U tri općine HBŽ-a nije rođena nijedna beba: Demografski podaci otkrivaju zabrinjavajuću sliku
U rujnu je u Federaciji BiH umrla 241 osoba više nego što je rođeno djece. HBŽ bilježi najniži omjer rođenih i umrlih, a pozitivan prirodni prirast ostvarile su samo dvije županije. U Kupresu,...
U rujnu je u Federaciji BiH umrla 241 osoba više nego što je rođeno djece. HBŽ bilježi najniži omjer rođenih i umrlih, a pozitivan prirodni prirast ostvarile su samo dvije županije.
Ključne točke
U Kupresu, Glamoču i Bosanskom Grahovu tijekom rujna 2026. nije evidentirano nijedno rođenje. Istodobno je u cijeloj HBŽ broj preminulih bio više nego dvostruko veći od broja novorođenih. Podaci za isti mjesec pokazuju da je osam od deset županija Federacije BiH završilo s negativnim prirodnim prirastom.
HBŽ ima najniži omjer rođenih i umrlih
Na području HBŽ-a rođene su 23 bebe, dok je zabilježeno 49 smrtnih slučajeva. Razlika iznosi 26 osoba u korist umrlih. Omjer rođenih i umrlih, poznat kao vitalni indeks, iznosio je 46,9. To je najniži rezultat među svim županijama Federacije BiH u promatranom mjesecu.
U Livnu je evidentirano 15 rođenja i 21 smrtni slučaj. Tomislavgrad je imao sedmero novorođene djece i 16 umrlih osoba. U Glamoču su preminule četiri osobe, a u Kupresu i Bosanskom Grahovu po dvije. Nijedno od ta tri mjesta tijekom rujna nije zabilježilo rođenje.
Na razini Federacije čak devet općina nije imalo nijedno evidentirano rođenje. Među njima su, uz tri općine iz HBŽ-a, Neum, Ravno, Dobretići, Vareš, Foča i Pale u Bosansko-podrinjskoj županiji.
Samo dvije županije ostvarile su pozitivan rezultat
Ukupno je u Federaciji BiH tijekom rujna rođeno 1.446 djece, a umrlo 1.687 osoba. Prirodni prirast zato je iznosio minus 241, odnosno toliko je više ljudi umrlo nego što je rođeno.
Pozitivne brojke imale su samo Zapadnohercegovačka i Unsko-sanska županija. U prvoj je rođeno 86 djece, a umrle su 82 osobe, što znači četiri rođenja više. U Unsko-sanskoj županiji evidentirano je 188 živorođenih i 186 umrlih, odnosno pozitivan rezultat od dvije osobe.
Zapadnohercegovačka županija imala je i najviši vitalni indeks, 104,9, dok je u Unsko-sanskoj iznosio 101,1. Prosjek Federacije BiH bio je 85,7 živorođenih na stotinu umrlih.
Najveći negativni rezultat u Zeničko-dobojskoj županiji
Najveća razlika između broja umrlih i rođenih zabilježena je u Zeničko-dobojskoj županiji. Ondje je rođeno 240 djece, a umrlo je 307 osoba. Time je broj umrlih premašio broj rođenih za 67.
Slijede Hercegovačko-neretvanska županija s 48 umrlih više nego rođenih te Tuzlanska županija s razlikom od 41. U Sarajevskoj županiji zabilježeno je 35 umrlih više od broja živorođenih. Negativne rezultate imale su i Posavska, Bosansko-podrinjska te Županija Središnja Bosna.
Najviše djece rođeno je u Sarajevskoj županiji, njih 306. Iza nje su Tuzlanska s 283 te Zeničko-dobojska s 240 novorođenih. Unatoč najvećem broju rođenja, i Sarajevska županija završila je mjesec s negativnim prirodnim prirastom.
Negativna bilanca traje svih devet mjeseci
Od siječnja do rujna 2026. svaki je mjesec na razini Federacije BiH završen s više umrlih nego živorođenih. Najveća je razlika zabilježena u siječnju, kada je umrlo 600 osoba više nego što je rođeno djece. Najmanji minus ostvaren je u srpnju i iznosio je 162.
Za usporedbu, tijekom 2025. godine u Federaciji BiH rođeno je 15.387 djece, a umrla je 20.541 osoba. Godišnji prirodni prirast iznosio je minus 5.154. U HBŽ-u je iste godine zabilježeno 301 rođenje i 641 smrtni slučaj, odnosno 340 umrlih više nego rođenih.
U rujnu 2025. na razini Federacije rođene su 1.432 bebe, a umrle su 1.664 osobe. Negativan prirodni prirast tada je iznosio 232, dok je u rujnu ove godine dosegnuo 241.
U rujnu sklopljeno 1.111 brakova
Istodobno su u Federaciji BiH tijekom rujna sklopljena 1.111 braka, dok je evidentirano 97 razvoda. Najveći broj vjenčanja zabilježen je u Sarajevskoj županiji, njih 302. Slijede Zeničko-dobojska s 217 i Tuzlanska sa 180 brakova.
U istom mjesecu registrirano je i 17 smrtnih slučajeva dojenčadi. Riječ je o prvim statističkim rezultatima za rujan 2026. godine, koji se mogu naknadno korigirati.


