, često tek naknadno doznavali kada mogu koristiti tjedni odmor. Iako je Zakon o radu predviđao slobodan dan, neki ga zaposlenici u praksi nisu redovito dobivali.

Pritom postoji važna razlika između zatvaranja trgovina i prava na odmor. Federalno ministarstvo rada ranije je pojasnilo da radnici imaju pravo na najmanje 24 sata neprekidnog tjednog odmora, ali da to ne mora nužno biti nedjelja.

Ministarstvo: Trgovinski promet nije pao

Iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da dosadašnji gospodarski pokazatelji ne opravdavaju ukidanje zabrane. Prema podacima Porezne uprave FBiH, nakon uvođenja novih pravila nije zabilježen pad ukupnog prometa ni masovno otpuštanje trgovinskih radnika.

Ministarstvo također navodi da nema potvrde o značajnijem odlasku kupaca u Republiku Srpsku. U promatranim lokalnim zajednicama, prema tim podacima, promet je rastao.

U srpnju 2026. objavljeno je da je maloprodajni promet tijekom prvih šest mjeseci godine bio 725 milijuna KM veći nego u istom razdoblju 2025. U usporedbi s prvom polovicom 2024., kada su trgovine nedjeljom radile, razlika iznosi 960 milijuna KM, odnosno 13 posto.

Ti podaci prikazuju kretanje ukupnog prometa, ali sami po sebi ne daju odgovor o poslovanju svake pojedine sredine.

Uz međuentitetsku crtu drukčije navike kupaca

Profesorica ekonomskih znanosti Adisa Omerbegović Arapović upozorava da se posljedice neradne nedjelje ne mogu procjenjivati isključivo na razini cijele Federacije.

Posebno ističe potrebu da se promatraju rezultati pojedinačnih lokalnih zajednica, pogotovo uz međuentitetsku crtu. Na tim se područjima, prema njezinu upozorenju, mijenjao način na koji građani organiziraju nedjeljnu kupnju.

Postojeći Zakon o unutarnjoj trgovini primjenjuje se na neradnu nedjelju od 17. studenoga 2024. Prodajni objekti u pravilu su zatvoreni, dok zakon određuje i iznimke, među kojima su pekarnice, cvjećarnice te trgovine na određenim prometnim i drugim lokacijama.

Predviđena je i mogućnost da lokalne vlasti zatraže izuzeće. Vlada FBiH u ožujku 2026. odbila je takve zahtjeve šest općina i dvaju gradova, uz obrazloženje da propisani uvjeti nisu ispunjeni.

Spominje se mogućnost rada manjih obiteljskih trgovina

U razgovorima predstavnika vlasti, poslodavaca i sindikata pojavila se i mogućnost da manje obiteljske trgovine rade nedjeljom pod posebnim uvjetima, dok bi veliki trgovački lanci ostali zatvoreni. Riječ je o ideji o kojoj još nije donesena konačna odluka.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović potvrdio je da među sindikalnim organizacijama nema jedinstvenog stava. Dio zaposlenika želi zadržati slobodnu nedjelju, a dio bi prihvatio rad uz veću naknadu.

Sindikat pritom traži razgovore o dva slobodna dana tjedno i dodatku od najmanje 50 posto za rad nedjeljom. Ti zahtjevi zasad nisu nova zakonska pravila.

Rasprava se nastavlja nakon izbora

Ponovno otvaranje teme povezano je i s političkim odnosima nakon izbora. SDA, koja je prema objavljenim postizbornim rezultatima osvojila najviše mandata u Federalnom parlamentu, ranije se protivila uvođenju neradne nedjelje i najavljivala izmjene propisa. Njezini predstavnici sada nisu željeli komentirati moguće poteze.

Dok jedni zagovaraju povratak rada trgovina svih sedam dana, drugi traže očuvanje postojećeg sustava. Odluka o eventualnim izmjenama zakona još nije donesena, a idući koraci ovise o političkim dogovorima i raspravi nadležnih institucija.