Kampiranje na Kruzima izgleda idilično, ali zakon je jasan: Kazne idu do 500 KM, moguća je i zapljena opreme

Noćenje pod vedrim nebom, uz pogled na livanjske divlje konje, mnogima zvuči kao savršen bijeg u prirodu. Ipak, ono što se posljednjih godina sve češće događa na visoravni Kruzi nalazi se u ozbiljnom raskoraku s pravilima: kampiranje izvan registriranog kampa prema važećem federalnom zakonu nije dopušteno.

Kruzi postali jedan od glavnih aduta Livna

Visoravan Kruzi podno planine Cincar već godinama privlači ljubitelje prirode, avanturiste i fotografe iz brojnih zemalja. Najveća atrakcija su livanjski divlji konji, kojih je više od 800 i koji desetljećima slobodno žive na ovom prostranom području.

Njihova popularnost snažno je utjecala i na turističku ponudu Livna. Tijekom ovogodišnje ljetne sezone organizirani obilasci divljih konja na Kruzima bili su među najtraženijim sadržajima, uz kajak, planinarenje, biciklizam i druge oblike aktivnog odmora.

S većim brojem posjetitelja pojavljuje se i sve više šatora, kampera i kamp-prikolica. Zbog velikog prostora i manjka stalnog nadzora ljudi često biraju mjesto za noćenje prema vlastitoj procjeni. Za dio kampista upravo je to privlačnost Kruga: boravak u prirodi bez recepcije, ograda i pristojbi. Upravo tu nastaje problem jer ono što na terenu izgleda kao slobodno kampiranje nije isto što i zakonski dopušten boravak.

Zakon dopušta kampiranje samo u kampu

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije Bosne i Hercegovine kampiranje definira kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici ili drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru.

Pravilo se može sažeti vrlo jasno: „Kampiranje je dozvoljeno isključivo u kampu.“

Zakon dodatno zabranjuje postavljanje šatora, kamp-kućica, kamp-prikolica i druge opreme ako je svrha kampiranje izvan kampa. Za fizičku osobu koja prekrši ovu odredbu članak 69. predviđa novčanu kaznu od 50 do 500 KM. Uz kaznu se može izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta kojima je prekršaj počinjen.

To znači da mogućnost sankcije ne postoji samo za osobu koja je već prenoćila izvan kampa. Zakonska zabrana obuhvaća i postavljanje opreme s namjerom kampiranja izvan za to predviđenog prostora.

Ni privatna parcela nije automatski iznimka

Vlasništvo nad zemljištem samo po sebi ne znači da se na njemu može organizirati kamp za druge osobe bez dodatnih uvjeta. Fizička osoba može na vlastitom zemljištu organizirati kamp u domaćinstvu, ali takav objekt mora zadovoljiti propisane uvjete i imati odgovarajuće rješenje nadležnog tijela.

Zakon dopušta takav kamp za najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno najviše 60 gostiju istodobno. Potrebno je ispuniti minimalne tehničke uvjete, među kojima su sanitarni čvorovi, opskrba vodom i zbrinjavanje otpada, te pribaviti rješenje nadležnog općinskog ili gradskog tijela.

U praksi to znači da vlasnik parcele ne može jednostavno otvoriti zemljište turistima za kampiranje i smatrati da je time sve riješeno. Bez potrebnih dozvola vlasnik ne smije omogućiti kampiranje trećim osobama, a u suprotnom riskira sankcije povezane s pružanjem neregistriranih ugostiteljskih usluga.

Što je s vlasnikom koji kampira na svojoj zemlji

Posebno je osjetljivo pitanje osobe koja ne prima goste, nego želi postaviti vlastiti šator ili kamp-prikolicu na svojoj parceli. Sama zakonska definicija kampiranja ne razlikuje vlasnika zemljišta od druge osobe. Pravilo o kampiranju izvan kampa napisano je općenito, pa iz teksta zakona proizlazi da vlasništvo nad parcelom samo po sebi ne stvara iznimku.

U praksi se takvi slučajevi rijetko procesuiraju, osim kada je riječ o trajnijem postavljanju objekata koji mogu biti u sukobu s prostornim planovima ili ekološkim standardima. Na Kruzima se takvi oblici boravka ipak pojavljuju, a zbog velikog prostora kontrola nije stalna. Time nastaje sadašnje stanje u kojem je praksa na terenu znatno slobodnija od onoga što propisuje zakon.

Istodobno, nekontrolirani boravak većeg broja ljudi, vozila i opreme može ugroziti stanište divljih konja i osjetljivi ekosustav visoravni. Stroga zabrana bez uređenih kamp-odmorišta, s druge strane, mogla bi odvratiti dio turista koji dolaze zbog prirode i pridonose promociji Livna.

Dok ne budu uređena jasna kamp-odmorišta ili drugi legalni oblici boravka, za posjetitelje vrijedi postojeće pravilo: kampiranje izvan kampa može završiti kaznom od 50 do 500 KM, a zakon predviđa i mogućnost oduzimanja opreme korištene za prekršaj.