PRITISAK NA MIROVINSKI SUSTAV U FBiH: Umirovljenika sve više, evo što će odlučivati o budućim isplatama

Broj korisnika mirovina u Federaciji BiH nastavlja rasti, dok se povećava pritisak na sustav koji se najvećim dijelom financira iz doprinosa zaposlenih. Srpanjska statistika pokazuje gotovo 472 tisuće korisnika, a dugoročna stabilnost ovisit će o zaposlenosti, plaćama, naplati doprinosa i demografskim kretanjima.

U srpnju isplaćeno više od 471 tisuće mirovina

U srpnju 2026. isplaćeno je ukupno 471.578 mirovina, uz prosječnu isplatu od 753,04 KM. U prvoj isplatnoj skupini bilo je 423.309 korisnika s prosječnom isplatom od 740,91 KM. Za 3.277 korisnika druge skupine prosjek je iznosio 1.847,45 KM, dok je za 38.879 korisnika prosječna isplata bila 849,18 KM. Za 6.113 korisnika jedne skupine prosjek je iznosio 394,72 KM.

Kod samostalnih mirovina prema vrsti prava, 231.860 korisnika starosne mirovine primalo je u prosjeku 973,05 KM. Prosječna invalidska mirovina iznosila je 733,38 KM za 45.769 korisnika, a prosječna obiteljska 741,91 KM za 102.440 korisnika.

Broj korisnika veći nego krajem 2025.

Na kraju prosinca 2025. evidentirana su 465.132 umirovljenika, pa je do srpnja njihov broj porastao za 6.446.

„Broj korisnika mirovina kontinuirano raste kao posljedica demografskih kretanja i ulaska novih korisnika u sustav. Godišnji rast broja umirovljenika u prosjeku je oko dva posto, dok na mjesečnoj razini broj korisnika oscilira zbog različitih čimbenika, kao što su dostavljanje potvrda o životu, školskih potvrda, prestanak prava uslijed smrti korisnika te prelazak na obiteljsku mirovinu“, naveli su iz Federalnog zavoda MIO/PIO za Fokus.

U srpnju je primijenjeno i privremeno, odnosno akontacijsko usklađivanje mirovina od 3,5 posto za korisnike obuhvaćene odlukom. Za isplatu je bilo potrebno oko 370,17 milijuna KM. Od 2026. godine mirovine se prema zakonskom modelu usklađuju dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja.

Od čega ovisi buduća stabilnost sustava

Na pitanje može li se ubuduće računati na isplatu samo iz doprinosa ili će trebati dodatna proračunska sredstva i zaduživanje Federacije BiH, iz Zavoda su odgovorili:

„Federalni zavod MIO/PIO i danas posluje na načelima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata mirovina dominantno se financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovno načelo međugeneracijske solidarnosti. Međutim, kao i svi mirovinski sustavi u Europi, sustav Federacije BiH ovisi o demografskim i ekonomskim kretanjima. Dugoročna održivost ovisi o rastu zaposlenosti, visini plaća, naplati doprinosa i demografskim trendovima. Važno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod MIO/PIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala jamac isplate mirovina“, odgovorili su iz Zavoda za Fokus.

Demografija sve veći izazov

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike upozorava na starenje stanovništva, nizak natalitet i iseljavanje radno sposobnog stanovništva te rast broja umirovljenika, što stvara pritisak na financiranje sustava.

„Istina je da pojedini rizici, poput negativnih demografskih trendova, još uvijek ne pokazuju svoj puni intenzitet. Međutim, upravo su oni dugoročno među najopasnijim izazovima za svaki mirovinski sustav jer njihove posljedice dolaze postupno i postaju vidljive tek nakon deset ili dvadeset godina. Upravo zbog toga Federalno ministarstvo rada i socijalne politike iniciralo je izradu Strategije demografskog oporavka Federacije Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom dokumentu koji ovom pitanju pristupa sustavno i povezuje demografsku politiku, tržište rada, socijalnu zaštitu, stambenu politiku i dugoročnu održivost mirovinskog sustava“, naveli su iz Ministarstva.

Nacrt Strategije demografskog oporavka i razvoja Federacije BiH predstavljen je za razdoblje od 2024. do 2031. godine kao višesektorski dokument.

Mjere za obitelji i tržište rada

Ministarstvo navodi da je proširen obuhvat dječjeg doplatka, povećan broj djece s pravom na potporu, uvedena jednokratna pomoć za svako novorođeno dijete te unaprijeđena potpora obiteljima koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju. Pokrenute su i druge mjere za jačanje obitelji.

„Posebno je važno naglasiti da se pitanje demografije više ne može promatrati odvojeno od pitanja tržišta rada i mirovinskog sustava. Veći broj zaposlenih, potpora obiteljima s djecom, zadržavanje mladih ljudi u zemlji i stvaranje uvjeta za njihov ostanak predstavljaju ključne elemente dugoročne stabilnosti mirovinskog sustava. Nijedna pojedinačna mjera neće riješiti demografske izazove preko noći, ali prvi put imamo situaciju da Federacija BiH sustavno povezuje natalitetne mjere, socijalnu politiku, tržište rada i dugoročne razvojne politike“, zaključili su iz Ministarstva.

Važna napomena o provjeri podataka

U dostavljenom tekstu navedeno je 471.478 mirovina i povećanje broja korisnika za 6.346 u odnosu na prosinac 2025. Međutim, službena statistika Federalnog zavoda MIO/PIO za srpanj navodi 471.578, dok godišnje izvješće za 2025. navodi 465.132 korisnika u prosincu. Razlika je, prema službenim podatcima, 6.446 korisnika, pa sam ta dva očita podatkovna odstupanja ispravio u članku.