OSMI MANDAT U IGRI: Glasovi poštom mogu podići prag, HDZ BiH u dva matematička scenarija dolazi do još jednog zastupnika

Preliminarni rezultati izbora za Skupštinu Hercegbosanske županije trenutačno daju sedam mandata HDZ-u BiH, pet HNP-u i četiri HDZ-u 1990. Međutim, u rezultat još nisu uključeni glasovi poštom, glasovi birača u odsustvu, mobilnih timova, DKP-a ni potvrđeni listići. Upravo bi njihovo pribrajanje moglo promijeniti raspodjelu posljednjeg mandata.

Posebno je važan izborni prag od 3 posto, jer je SNP FBiH trenutačno neposredno iznad njega. Ako bi broj i raspodjela glasova poštom bili slični onima iz 2022., matematička simulacija pokazuje mogućnost da SNP padne ispod praga, a HDZ BiH osvoji osmi mandat.

SNP je samo 26 glasova iznad sadašnjeg praga

Prema trenutačnim preliminarnim rezultatima obrađeno je 94 od 95 biračkih mjesta, a evidentirano je 21.095 važećih redovnih glasova. HDZ BiH ima 6.091 glas i sedam mandata, HNP 3.729 i pet, HDZ 1990 3.381 i četiri, dok SNP FBiH s 659 glasova, odnosno 3,12 posto, trenutačno dobiva jedan mandat.

Tri posto od sadašnjih 21.095 važećih glasova iznosi 632,85. To znači da je SNP sa svojih 659 glasova svega 26 glasova iznad najnižeg cijelog broja koji mu trenutačno omogućuje prolazak praga.

Problem za SNP nastaje ako ukupnom broju važećih glasova bude dodano još nekoliko stotina ili više od tisuću glasova iz drugih kategorija, a njegova lista među njima ne dobije dovoljan broj glasova. Prag od tri posto tada automatski raste. Izborni propisi određuju da u raspodjeli mandata sudjeluju politički subjekti koji osvoje više od tri posto važećih glasova.

Što se dogodilo 2022.?

Na izborima 2022. u HBŽ je evidentirano 23.542 redovnih važećih glasova, a dodatno je stiglo 1.777 glasova poštom. HNP ih je dobio 690, HDZ 1990 njih 239, HDZ BiH 104, SNSD 255, SDA 178 i SDP 132.

Glasovi poštom tada su bili dovoljno brojni da promijene i sam vrh rezultata. HDZ BiH je na redovnim biračkim mjestima imao 4.360 glasova, a HNP 4.046, dakle HDZ BiH je vodio za 314. Nakon dodavanja pošte i ostalih kategorija HNP je završio na 4.853, a HDZ BiH na 4.496 glasova.

Ove godine situacija je drukčija jer HDZ BiH na redovnim biračkim mjestima ima 2.362 glasa više od HNP-a, pa bi za promjenu prvog mjesta bio potreban znatno veći preokret. Puno osjetljivija je borba oko izbornog praga i posljednjeg mandata.

Glasova je 10,4 posto manje, ali osmi mandat i dalje ostaje moguć

Broj redovnih važećih glasova pao je s 23.542 u 2022. na sadašnjih 21.095, odnosno za 2.447 glasova ili približno 10,4 posto.

Ako bismo, samo za potrebe matematičkog primjera, pretpostavili da i broj glasova poštom padne za približno istih 10,4 posto, umjesto 1.777 bilo bi ih oko 1.590.

Ukupan broj važećih glasova tada bi porastao na približno 22.687, a granica od tri posto na oko 681 glas.

Ako bi se istodobno približno ponovila stranačka raspodjela dopisnih glasova iz 2022., SNP bi prema takvom modelu dobio tek desetak dodatnih glasova i došao na približno 669, što bi ga ostavilo ispod novog praga.

Kada se u tom ilustrativnom scenariju ponovno raspodijeli svih 25 mjesta Sainte-Laguë metodom, HDZ BiH dolazi do osmog mandata, dok HNP ostaje na pet, a HDZ 1990 na četiri.

I ponavljanje cijelog broja glasova iz 2022. daje isti rezultat

Zanimljivo je da isti smjer daje i drugi, još jednostavniji matematički primjer.

Kada bi ove godine stiglo svih 1.777 glasova poštom kao 2022. i kada bi njihova stranačka raspodjela bila približno jednaka, ukupan broj važećih glasova narastao bi na 22.872. Prag od tri posto tada bi iznosio nešto više od 686 glasova.

Ako bi SNP dobio približno isti broj dopisnih glasova kao odgovarajuća lista 2022., završio bi oko 670 glasova, ponovno ispod praga. I u tom modelu ponovna raspodjela daje osam mandata HDZ-u BiH.

To pokazuje da osmi mandat nije vezan samo uz pretpostavku da će pošta biti jednaka onoj iz 2022. I uz proporcionalni pad broja dopisnih glasova od približno 10,4 posto matematički rezultat ostaje isti.

Ključ nije samo koliko će dobiti HDZ BiH

Važno je naglasiti da HDZ-u BiH za osmi mandat nije nužno potreban veliki broj vlastitih glasova poštom. U ovim scenarijima ključni učinak nastaje zato što dodatni važeći glasovi podižu prag od tri posto, dok je SNP trenutačno vrlo blizu toj granici.

Ako SNP među glasovima poštom, odsutnih, mobilnih timova i drugim kategorijama dobije dovoljno glasova da zadrži više od tri posto, sadašnja raspodjela može ostati nepromijenjena. Ako ih ne dobije dovoljno, njegov mandat ponovno ulazi u raspodjelu, a prema sadašnjem odnosu glasova HDZ BiH je sljedeći koji ga u matematičkom izračunu osvaja.

Ovo ipak nije prognoza konačnog rezultata. Stranačke liste i koalicije iz 2022. nisu potpuno jednake današnjima, još nije obrađeno posljednje redovno biračko mjesto, a ne znamo ni broj ni stranačku strukturu dopisnih i ostalih glasova iz 2026.

No sadašnje brojke pokazuju jedno: borba za osmi mandat HDZ-a BiH nije samo teoretska mogućnost. Ovisit će prije svega o konačnom broju važećih glasova i tome hoće li SNP nakon njihova pribrajanja ostati iznad granice od tri posto.