PELET SVE SKUPLJI, GRAĐANI MIJENJAJU PLANOVE: Tona ide prema 900 KM, drva opet ulaze u računicu

Cijene peleta pred sezonu grijanja snažno opterećuju kućne budžete. Dok se tona na pojedinim prodajnim mjestima približava iznosu od 900 KM, dio građana već uspoređuje trošak peleta s drvima, električnim grijanjem, briketima i drugim mogućnostima.

Drva ponovno ulaze u računicu

Za kućanstvo koje tijekom zime potroši osam metara cijepanih drva, uz trenutačne cijene od oko 140 do 150 KM po metru, trošak ogrjeva iznosio bi približno 1120 do 1200 KM. Upravo taj izračun ponovno privlači pozornost dijela građana koji su posljednjih godina grijanje na drva zamijenili peletom.

Cijena drva ipak nije jednaka u svim područjima. Ovisi o vrsti drveta, lokaciji i tome uključuje li ponuda dostavu. Bukva se ponegdje može pronaći i nešto jeftinije, dok se ukupni trošak povećava ako se dodatno plaćaju rezanje, cijepanje i prijevoz.

Stvarna potrošnja također može znatno odstupati. Na nju utječu veličina i izolacija kuće, učinkovitost peći te kvaliteta i suhoća drva. Grijanje na drva traži i više fizičkog angažmana, a povratak toj opciji jednostavniji je za kućanstva koja imaju odgovarajuću peć i dovoljno prostora za skladištenje.

Pelet od oko 600 do gotovo 900 KM

Na tržištu Bosne i Hercegovine pelet se trenutačno može pronaći u vrlo širokom rasponu cijena, od oko 600 do gotovo 900 KM po toni. Kod pojedinih proizvođača ENplus A1 pelet kreće se od približno 620 do 750 KM po toni, dok su maloprodajne cijene često između 800 i 850 KM. Kod dijela prodavača iznos se približava 900 KM.

A2 pelet uglavnom je nešto jeftiniji, ali i njegove cijene u pojedinim ponudama prelaze 700 KM po toni. Službeno evidentirane cijene početkom rujna dodatno pokazuju velike razlike među prodajnim mjestima. U prijavama od početka mjeseca zabilježene su cijene A1 peleta od 750 KM kod jednog proizvođača te 793,33, 830 i 850 KM kod pojedinih trgovaca. U kolovozu su evidentirane i maloprodajne cijene od 895 KM po toni.

Trgovci i proizvođači koji posluju s peletom imaju obvezu prijavljivati promjene cijena i marži kroz propisane obrasce. Takvo praćenje pokazuje da se konačna cijena može osjetno razlikovati ovisno o prodavaču, razredu peleta i mjestu kupnje, pa se građani prije nabave sve češće susreću s velikim razlikama u ponudama.

Problem nije samo cijena nego i dostupnost

Građanima dodatnu neizvjesnost stvara pitanje hoće li peleta biti dovoljno kada temperature padnu. Dio proizvođača već je upozoravao na nedostatak sirovine i ograničene količine. Pojedini više ne primaju nove narudžbe jer su postojeći kapaciteti i raspoložive količine već raspoređeni.

Za kućanstva koja trebaju četiri ili pet tona razlika od nekoliko stotina maraka po toni brzo prerasta u velik sezonski trošak.

“Prošle godine sam kupila pelet bez razmišljanja, a sada računam svaku tonu. Ako bih morala kupiti četiri ili pet tona po ovim cijenama, to je za mene prevelik izdatak. Gledam što bih drugo mogla koristiti”, jedan je od komentara građana koji se ove jeseni sve češće mogu čuti.

Dio korisnika zato ne želi čekati početak zime. Oni koji imaju prostor za skladištenje već su nabavili dio energenta, dok drugi prije jačeg zahlađenja uspoređuju različite mogućnosti grijanja.

“Ako cijena nastavi rasti, pelet mi više nema smisla. Za isti novac pokušat ću kombinirati drva i električno grijanje,” navodi jedan građanin. Drugi kao najveći problem ističu neizvjesnost oko dostupnosti danas plaćenog peleta kada im bude najpotrebniji.

Građani gledaju struju, brikete i dizalice topline

Među najčešćim alternativama spominju se drva, briketi, električna energija i plin, ondje gdje postoje tehnički uvjeti. Raste i interes za dizalice topline te klima-uređaje s mogućnošću grijanja, osobito u dobro izoliranim kućama.

Izbor, međutim, ovisi o postojećem sustavu grijanja, mogućnosti ulaganja u novu opremu i karakteristikama objekta. Zbog toga dio kućanstava ne prelazi potpuno na drugi energent, nego razmatra kombiniranje više izvora grijanja kako bi smanjio trošak tijekom zime.

Vlada ograničila marže na 90 dana

Vlada Federacije BiH 18. rujna uvela je mjeru kojom je veleprodajna marža za pelet ograničena na četiri posto, a maloprodajna na osam posto. Odluka vrijedi 90 dana. Mjera se odnosi na različite trgovačke nazive i razrede kvalitete drvenog peleta, u pakiranjima i rasutom stanju.

To ipak ne znači da je uvedena jedinstvena maksimalna cijena peleta. Konačni iznos i dalje ovisi o proizvođačkoj cijeni, sirovini, proizvodnji, prijevozu i drugim troškovima. Ograničena je trgovačka marža, ali ne i proizvođačka prodajna cijena.

Pred početak hladnijeg dijela godine građani zato prate dvije stvari, cijenu i dostupnost. Ako potražnja nastavi rasti, a proizvođači ostanu suočeni s manjkom sirovine, tržište bi i tijekom jeseni moglo ostati pod pritiskom. Dio kućanstava već kupuje zalihe, dok drugi računaju može li im kombinacija drva, struje ili drugog energenta donijeti prihvatljiviji trošak grijanja.