PROPAO RIMČEV ADUT PRED IZBORE? Od mega-bolnice u Livnu neće biti ništa? Obećano 48 milijuna eura, potpisano ništa. Kronologija praznih izbornih obećanja

„Sve ono što smo obećali na prethodnim izborima mi smo ispunili”, rekao je Nediljko Rimac na predizbornom skupu HDZ-a 1990 u Livnu. Tri dana ranije, u Priluci, federalni ministar zdravstva i nositelj stranačke liste za Skupštinu HBŽ-a biračima je ponudio najveće obećanje ove kampanje. Rekao je da je „pokrenut projekt izgradnje nove zgrade” Županijske bolnice u Livnu, vrijedne 48 milijuna eura.

Taj projekt nije pokrenut ni po pravilima vlasti koja ga je najavila. Vlada HBŽ-a u travnju je napisala da se projektna dokumentacija i gradnja pokreću tek nakon potpisivanja sporazuma. Sporazum nije potpisan. S kineskom tvrtkom koja je trebala donijeti novac nije potpisan ni memorandum. Sam je Rimac u kolovozu rekao da to nije investicija, nego, po njegovu mišljenju, kredit.

Biračima se tako uoči izbora nudi bolnica bez potpisa, bez ugovora i bez poznate cijene. Nude je isti ljudi pod čijom vlašću postojeća bolnica prošle zime mjesecima nije mogla kupiti lijekove, a ovog je ljeta u Livnu više od trideset liječnika dalo otkaz.

Po pravilima same Vlade HBŽ-a, projekt nije ni pokrenut

Vlada Federacije 2. travnja usvojila je tekst memoranduma s kineskom državnom tvrtkom China Sinopharm International Corporation. Rimac je potom najavio da će Vlada „ući u aranžman” u kojem će 48 milijuna eura biti investirano u novu bolnicu u Livnu, a ostatak od ukupno sto milijuna u sarajevski Klinički centar.

Vlada HBŽ-a objavila je naslov bez ikakve ograde: „U Livnu će se graditi nova bolnica”. Na predstavljanju memoranduma bio je vrh županijske vlasti: premijer Ivan Vukadin, resorna ministrica Dijana Novković Pećanac i predsjedatelj Skupštine Jozo Ćosić. Prikazane su vizualizacije.

U tom priopćenju, međutim, piše i kako se do bolnice dolazi:

„Nakon formalnog potpisivanja sporazuma i završetka potrebnih procedura, očekuje se pokretanje konkretnih aktivnosti na realizaciji projekta, uključujući izradu projektne dokumentacije i početak izgradnje, čime bi Livno u narednim godinama trebalo dobiti suvremenu zdravstvenu ustanovu.”

To je redoslijed koji je Vlada sama zadala: najprije potpis, zatim projektna dokumentacija, pa tek onda gradnja. Bez prvog koraka nema ni drugog ni trećeg.

U kolovozu je BIRN-ov portal Detektor provjerio dokle se stiglo. Direktor KCUS-a Alen Pilav rekao je da „još uvijek nije ništa potpisano”. Rimčevo ministarstvo odgovorilo je da „tek predstoji postupak pregovora o uvjetima, načinu i rokovima te drugim stavkama potencijalnog aranžmana”. Sam Rimac objasnio je da projekt najprije mora proći program javnih investicija Federalnog ministarstva financija.

Drugim riječima, u kolovozu se još nije znalo ni pod kojim se uvjetima pregovara, a projekt još nije prošao ni federalni program javnih investicija. U rujnu je proglašen pokrenutim. Između kolovoza i rujna javnost nije vidjela nijedan novi dokument. Promijenio se samo kalendar: stigla je kampanja.

Koliko traje put od potpisa do bolnice, pokazuje primjer iste kineske tvrtke. China Sinopharm International potpisala je u ožujku 2019. ugovor za novu bolnicu u Doboju, s rokom od 36 mjeseci. Bolnica je otvorena u rujnu 2024., dvije i pol godine nakon roka, a platio ju je proračun Republike Srpske. U Livnu nema ni potpisa od kojeg bi se takav rok mogao računati.

Kredit koji se biračima prodaje kao investicija

Rimac je u kolovozu rekao i ovo:

„Pa mi ovdje moramo međusobne odnose ispeglati, odnosno onda je to, po meni, kreditni aranžman.”

Razlika između investicije i kredita nije jezična. Investitor ulaže svoj novac i sam snosi rizik. Kredit je javni dug: vraća se iz proračuna, s kamatama, još dugo nakon kampanje u kojoj je obećan. Primjer iz Doboja pokazuje isto: kineska je tvrtka gradila, a platio je javni proračun.

Gotovo pola godine nakon najave nije objavljeno ništa od onoga što bi o tom dugu trebalo znati. Nije poznato kolika je kamata, koliki je rok otplate ni tko daje jamstvo. Nije poznato ni tko će dug vraćati: Federacija, županija ili sama bolnica.

Koliko se o tome zna i u samoj bolnici, pokazuje ravnateljica Irena Periša: nije bila sigurna radi li se o sto milijuna maraka ili o sto milijuna eura. Razlika između tih dviju brojki iznosi gotovo 49 milijuna eura, otprilike koliko vrijedi cijela obećana bolnica.

Rimac je tada obećao da ništa neće biti skriveno:

„Sigurno ja neću dozvoliti da nekome ostavimo mačka u vreći, da mu vruć krumpir prebacivamo.”

Transparentnost bi značila da se uvjeti kredita objave prije nego što se bolnica ponudi biračima. Dogodilo se obrnuto: uvjeta nema, a bolnica je već na predizbornim skupovima.

Bolnica koja nije mogla kupiti lijekove

Od studenoga 2025. računi livanjske bolnice i pet domova zdravlja u HBŽ-u bili su blokirani zbog poreznih dugova. Bolnica je u prosincu objavila da ne može nabavljati lijekove i medicinski materijal i da više od 300 zaposlenih ostaje bez plaće. U ožujku ove godine resorno ministarstvo HBŽ-a upozorilo je da su računi i dalje blokirani i da je zdravstvena zaštita u svih šest općina „praktički suspendirana”.

Mjesec dana poslije istoj je bolnici obećano 48 milijuna eura.

Revizori su još prošle godine zabilježili da livanjska bolnica duguje 5,53 milijuna maraka poreza i doprinosa. Ako porezni dug od nekoliko milijuna maraka može mjesecima zaustaviti bolnicu, tko će i iz kojeg novca vraćati kredit od 48 milijuna eura? Nova i veća bolnica donosi i veće troškove rada: više prostora, više opreme i više osoblja. Nitko nije rekao iz čega će se plaćati.

U srpnju je u Livnu otkaz dalo više od trideset liječnika. Premijer Vukadin poručio je: „ne želimo u izbornoj godini pregovarati”. Federalni ministar zdravstva, koji je u Sarajevo otišao s mjesta šefa kirurgije upravo te bolnice, na BHT1 je rekao:

„Trideset i jedan liječnik potpisao je nekakav otkaz jer nisu zadovoljni primanjima.”

Tvrdio je i da „članak 55 kaže da se neće razgovarati niti pregovarati o izmjeni kolektivnog ugovora u izbornoj godini”. Liječnici su istoga dana objavili taj članak. Govori o obvezi sindikata da ne poziva na štrajk, a izbornu godinu ne spominje nijednom riječju.

Nekoliko tjedana poslije, u toj istoj izbornoj godini, Vlada HBŽ-a prihvatila je zahtjeve liječnika i potpisala izmjene kolektivnog ugovora. Vlast je popustila tek kad je bolnici zaprijetio odlazak liječnika. U Priluci je Rimac „povećane plaće medicinskom osoblju” upisao u uspjehe. Plaće nije donijela politika. Donijeli su ih otkazi.

Nova zgrada ne liječi. Liječe liječnici, a njih je ova vlast ovog ljeta zamalo izgubila.

Tko je trebao ulagati u livanjsku bolnicu, rekao je sam Rimac. Na BHT1 je ustvrdio da je u HBŽ-u „situacija lošija jer se nije ulagalo u zdravstvene ustanove”. Ulaganja su posao Vlade HBŽ-a, u kojoj sjedi njegova stranka, i Federalnog ministarstva zdravstva, koje vodi on. Rimac je, uz to, predsjednik Središnjeg odbora HDZ-a 1990 i šest je godina bio premijer te iste županije.

Kad ministarstvo nešto doista nabavi, to se vidi. Ovog je ljeta, novcem projekta Svjetske banke, livanjskoj bolnici stigao novi laparoskopski stup. Oprema je stvarna. Nova bolnica nije.

Velike brojke u priopćenjima, prazne ruke u stvarnosti

Mega-bolnica nije iznimka nego pravilo ove vlasti. O koncesijama se u HBŽ-u godinama govori kao o bogatstvu vrijednom 1,6 milijardi eura, a u proračun od njih, kao što smo pokazali, stižu mrvice. O bolnici se govori kao o ulaganju od 48 milijuna eura, a nema potpisa. U oba slučaja broj je velik samo u priopćenju.

Isto vrijedi za bolesnike koji najdulje čekaju. Liste čekanja onkoloških pacijenata za skupe terapije u jednom su se trenutku, prema udrugama pacijenata, približile dvjema tisućama. Lista lijekova po kojoj se liječe najteži bolesnici donesena je 2019. Vlada Federacije reviziju je naložila 2022., a federalni revizori zapisali su da je Rimčevo ministarstvo „tek u 2025. godini poduzelo aktivnosti”. Umjesto nove liste bolesnici su pred izbore dobili dopunu.

U vrijeme Rimčeve Vlade, 2008., umjesto novog zakona o koncesijama krpao se stari, koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim. Tada se krpao zakon, danas se krpa lista.

Ni novac koji je stigao u Livno nije stigao po pravilima. Revizori su zapisali da je raspodjela 200.000 maraka Domu zdravlja Livno „izvršena bez kriterija i netransparentno”.

Ministar koji nije izborio milijun, obećava 48 milijuna eura

U kolovozu 2024. Rimac je na konferenciji za novinare opisao svoj položaj u Vladi:

„Nemoćan sam, nemam prostora tamo, ali ću se boriti.”

Rekao je i da je za prevenciju malignih bolesti tražio milijun maraka i dobio nulu. Zatim je dodao:

„U normalnom svijetu ljudi bi dali ostavku. Ja da dam ostavku, pala bi Vlada jer sami znate kako je ona sastavljena.”

Ostavku nije dao. Ostao je u Vladi u kojoj, po vlastitim riječima, nema prostora ni za milijun maraka. Iz te iste Vlade sada biračima obećava 48 milijuna eura, i to novcem koji još nitko nije ugovorio. Pred biračima su tako dva Rimca. Jedan u Sarajevu kaže da je nemoćan. Drugi u Livnu kaže da je sve ispunio.

Nitko Rimcu ne oduzima kirurško znanje. Prije Sarajeva vodio je kirurgiju livanjske bolnice. Toj bolnici ovog ljeta nisu nedostajale vizualizacije, nego liječnici. Kao ministar, Rimac iza sebe ostavlja liste čekanja i bolnicu bez potpisa. Kao kirurg, bio bi upravo ono što Livnu najviše nedostaje.

Ostavka koju je prije dvije godine i sam nazvao normalnim potezom i danas bi bila najpošteniji odgovor na tu bilancu.