Nagli rast cijena goriva posljednjih tjedana sve snažnije pogađa građane diljem Europe, a pojedine države već razmatraju konkretne poteze kako bi ublažile udar na kućne budžete. Među njima je i Austrija, gdje se sve glasnije govori o mjerama koje bi mogle promijeniti svakodnevne navike vozača.
Ključne točke
- Ograničenje brzine kao brzo rješenje
- Cijene goriva pod pritiskom globalnih sukoba
- Politička podrška prijedlogu
- Dodatne mjere: dijeljenje vožnje i javni prijevoz
- Niža brzina donosi i veću sigurnost
- Pozivi iz Bruxellesa na štednju energije
- Europa pred dugotrajnom energetskom krizom
- Rastući pritisak na gospodarstvo
- Zabrinutost političkih i financijskih lidera
- Hormuški tjesnac ključna točka krize
Ograničenje brzine kao brzo rješenje
U središtu rasprave našao se prijedlog prometnog stručnjaka Michaela Schwendingera iz austrijskog Kluba za promet (VCÖ). On smatra da bi smanjenje brzine moglo imati izravan učinak na potrošnju goriva.
Prema njegovim riječima, dobrovoljno ograničenje na 100 km/h na autocestama i 80 km/h na regionalnim cestama moglo bi donijeti značajne uštede.
“Smanjenje brzine je učinkovito i brzo provedivo rješenje“, poručio je Schwendinger.
Ističe kako bi takva mjera mogla smanjiti potrošnju goriva i do 25 posto, što bi izravno olakšalo troškove građanima koji već osjećaju posljedice poskupljenja.
Cijene goriva pod pritiskom globalnih sukoba
Razlog za ovakve prijedloge leži u globalnim okolnostima. Rat između SAD-a, Izraela i Irana, kao i blokada Hormuškog tjesnaca, doveli su do naglog rasta cijena energenata.
Austrijska vlada već je reagirala uvođenjem tzv. “kočnice cijena goriva”, no stručnjaci upozoravaju da to nije dugoročno rješenje. Naglašavaju kako je potrebno više se usmjeriti na smanjenje potrošnje, a ne samo na subvencije.
Politička podrška prijedlogu
Sličan stav dijeli i državna tajnica Elisabeth Zehetner, koja podržava ideju ograničenja brzine kao pragmatičnog rješenja.
Istaknula je da bi dobrovoljno ograničenje na 100 km/h moglo smanjiti potrošnju goriva za do 25 posto, čime bi se barem djelomično ublažile posljedice rasta cijena.
Dodatne mjere: dijeljenje vožnje i javni prijevoz
Osim smanjenja brzine, predlaže se i niz dodatnih mjera. Među njima su poticanje dijeljenja vožnje, korištenje službenih bicikala te uvođenje tzv. “job ticket” sustava za javni prijevoz.
Takve mjere već se primjenjuju u nekim europskim sredinama i pokazuju rezultate kada je riječ o smanjenju troškova i rasterećenju prometa.
Niža brzina donosi i veću sigurnost
Stručnjaci ističu kako smanjenje brzine ne donosi samo uštede goriva. Već i smanjenje od 10 do 30 km/h može značajno smanjiti potrošnju, ali i buku te povećati sigurnost na cestama.
U Austriji su prošle godine zabilježena 64 smrtna slučaja u prometnim nesrećama, a niže brzine mogle bi dodatno smanjiti taj broj.
Pozivi iz Bruxellesa na štednju energije
Na štednju energenata pozvala je i Europska komisija. Građanima se preporučuje da smanje vožnju i letenje, koriste javni prijevoz te, gdje je moguće, rade od kuće.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen upozorio je na ozbiljnost situacije.
“Čak i ako mir bude ovdje sutra, ipak se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti“, izjavio je europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 zemalja članica EU.
Dodatno je naglasio važnost smanjenja potrošnje goriva.
“Što više možete učiniti kako biste uštedjeli naftu, posebno dizel, posebno mlazno gorivo, to nam je bolje“, rekao je povjerenik, potvrđujući da Bruxelles želi da Europljani ograniče putovanja, piše Politico.
Europa pred dugotrajnom energetskom krizom
Procjene upućuju na to da bi Europa mogla ući u dugotrajniju energetsku krizu. Jørgensen smatra da trenutna situacija mora biti prekretnica za energetsku neovisnost.
“Ovo mora biti vrijeme kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i istinski postati energetski neovisni”, poručio je.
Iako konkretne obvezujuće odluke još nisu donesene, najavljeno je da će uskoro biti predstavljen paket mjera na razini cijele Europske unije.
Rastući pritisak na gospodarstvo
Posljedice su već vidljive. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da bi ekonomski učinci rata u Iranu mogli biti usporedivi s pandemijom COVID-19 ili ruskom invazijom na Ukrajinu.
Zrakoplovne kompanije već podižu cijene karata, a neke razmatraju smanjenje broja letova. Cijena mlaznog goriva u Europi više se nego udvostručila od početka sukoba.
Zabrinutost političkih i financijskih lidera
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto otvoreno je govorio o ozbiljnosti situacije.
“Živim sa stvarnošću ovog rata i njegovih posljedica 24 sata dnevno. Prisiljen sam znati stvari koje mi ne daju spavati”, rekao je Crosetto u intervjuu za talijanski list La Repubblica.
Slična upozorenja dolaze i iz financijskih krugova. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je na dugoročne posljedice.
“Tržišta su možda previše optimistična“, poručila je Lagarde u intervjuu za The Economist prošlog tjedna, ističući da je šteta na energetskoj infrastrukturi već toliko velika da se opskrba ne može brzo obnoviti.
Hormuški tjesnac ključna točka krize
Jedan od glavnih problema je Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina. Njegovo zatvaranje dodatno je ugrozilo globalnu opskrbu energentima.
Iran je zaprijetio napadima na brodove koji prolaze tim područjem bez odobrenja, čime je situacija dodatno eskalirala.
