Hrvatska od Crne Gore traži imovinu vrijednu više od 2,7 milijardi dolara

Hrvatska potražuje imovinu čiju vrijednost ministar Gordan Grlić Radman procjenjuje na više od 2,7 milijardi dolara, a zahtjevi prema Crnoj Gori obuhvaćaju mnogo više od školskog broda „Jadran”. Analitičar Danilo Kalezić upozorava da neriješeni odnosi sa Zagrebom opterećuju crnogorski put prema Europskoj uniji.

Povrat vojne imovine i rješavanje pitanja iz Domovinskog rata Hrvatska traži od Crne Gore dok Podgorica pokušava završiti pristupne pregovore s Europskom unijom. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom boravka u toj državi u četvrtak, 1. listopada, poručio je da Zagreb raspolaže dokumentacijom kojom potkrepljuje svoje imovinske zahtjeve.

Crnogorski politički analitičar Danilo Kalezić, znanstvenik na Povijesnom institutu Sveučilišta Crne Gore, u razgovoru s Hinom ocijenio je da Podgorica podcjenjuje hrvatske stavove. Smatra da u otvorenim pitanjima sa susjednom državom nema napretka potrebnog za ulazak u EU.

Hrvatska traži rješavanje imovine i ratnog nasljeđa

Školski brod „Jadran” samo je dio hrvatskih potraživanja. Uz podjelu vojne imovine nakon raspada zajedničke države, Zagreb očekuje rješavanje graničnih sporova te administrativnih i pravnih pitanja. Kalezić ministrovu izjavu o vrijednosti imovine tumači kao diplomatsku prijetnju i pojačavanje pritiska kojim Hrvatska izražava nezadovoljstvo i ozbiljnost situacije.

Crnogorska strana, kaže, „uvelike podcjenjuje stavove i pozicije Hrvatske, te o tim pitanjima i dalje govori previše olako”. Poruka Grlića Radmana za njega je „izravan poziv da se ozbiljno shvate pozicija i stavovi službenog Zagreba”.

Kako su 1. listopada objavili iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, Grlić Radman toga je dana sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom. S crnogorskim ministrom Ervinom Ibrahimovićem i europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio je vijenac žrtvama nekadašnjeg logora Morinj.

Kalezić izostanak pomaka ilustrira gradskim bazenom u Kotoru. Objekt i dalje nosi ime Zorana Gopčevića, kojega povezuje sa zlostavljanjem hrvatskih zarobljenika u Morinju tijekom devedesetih. Upozorava da se nije dogodila ni simbolička promjena njegova naziva.

Od Podgorice očekuje i reviziju udžbenika povijesti, kako bi odgovorno prikazali ulogu Crne Gore i sudjelovanje njezinih pričuvnika u agresiji na Hrvatsku. Suočavanje s tom odgovornošću smatra temeljem povjerenja i pokazateljem stvarne političke volje za rješavanje sporova.

Spajićeve tvrdnje i poruke parlamentarne većine

Problem Kalezić vidi i u razlici između crnogorske diplomacije i dijela vladajuće većine. Ministarstvo vanjskih poslova, ocjenjuje, traži međurješenja umjesto da zastupa stvarne političke stavove parlamentarne većine.

„Takav pristup nije održiv. Diplomacija treba formulirati i jasno zastupati političke pozicije iza kojih postoji odgovornost vlasti”, rekao je. Dok dio većine šalje poruke koje narušavaju odnose s Hrvatskom, smatra, diplomatski kompromisi teško mogu donijeti stvarni napredak.

Premijer Milojko Spajić izjavio je da je njegova država izložena hibridnom utjecaju dviju susjednih država. Kalezić mu zamjera izostanak konkretnih činjenica i traži da imenuje izvore navodnog djelovanja te objasni državne mjere. Dodaje da Crna Gora nema učinkovite institucionalne mehanizme za suprotstavljanje takvim utjecajima.

„Spajić je izbjegao imenovati te države kako bi izazvao svojevrsnu konfuziju, iz koje logično nastaje antihrvatska kampanja. Ona se već neko vrijeme vodi u Crnoj Gori i izvan nje”, kaže Kalezić.

Takvoj kampanji pripisuje namjeru prebacivanja cjelokupne odgovornosti za narušene odnose na Hrvatsku, uz oslobađanje Crne Gore od vlastite odgovornosti.

Mandić i kriza u crnogorskom parlamentu

Posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Crnoj Gori u četvrtak Kalezić smješta „u trenutku rastuće političke nestabilnosti i krize koja je kulminacija nekoliko čimbenika, prije svega nesposobnosti vlasti da otvori demokratski dijalog s oporbom”.

U središtu nove faze krize jest predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Kalezić govori o njegovu slanju sućuti obitelji ratnog zločinca Ratka Mladića i potom onemogućavanju parlamentarne sjednice na kojoj bi se, na prijedlog oporbe, odlučivalo o Mandićevoj smjeni.

Sprječavanje sjednice opisuje kao „kap koja je prelila čašu”. „Taj je čin duboko antidemokratski i suprotan duhu Ustava Crne Gore”, rekao je.

Von der Leyenin dolazak zato tumači kao pokušaj „stabiliziranja političkih prilika u času kada je to potrebno kako bi se završila posljednja etapa pristupnih pregovora s Europskom unijom”.

EU se o Mandiću nije izričito očitovao, ali analitičar poruku Bruxellesa prepoznaje u diplomatskim potezima. Navodi izostanak susreta Von der Leyen i Marte Kos s njime te dva onemogućena odlaska predsjednika parlamenta u radni ili službeni posjet briselskim institucijama. Raniju popustljivost Bruxellesa objašnjava vjerovanjem da se Mandić politički promijenio, dok sada vidi promjenu odnosa prema njemu.

„Mandić nije usamljen u svojoj politici. On je paradigma aktualne crnogorske vlasti, odnosno njezinih ekstremnih velikosrpskih dijelova, koji sve jasnije postaju ključna prepreka daljnjem europskom napretku Crne Gore”, rekao je Kalezić.

Pregovori Crne Gore s EU i pomoć na hrvatskom jeziku

Crna Gora ulazi u završnicu pregovora. Kako objašnjava Vijeće Europske unije, pregovori su počeli 29. lipnja 2012., a otvorena su sva 33 poglavlja. Nakon konferencije održane 14. srpnja privremeno ih je zatvoreno 18; toga su dana zatvorena poglavlja o tržišnom natjecanju i carinskoj uniji.

Von der Leyeninu poruku da je članstvo moguće 2028. godine Kalezić vidi kao „novi pokušaj da se crnogorsku stranu motivira, da joj se pruži vjetar u leđa i ulije nova doza optimizma”. Smatra da je namijenjena i članicama EU koje imaju dvojbe ili sporo izvršavaju svoje obveze. Održavanje optimizma i političkog zamaha proširenja opisuje kao posao predsjednice Komisije, a proširenje kao „trenutačno najznačajniji geopolitički projekt Europske unije”.

Neuspjeh Podgorice da usvoji i na crnogorski prevede pravnu stečevinu EU Kalezić povezuje s ograničenim kadrovskim i administrativnim kapacitetima. Europska komisija razmatra privremeno odstupanje od pravila kojim bi Crnoj Gori dopustila korištenje službenog jezika Unije, najvjerojatnije hrvatskog.

„Hrvatska je dosad bila pouzdan partner, i u tehničkom i u političkom smislu. Prirodno je da Crna Gora prema Europskoj uniji ide preko Hrvatske i uz njezinu pomoć”, rekao je Kalezić.

„Upravo u tom dijelu Hrvatska može i treba odigrati konstruktivnu ulogu, pružajući stručnu pomoć i prenoseći iskustvo iz vlastitog pristupnog procesa”, poručio je. Rješavanje postojećih problema, uključujući one koje pripisuje aktualnoj vlasti, očekuje od nove crnogorske vlade nakon izbora 2027. godine.