I da sukob odmah prestane, rast cijena se ne može izbjeći, najsiromašniji će platiti najveću cijenu

Napetosti na Bliskom istoku već tresu svjetsko gospodarstvo. Čelnica MMF-a upozorava na rast cijena i usporavanje rasta, dok su na udaru najsiromašnije zemlje.

Rat prekida opskrbu i mijenja prognoze

Globalno gospodarstvo ulazi u razdoblje pojačane neizvjesnosti, a posljedice su već vidljive. Rat na Bliskom istoku izazvao je ozbiljan poremećaj u opskrbi energijom, što izravno utječe na cijene i gospodarski rast.

Iranska blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i plina, zaustavila je milijune barela proizvodnje. Time je uzdrman jedan od ključnih energetskih pravaca u svijetu.

Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da će čak i u slučaju brzog završetka sukoba doći do pogoršanja ekonomskih izgleda. “Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti”, rekla je Georgieva.

Prognoze rasta pod pritiskom krize

Međunarodni monetarni fond već priprema nove scenarije. Objavit će ih 14. travnja, a očekuje se da će rat biti glavna tema na sastancima u Washingtonu.

Prije eskalacije sukoba, MMF je procjenjivao da će globalni rast iznositi 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027. godini. Ta očekivanja sada su dovedena u pitanje.

Georgieva naglašava da su dodatni pritisci već prisutni. Geopolitičke napetosti, klimatski šokovi i demografske promjene dodatno otežavaju situaciju. “To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći.”

Rat je već smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a posljedice se prelijevaju i na druge sektore poput plina, helija i gnojiva.

Inflacija raste, a posljedice će trajati

Čak i ako sukob brzo završi, posljedice će se osjećati. Očekuje se povećanje inflacije i smanjenje gospodarskog rasta, iako u manjoj mjeri nego u slučaju dugotrajnog rata.

Georgieva upozorava da bi produženi sukob dodatno pogoršao stanje. “Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta”, istaknula je.

Oštećenja u energetskom sektoru već su velika. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, 72 energetska postrojenja su oštećena, a trećina njih pretrpjela je ozbiljnu štetu.

Katar, kao jedan od ključnih proizvođača plina, suočava se s dugotrajnim oporavkom. Za obnovu 17 posto proizvodnje prirodnog plina bit će potrebno između tri i pet godina.

Najveći udar na siromašne zemlje

Najranjivije države već osjećaju posljedice. Riječ je o zemljama koje nemaju vlastite energetske resurse i ovise o uvozu.

Georgieva upozorava da mnoge od njih nemaju dovoljno financijskog prostora za pomoć stanovništvu. To povećava rizik od društvenih nemira.

Neke države već su zatražile pomoć MMF-a, iako njihova imena nisu objavljena. Čak 85 posto članica MMF-a spada u uvoznike energije, što dodatno širi problem.

Istaknuto je i da široke energetske subvencije nisu rješenje jer mogu dodatno pogurati inflaciju.

Prijetnja gladi i lančani učinci krize

Kriza se ne zaustavlja samo na energiji. Problemi u opskrbi gnojivima mogli bi izazvati ozbiljne poremećaje u proizvodnji hrane.

Svjetski program za hranu već je upozorio da bi milijuni ljudi mogli biti suočeni s akutnom glađu ako sukob potraje.

Georgieva navodi da trenutačno ne vidi globalnu prehrambenu krizu, ali priznaje da bi do nje moglo doći u slučaju daljnjih poremećaja u opskrbi.