VRATIO SE IZ NJEMAČKE I USPIO U LIVNU: Sa 26 godina obrađuje 230 hektara i sve što proizvede proda

Sa samo 26 godina Božo Dolić iza sebe ima tri godine rada u Njemačkoj, povratak u Livno i snažno širenje obiteljske poljoprivredne proizvodnje. Od početnih dvadesetak hektara stigao je do 230 hektara, a sada otvoreno govori o životu nakon povratka, suši, tržištu, potporama i planu da proizvodnju poveća na oko 300 hektara.

Od dvadesetak do 230 hektara

Dolić se nakon tri godine rada u Njemačkoj vratio u Livno i nastavio posao kojim se bavila njegova obitelj. Danas najveći dio posla obavlja zajedno s ocem, dok im tijekom zahtjevnijih sezonskih radova pomaže još nekoliko ljudi.

„Tri godine proveo sam u Njemačkoj. Vidio sam kako izgleda život tamo i odlučio se vratiti te nastaviti posao kojim se bavila moja obitelj. Gdje god da živiš, moraš raditi, ali ovdje ipak imaš više vremena za život“, kaže Dolić u razgovoru za Fenu.

Prije četiri godine krenuo je s približno 20 hektara, a površine je postupno povećavao do današnjih 230 hektara nasada. Oko 90 posto proizvodnje čini silažni kukuruz. Uzgaja i soju, dok dio zemljišta koristi za košnju, proizvodnju sijena i rolo-bala.

U posao ulažu i kroz nabavu veće i suvremenije mehanizacije. Cilj im je povećati učinkovitost i smanjiti potrebu za dodatnom radnom snagom. Dolić ističe da se s ocem dobro nadopunjuje. Otac ima dugogodišnje iskustvo u mehanici i radu na zemlji, dok se on lakše snalazi s tehnologijama koje sve više postaju dio poljoprivredne proizvodnje.

„Što se tiče mehanike i rada u polju, puno sam naučio od oca. S druge strane, danas ima puno nove tehnologije i tu se ja lakše snalazim“, navodi Dolić.

Suša uzela dio uroda

Poljoprivreda, kaže, traži stalno učenje i prilagodbu, bez obzira na prethodno iskustvo.

„Svake godine naučiš nešto novo, bilo da je riječ o sjetvi, zaštiti biljaka, uvjetima sijanja ili pripremi tla. To je izazovan posao“, kaže Dolić.

Ovogodišnja suša ostavila je posljedice i na njihovim površinama. Dolić procjenjuje da bi urod mogao biti oko 20 posto manji nego prošle godine, iako se usjevi zasad relativno dobro drže.

„Puno ulažemo u tlo, koristimo kvalitetna gnojiva i redovito radimo analize zemlje. Kukuruz je sada u fazi oprašivanja i moguće je da će zrno biti nešto sitnije nego prošle godine, ali za sada je stanje zadovoljavajuće“, kaže Dolić.

U proizvodnji kombiniraju stručne preporuke i iskustvo iz prethodnih sezona.

„Struka je na prvom mjestu, ali puno toga dolazi i iz prakse. Nešto pokušate pa vidite što se pokazalo dobrim. Radimo analizu tla i zemlji dajemo ono što joj je potrebno, ne radimo napamet“, govori Dolić.

Sve što proizvedu uspiju prodati

Cjelokupnu proizvodnju plasiraju na tržište Bosne i Hercegovine. Jedan od većih kupaca je farma Marena u Posušju, kojoj godišnje isporučuju nekoliko tisuća tona silažnog kukuruza. Surađuju i s drugim farmama, a Dolić navodi da trenutačno nemaju problema s plasmanom te da bi mogli prodati i više kada bi mogli proizvesti veće količine.

„Najteže je dok se ne probijete na tržište. Kada imate kvalitetu i ljudi prepoznaju da je proizvod dobar, onda vas sami traže. Mi praktički sve što proizvedemo prodamo. Najviše radimo na kvaliteti i na tome da kupci budu zadovoljni“, ističe Dolić.

U širenju mu pomažu i programi potpora. Kao mladi poljoprivrednik ove je godine ostvario potporu Grada Livna, koju je iskoristio za nabavu pneumatske sijačice za kukuruz. Koristi i federalne te županijske programe za novu mehanizaciju, ali naglašava da potpore ne mogu zamijeniti vlastito ulaganje i rad.

Grad Livno je u kolovozu 2026. potpisao ugovore s 19 korisnika, a za kapitalna ulaganja i potporu mladim poljoprivrednicima izdvojeno je ukupno 145.000 KM. Federalni program novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. vrijedan je 190 milijuna KM, a među mjerama je i podrška mladim poljoprivrednicima.

Cilj je 300 hektara, a potom i tov bikova

Sadašnjih 230 hektara Dolić ne vidi kao završnu točku. Plan mu je ratarsku proizvodnju povećati na približno 300 hektara, nakon čega razmišlja o pokretanju tova bikova. Proizvodnja mlijeka zasad ga manje privlači zbog nestabilnih cijena i visokih troškova.

Nakon iskustva života i rada u Njemačkoj smatra da mladi, uz ozbiljan rad i ulaganje, budućnost mogu graditi i u Livnu.

„Tko se želi truditi, može uspjeti i ovdje. Može se jako lijepo živjeti od poljoprivrede, ako se čovjek tome posveti i ozbiljno radi“, poručuje Dolić.