GORIVO SVE BLIŽE ČETIRI MARKE: BiH nema državni sustav pričuva, prekid uvoza otvorio bi ozbiljan problem

Dok cijena dizela nastavlja rasti i približava se granici od četiri marke po litri, otvara se ozbiljnije pitanje od samog iznosa na benzinskim crpkama. Bosna i Hercegovina nema jedinstven državni sustav obveznih pričuva nafte i naftnih derivata, pa bi veći poremećaj u uvozu zemlju zatekao bez mehanizma kakav postoji u državama Europske unije.

Dizel dosegnuo 3,74 KM, ponegdje gotovo četiri marke

Prosječna maloprodajna cijena dizela u Federaciji BiH 22. rujna dosegnula je 3,74 KM po litri, dok je benzin iznosio 3,31 KM. U odnosu na početak mjeseca dizel je poskupio za 31 fening, a benzin za 25 feninga. Na pojedinim lokacijama u BiH cijena dizela već se približila iznosu od 3,99 KM po litri.

Rast cijena ponovno je u prvi plan stavio pitanje sigurnosti opskrbe. Europska pravila predviđaju zalihe koje odgovaraju najmanje 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje, ovisno o tome koja je količina veća.

BiH takav državni sustav još nema. Energetska zajednica u izvješću za 2025. navodi da ne postoji zakonodavstvo na državnoj razini o obveznim zalihama nafte i naftnih proizvoda te da entitetski propisi nisu usklađeni s europskom direktivom. Time se pitanje pričuva izravno povezuje sa sigurnošću opskrbe, a ne samo s tržišnom cijenom.

Terminali postoje, ali kapacitet nije isto što i pričuva

Federacija BiH raspolaže značajnom infrastrukturom za skladištenje goriva. Operator Terminali Federacije navodi kapacitete u Blažuju, Živinicama, Mostaru i Bihaću od ukupno 115.077 prostornih metara. Terminal u Pločama u Hrvatskoj ima dodatnih 81.250 prostornih metara.

No raspoloživi spremnici sami po sebi ne znače da je u njima formirana strateška zaliha goriva za krizne situacije. Vlada FBiH je u ožujku 2026., kada je odobrila pokretanje postupka iznajmljivanja slobodnih kapaciteta u Blažuju, od Operatora zatražila da zadrži dio skladišnog prostora za rezerve naftnih derivata u količinama koje odgovaraju dodijeljenom novcu za njihovu kupnju.

U Republici Srpskoj situacija je također složena. Nekadašnje Robne rezerve RS-a otišle su u stečaj, a ranije su postojali skladišni kapaciteti u Brezičanima kod Prijedora i Vrbanji kod Banje Luke. Aktualni europski energetski okvir i dalje pokazuje da BiH kao cjelina nema uspostavljen sustav obveznih naftnih pričuva usklađen s pravilima Europske unije.

Što bi značio prekid uvoza

BiH snažno ovisi o uvozu naftnih derivata. Bez jedinstvenog državnog mehanizma, u slučaju potpunog prekida uvoza ne postoji unaprijed formiran sustav strateških zaliha koji bi se mogao aktivirati na razini cijele zemlje.

U javno iznesenim procjenama spominje se da bi postojeće količine mogle pokriti tek ograničeno razdoblje potrošnje. Izvor iz energetskog sektora upozorio je:

„Naše su pričuve uglavnom simbolične. Dođe li do prekida uvoza, gorivo bi moglo nestati za nekoliko dana“

Ekonomist Draško Aćimović kao jedan od ključnih problema vidi slabu koordinaciju između različitih razina vlasti. U radu „Resolving the Commodity Reserve Crisis in Bosnia and Herzegovina“ predlaže funkcionalniji sustav pričuva koji bi obuhvatio i eurodizel te loživo ulje.

U scenariju potpunog prekida uvoza eurodizela takve pričuve bile bi važne za održavanje rada žurnih službi, javnog prijevoza, sigurnosnih struktura i gospodarstva.

Miljević upozorava na cijenu nepripremljenosti

Energetski stručnjak Damir Miljević upozorava da BiH raspolaže minimalnim pričuvama u odnosu na standard koji se primjenjuje u Europskoj uniji.

„Nažalost, Bosna i Hercegovina, kao i u svemu — kimne glavom i potpiše što treba, a ne uradi ništa. Tako da će u ovoj situaciji i svim budućim situacijama koje se budu ticale energenata, jedina reakcija BiH biti podizanje cijena i to će sve podnijeti građani i gospodarstvo“

Energetska zajednica je i u 2026. ponovno upozorila da BiH ima samo ograničene komercijalne rezerve te da bi usklađivanje sustava naftnih zaliha s europskim pravilima povećalo otpornost zemlje na poremećaje u opskrbi.

Dok cijene goriva nastavljaju rasti, postojeća infrastruktura pokazuje da skladišni prostor postoji, ali ključni problem ostaje nedostatak jedinstvenog, unaprijed uređenog sustava obveznih pričuva koji bi se aktivirao u slučaju ozbiljnog poremećaja uvoza.