Grijanje ove zime može ozbiljno isprazniti kućni budžet: Pelet ide do 900 KM, evo što se najviše isplati u BiH

Za kuću od 100 četvornih metara razlika između dobrog i lošeg izbora sustava grijanja može značiti stotine, pa i tisuće maraka tijekom jedne sezone. Pelet je snažno poskupio, cijena električne energije ovisi o području i potrošnji, a toplinske pumpe obećavaju znatno manju potrošnju struje, ali traže veće početno ulaganje.

Računica počinje od kuće, a ne od energenta

Usporedba različitih načina grijanja nema smisla bez jednake polazne točke. Kao model može se uzeti kuća kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplinske energije. Dobro izoliran objekt može potrošiti osjetno manje, dok stara kuća bez kvalitetne izolacije i stolarije može trebati znatno više energije.

Na potrošnju utječu klimatski uvjeti, temperatura koju ukućani održavaju, kvaliteta stolarije, izolacija zidova i krova, učinkovitost kotla te svakodnevne navike. Zbog toga dvije kuće iste površine ne moraju imati ni približno jednake račune.

Kod klasičnog električnog kotla računica je najjednostavnija. Za približno 12.000 kWh topline potrebno je oko 12.000 kWh električne energije. Kod toplinske pumpe situacija je bitno drukčija jer ona električnu energiju koristi za premještanje topline iz okoline u kuću.

Pelet postao ozbiljan udar na kućni proračun

Najveća promjena ove sezone vidi se kod peleta. U usporedbi za ovu sezonu koriste se cijene kod proizvođača od približno 585 do 880 KM po toni, dok se u maloprodaji navode iznosi od 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM po toni. Službeni pregled Federalnog ministarstva trgovine od 8. rujna 2026. potvrđuje velike razlike među prijavljenim cijenama, iako među tada prikazanim trgovcima najviši navedeni iznos iznosi 880 KM. Federalno ministarstvo trgovine

I unutar istog područja razlike su velike. U Tomislavgradu je kod jednog proizvođača prijavljena cijena od 643,50 KM za pelet klase A1 i 585 KM za A2, dok je kod drugog navedeno 620,10 KM za A1 i 585 KM za A2. U Livnu su prijavljene cijene od 702 KM za jednu vrstu peleta te 617,76 i 586,87 KM kod drugog prodajnog mjesta. Federalno ministarstvo trgovine

Za kuću kojoj tijekom zime trebaju tri tone peleta, samo energent može stajati 1.800 KM ako je tona 600 KM, 2.250 KM pri cijeni od 750 KM ili 2.550 KM ako tona stoji 850 KM. Ako su potrebne četiri tone, iznos raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM.

To nije cijeli trošak. Vlasnici sustava na pelet moraju računati i na servis kotla, čišćenje i potrošnju električne energije za rad opreme te prostor za skladištenje goriva.

Drva ostaju konkurentna, ali cijena nije jedini faktor

Drva su i dalje važan izbor za velik broj kućanstava koja već imaju peć, kotao i dimnjak. Za takve korisnike prelazak na drugi sustav često znači dodatnu investiciju koju treba uračunati u ukupnu računicu.

Kod ogrjevnog drva nema jedne cijene koja bi vrijedila za sve. Razlika ovisi o tome kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se drvo u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscijepano i dovezeno te koliko je suho.

Vlažnost je posebno važna. Suho drvo daje više korisne topline od vlažnog, a moderniji kotlovi iz iste količine goriva mogu izvući više energije od starih ložišta. Za kućanstva koja povoljno nabavljaju suha drva i već imaju odgovarajuću opremu, ova opcija zato može ostati vrlo konkurentna.

Nedostatak je veća količina fizičkog rada. Drva treba dopremiti, složiti, unositi, ložiti, a nakon grijanja redovito čistiti pepeo i ložište.

Struja nije ista u cijeloj BiH

Usporedba grijanja na električnu energiju dodatno je komplicirana jer u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstven model obračuna za sva kućanstva.

Kod Elektroprivrede BiH od rujna 2025. primjenjuju se tri bloka za obračunsko razdoblje od 30 dana. Zeleni blok obuhvaća potrošnju do 350 kWh, plavi više od 350 do 1.000 kWh, a crveni svaki kilovatsat iznad 1.000 kWh. Potrošnja se raspoređuje po blokovima, pa se cijela količina ne obračunava automatski po najskupljoj tarifi nakon prelaska granice. EPBiH

Dvotarifno brojilo također može bitno utjecati na račun. Tijekom zimskog računanja vremena niža tarifa za kućanstva Elektroprivrede BiH vrijedi radnim danima i subotom od 13 do 16 sati i od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan. Tijekom ljetnog računanja vremena razdoblja su od 14 do 17 sati i od 23 do 8 sati. Moja energija

U Republici Srpskoj kućanstva se razvrstavaju u bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh. ERS

Elektroprivreda HZ HB za kućanstva nema isti model blokova. Primjenjuju se tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife. Objavljene cijene uključuju mrežarinu, nabavu električne energije i uslugu opskrbe, ali ne uključuju naknadu za obnovljive izvore ni PDV. Elektroprivreda HZHB Mostar

Za Brčko distrikt u usporedbama se koristi prosječna cijena od 23,07 feninga po kWh. Službena odluka za 2026. pritom propisuje zasebne tarifne stavove za kućanstva, ovisno o tarifnoj grupi i dobu dana, a nove tarife primjenjuju se od 1. veljače 2026. Komunalno Brčko

Toplinska pumpa troši manje, ali početak je skuplji

Toplinska pumpa može iz jednog kWh električne energije isporučiti nekoliko kWh topline. Upravo zato njezina potrošnja može biti višestruko manja od potrošnje klasičnog električnog kotla. Koeficijent učinka predstavlja odnos dobivene toplinske energije i utrošene električne energije. The Department of Energy’s Energy.gov

Ako kući treba 12.000 kWh topline, sustav sa sezonskim koeficijentom učinka SCOP 3 potrošio bi oko 4.000 kWh električne energije. Uz SCOP 3,5 potrošnja bi bila oko 3.429 kWh, a uz SCOP 4 približno 3.000 kWh.

Takva učinkovitost ipak nije zajamčena u svakoj kući. Rezultat ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti uređaja i ugradnje, izolaciji te temperaturi vode potrebnoj sustavu grijanja. Toplinske pumpe najbolje rezultate postižu u dobro izoliranim objektima, posebno s podnim grijanjem, dok u starijim kućama s visokotemperaturnim radijatorima mogu trošiti osjetno više.

Glavna prepreka ostaje početna investicija, koja je znatno veća nego kod jednostavnijih sustava. Povoljnija alternativa može biti inverter klima, odnosno toplinska pumpa zrak-zrak. Ona može znatno smanjiti potrošnju struje, ali teže ravnomjerno grije veliku kuću s više odvojenih prostorija, pa je prikladnija za manje i otvorenije prostore ili kao dopunsko grijanje.

Izolacija može promijeniti cijelu računicu

Jedinstvenog pobjednika nema. Kućanstvo koje već ima dobar kotao i povoljno nabavlja ogrjev teško će brzo opravdati ulaganje u potpuno novi i skuplji sustav. S druge strane, pri gradnji ili obnovi dobro izolirane kuće toplinska pumpa dobiva mnogo povoljniju početnu poziciju.

Prije kupnje novog uređaja zato treba uračunati stanje objekta. Ulaganje u termoizolaciju i kvalitetnu stolariju smanjuje toplinske gubitke, a time i količinu energije potrebnu za grijanje, bez obzira koristi li kućanstvo drva, pelet, električni kotao, inverter klimu ili toplinsku pumpu.