Lidl izazvao golem interes: Za 1.000 radnih mjesta spominje se čak 13.000 prijava i ubaci logo

Za 1.000 radnih mjesta u Lidlu spominje se čak 13.000 prijava, dok se poslodavci u Bosni i Hercegovini godinama žale da teško pronalaze radnike. Safudin Čengić upozorava da je za razumijevanje tog interesa presudno razlikovati nezaposlene kandidate od zaposlenih koji žele promijeniti posao.

Bolja plaća, uvjeti rada i slobodni dani mogu privući i ljude koji već imaju zaposlenje, ističe Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH. Zato velik interes za njemački trgovački lanac, koji ulazi na tržište BiH, prema njegovoj ocjeni ne daje sam po sebi odgovor na problem nedostatka radne snage.

Čengić je za Dnevni avaz iznio i sumnju u brojku od 13.000 prijava, smatrajući da je stvaran broj znatno manji. Ključnim drži podatak jesu li svi kandidati evidentirani kao nezaposleni ili bi, primjerice, među njima bilo 12.500 zaposlenih iz drugih tvrtki i 500 osoba sa zavoda za zapošljavanje.

Tko traži prvi posao, a tko bolje uvjete

Poslovna zajednica rješenje manjka radnika vidi u uključivanju ljudi koji su prijavljeni na zavodima za zapošljavanje u radni odnos, objasnio je Čengić.

„Mi govorimo o nedostatku radne snage općenito i načinu kako mi vidimo u poslovnoj zajednici da se to može riješiti, a to je da se ljude koji se nalaze na zavodima za zapošljavanje angažira i da počnu raditi”, istaknuo je.

Lidlovo podrijetlo iz Njemačke, koju opisuje kao uređenu državu, Čengić povezuje s mogućnošću da kandidatima ponudi ono što dio domaćih poslodavaca ne može.

„Zbog određenih stvari koje je možda ponudio, a to ne mogu ponuditi poslodavci na domaćem tržištu, privukao je pažnju tih kandidata i toliki se broj ljudi prijavio. Iako, iskren da budem, sumnjam u tu brojku, mislim da je daleko manja. Ali, nije bitno, neovisno o tome, vrlo je bitno koliko se javilo ljudi sa zavoda za zapošljavanje, a koliko iz drugih tvrtki koji bi promijenili posao zbog boljih uvjeta: plaće, radnih uvjeta, slobodnih dana itd. To se mora malo analizirati, jer sama brojka, statistika ništa ne govori”, ocjenjuje Čengić.

Lidl u BiH oslanja se i na obuku zaposlenika

Prema Čengićevim saznanjima, prethodno zanimanje kandidata nije prepreka samo po sebi: u tvrtku mogu doći frizer, bravar ili trgovac. Obuku navodi kao način pripreme za konkretne poslove.

„Oni primaju ljude i omogućavaju uz odgovarajuću edukaciju da ti ljudi počnu raditi na određenim radnim mjestima. Znači da oni imaju razrađen način educiranja svojih ljudi i njima je potrebno da netko ima opće obrazovanje da bi se mogao kandidirati”, rekao je Čengić.

Dodaje da lanac posluje dugi niz godina i poštuje jasno određene standarde u svakoj državi u kojoj radi. „Vidjet ćemo kako će to djelovati kad se bude i počelo raditi”, kazao je.

Promjene za trgovce, proizvođače i kupce

Profesor ekonomije Bahrija Umihanić, koji je o dolasku lanca nedavno govorio za medije, njegovu investiciju ocjenjuje jednom od najvećih u domaćem sektoru. Smatra da se pad cijena i inflacije ne može očekivati preko noći, nego kroz dugoročnu stabilizaciju.

Prema njegovoj procjeni, veliki domaći trgovački lanci morat će poboljšati logistiku i IT sustave te razvijati vlastite robne marke kako bi ostali konkurentni. Proizvođačima sa stabilnim kapacitetima i certifikatima vidi priliku za ulazak na domaće police, ali i na tržišta Europske unije preko Lidlove mreže.

Umihanić očekuje da bi snažnija konkurencija kupcima trebala donijeti povoljniji omjer cijene i kvalitete, a zaposlenicima u trgovini bolje uvjete rada.

Kako izgleda odabir kandidata

Kako objašnjava Lidl BiH, nakon automatske potvrde primitka prijave slijedi pregled dokumentacije. Kandidati koji ispunjavaju uvjete ulaze u sljedeći krug, a razgovori i moguća testiranja ovise o radnom mjestu.

Tvrtka potom kandidatima koji zadovolje kriterije predstavlja ponudu i dogovara početak rada. Onima čija prijava ne odgovara potrebama posla javlja završetak postupka odabira, uz mogućnost ponovne prijave za neko drugo radno mjesto.