Iran drži svijet za vrat: Hormuški tjesnac ostaje zatvoren!
Dok se rat na Bliskom istoku približava petom tjednu, ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte ostaje pod snažnim utjecajem Irana. Najnovije procjene upućuju na to da se...
Dok se rat na Bliskom istoku približava petom tjednu, ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte ostaje pod snažnim utjecajem Irana. Najnovije procjene upućuju na to da se stanje neće uskoro promijeniti, što dodatno produbljuje globalnu energetsku i političku neizvjesnost.
Ključne točke
Obavještajna upozorenja: Iran zadržava ključnu prednost
Prema informacijama koje dolaze iz američkih obavještajnih krugova, malo je vjerojatno da će Teheran u skorije vrijeme ponovno otvoriti Hormuški tjesnac. Troje izvora upoznatih s procjenama navodi kako Iran upravo kontrolom tog prolaza ostvaruje najvažniji oblik pritiska na Sjedinjene Američke Države.
Analize sugeriraju da bi Teheran mogao nastaviti s blokadom kako bi održao visoke cijene energenata te dodatno pojačao politički pritisak na američkog predsjednika Donalda Trumpa. Rat, koji traje već gotovo pet tjedana, u međuvremenu postaje sve nepopularniji među američkim biračima.
Rat koji mijenja ravnotežu snaga
Iako je cilj sukoba bio oslabiti iranske vojne kapacitete, nova izvješća ukazuju na suprotan učinak. Pokazalo se da Iran ima sposobnost ozbiljno ugroziti jedan od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca, čime je potencijalno ojačao svoj regionalni utjecaj.
Trumpove poruke i promjenjiv stav
Američki predsjednik pokušava umanjiti složenost situacije. U jednoj od svojih objava poručio je:
“S malo više vremena, možemo lagano OTVORITI HORMUŠKI TJESNAC, UZETI NAFTU I ZARADITI BOGATSTVO,”
Istodobno, njegov pristup nije dosljedan. U jednom trenutku ponovno otvaranje tjesnaca postavlja kao uvjet za primirje, dok u drugom poziva saveznike iz NATO-a i zemlje Perzijskog zaljeva da se uključe u rješavanje situacije.
Anonimni dužnosnik Bijele kuće tvrdi da Trump vjeruje kako će se prolaz uskoro ponovno otvoriti te naglašava da Iran nakon rata neće moći kontrolirati taj strateški važan prostor. Ipak, isti izvor priznaje kako bi druge države mogle pretrpjeti veće posljedice od SAD-a ako blokada potraje.
Iranske taktike: od mina do napada na brodove
Od početka sukoba 28. veljače, kada su rat pokrenuli Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, iranske snage koriste niz metoda kako bi otežale plovidbu:
- napadi na civilne brodove
- postavljanje mina u morskim koridorima
- uvođenje naknada za prolaz
Ove aktivnosti dovele su do praktične blokade pomorskog prometa, što je rezultiralo rekordnim rastom cijena nafte i nestašicama goriva u državama koje ovise o energentima iz regije.
Ekonomski pritisak i političke posljedice
Rast cijena goriva ne utječe samo na globalno tržište već i na unutarnju politiku SAD-a. Povećanje troškova energije moglo bi dodatno potaknuti inflaciju i otežati položaj predsjednika Trumpa, čija popularnost već opada uoči važnih međuizbora.
Jedan od izvora naglašava:
“Zasigurno je sada slučaj da je Iran okusio svoju moć i polugu pritiska zbog tjesnaca, (a) od nje neće uskoro odustati,”
Stručnjaci upozoravaju na rizike vojne intervencije
Pokušaj vojnog rješenja nosi ozbiljne opasnosti. Analitičari upozoravaju da bi i u slučaju američkog zauzimanja ključnih točaka, Iran mogao zadržati kontrolu nad prolazom koristeći dronove i balističke projektile iz unutrašnjosti zemlje.
Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine ističe:
“U pokušaju da spriječi da Iran razvije oružje za masovno uništenje, SAD je Iranu predao oružje za masovan poremećaj,”
Dodaje i kako je sposobnost Irana da destabilizira tržište energenata zapravo snažnija od nuklearnog oružja.
Upozorava i na minimalne uvjete potrebne za poremećaj plovidbe:
“Sve što je potrebno kako bi se poremetio promet i odvratilo brodove od prolaska kroz tjesnac su jedan ili dva drona,”
Dugoročna strategija Teherana
Stručnjaci smatraju da Iran ni nakon završetka rata vjerojatno neće u potpunosti prepustiti kontrolu nad prometom u tjesnacu. Razlog je i potreba za obnovom zemlje, pri čemu bi naplata prolaza mogla postati važan izvor prihoda.
Bivši ravnatelj CIA-e Bill Burns upozorava kako će Iran nastojati kapitalizirati svoju poziciju:
“dugoročna sigurnosna jamstva” i “određene izravne materijalne koristi”
Teheran će, prema njegovim riječima, pokušati iskoristiti situaciju kako bi osigurao stabilniji položaj u budućim pregovorima.


