Kovačević zaprijetio Hrvatskoj: „Nemojte da vam zatvorimo Buško jezero”

Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević zaoštrio je retoriku prema Hrvatskoj, a u središte političke poruke stavio je Buško jezero i opskrbu vodom hrvatskog hidroenergetskog sustava. Istodobno je odbacio mogućnost jačeg vezivanja državnih funkcija uz etničke ili teritorijalne centre u BiH.

Kampanja u Visokom i poruke o Predsjedništvu

Predizborna kampanja Demokratske fronte posljednjih je dana donijela niz poruka o budućem ustroju Bosne i Hercegovine. Kovačević je na skupu u Visokom govorio protiv premještanja ureda Predsjedništva BiH po zemlji na etničkoj osnovi te se usprotivio mogućnosti pomilovanja Milorada Dodika.

Osvrnuo se i na najave kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović da bi hrvatski član Predsjedništva BiH mogao imati ured u Mostaru. Kovačević takav pristup odbacuje, a na skupu je dodatno upozoravao na federalizaciju BiH i zagovarao državu s regijama oblikovanima na ekonomskim, a ne političkim osnovama.

Buško jezero stavio u središte poruke Zagrebu

Još oštrije poruke prema Hrvatskoj Kovačević je iznio u podcastu portala Odgovor. Govoreći o odnosu Zagreba prema Hrvatima u BiH, ustvrdio je da Hrvatska nema pravo ulaziti u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.

„Zašto ne štite Hrvate u Njemačkoj kojih ima više? Smiju li? Ili recimo Hrvate u Sjedinjenim Američkim Državama kojih opet ima više? Ili Hrvate u Irskoj kojih opet ima više nego u Bosni i Hercegovini, smiju li? Što bi dobili kao odgovor od tih zemalja? Kući. Na početnu poziciju”, poručio je Kovačević.

Prema njegovu stavu, političko djelovanje Hrvatske u odnosu na BiH mora stati na državnoj granici. Pritom je ustvrdio da činjenica da je Hrvatska potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ne daje Zagrebu pravo da odlučuje u ime građana BiH.

„Mogu oni napisati u svom Ustavu što god hoće, ali ima nešto što se zove suverenitet Bosne i Hercegovine. Nitko nema pravo ulaziti u taj prostor i u naše ime odlučivati ili nam nametati odluke”, izjavio je Kovačević.

Hrvatska je jedna od strana Daytonskog sporazuma

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini navodi Republiku Bosnu i Hercegovinu, Republiku Hrvatsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju kao strane sporazuma. Dokument je parafiran u Daytonu 21. studenoga 1995., a potpisan u Parizu 14. prosinca iste godine. U njemu se, među ostalim, potvrđuje obveza poštovanja suverene jednakosti država i političke neovisnosti BiH.

Hrvatski ustavni i zakonski okvir istodobno predviđa skrb o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Hrvatski sabor u svojim dokumentima navodi da se taj odnos temelji na članku 10. Ustava Republike Hrvatske, uz poštovanje međunarodnog prava i načela nemiješanja u unutarnje poslove drugih država.

Najoštrija rečenica odnosila se na vodu

Kovačević je rekao da želi dobru gospodarsku suradnju s Hrvatskom, ali isključivo na ravnopravnim osnovama. Potom je iznio poruku koja je izazvala najviše pozornosti.

„Pa nemojte da vam zatvorimo dolje Buško jezero u trenutku kad imate turističku sezonu da nemate – da vam dvije hidrocentrale nemaju vode. To je naše. To je naše. Tko će nas spriječiti?”, upitao je Kovačević.

Buško jezero dio je hidroenergetskog sustava koji ima izravan značaj za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. HEP navodi da je HE Orlovac, elektrana snage 237 MW, tehnološki povezana sa sustavom akumulacije Buško blato te koristi vode sliva Livanjskog polja. Prosječna godišnja proizvodnja HE Orlovac iznosi 353.000 MWh.

HEP također navodi da je rad HE Zakučac dinamički povezan s akumulacijama Peruća i Buško blato. Buško blato služi godišnjem izravnanju voda u tom sustavu, dok je crpna stanica Buško blato sastavni dio sustava HE Orlovac. Sama akumulacija ima zapreminu od 800 milijuna prostornih metara i površinu od oko 57 četvornih kilometara.

Nastavlja s oštrom političkom retorikom

Kovačević je pritom ocijenio da politiku prema BiH ne provodi cijela Hrvatska, nego aktualna vladajuća politička elita, koju je opisao kao opterećenu desničarskom ideologijom.

Na predizbornim nastupima istodobno nastavlja inzistirati na jačanju državnih institucija BiH i protivljenju njihovu dodatnom vezivanju uz etničke ili teritorijalne centre.