Preko granice tuđim automobilom? Dokument od 25 KM može spriječiti dugu i neugodnu kontrolu

Ključevi, prometna dozvola i isto prezime kao vlasnik automobila ne moraju biti dovoljni kada vozač krene iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj. Jedna službena dozvola može odmah pokazati da je vozilo posuđeno uz dopuštenje vlasnika i znatno pojednostavniti graničnu provjeru.

Vožnja automobila registriranog na oca, majku, supružnika ili drugog člana obitelji mnogima se čini potpuno uobičajenom. Međutim, na graničnom prijelazu nije presudan obiteljski odnos, nego mogućnost da se jasno utvrdi tko je vlasnik vozila i je li ga dobrovoljno dao drugoj osobi na korištenje.

Vozačka dozvola potvrđuje da osoba smije upravljati određenom kategorijom vozila, dok prometna dozvola pokazuje da je automobil registriran. Ipak, kada se ime vozača razlikuje od imena vlasnika, ta dva dokumenta sama ne potvrđuju vlasnikovu suglasnost za odlazak vozilom u inozemstvo.

Isto prezime može pomoći, ali nije dokaz

Činjenica da automobil pripada vozačevu ocu ili majci može olakšati razgovor s policijom, ali isto prezime nije službeni dokaz da je vozilo posuđeno. Policajac samo na temelju prezimena ne može znati je li automobil uzet uz dopuštenje, bez znanja vlasnika, povezan s obiteljskim sporom ili prijavljen kao ukraden.

Zato se tijekom kontrole mogu postaviti dodatna pitanja. Policajac može provjeravati tko je vlasnik, zašto druga osoba upravlja vozilom, kamo putuje te postoji li prijava povezana s automobilom, registarskim oznakama ili dokumentima.

Vozač može više puta prijeći granicu bez pitanja o vlasništvu, a zatim tijekom nekog sljedećeg putovanja biti izdvojen radi dodatne provjere. To samo po sebi ne znači da je počinio prekršaj. Kontrola može biti kratka, ali se može znatno produljiti ako vlasnik nije dostupan, dokumenti nisu uredni ili se podatci ne podudaraju.

Fotografija osobne iskaznice vlasnika, poruka na telefonu ili rukom napisana izjava mogu pomoći u objašnjenju. Međutim, nemaju jednaku dokaznu vrijednost kao službena višejezična dozvola. Posebno nezgodna situacija nastaje kada vozač tvrdi da je automobil očev, ali vlasnika ne može dobiti telefonom niti ima dokument kojim bi potvrdio njegov pristanak.

DTV u BiH košta 25 KM i vrijedi najdulje godinu dana

Za vozače koji iz Bosne i Hercegovine putuju tuđim automobilom postoji dozvola za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu, poznata kao DTV. Dokument nadležnim tijelima druge države pokazuje da automobil nije otuđen i da ga vozač koristi uz izričit pristanak vlasnika.

Za izdavanje DTV-a potrebno je da budu prisutni vlasnik i korisnik vozila. Vlasnik predočuje prometnu dozvolu, a korisnik bosanskohercegovačku putovnicu. Dozvola vrijedi do isteka registracije automobila, ali najdulje jednu godinu, dok je cijena izdavanja 25 KM. DTV se može izvaditi u poslovnicama BIHAMK-a i lokalnim ovlaštenim auto-moto klubovima.

U praksi to znači da, primjerice, otac i sin prije puta mogu zajedno pribaviti dokument u kojem su navedeni podatci o vlasniku, korisniku i vozilu. Takva potvrda policiji odmah daje jasan odgovor na pitanje koristi li vozač automobil uz dopuštenje.

BIHAMK među dokumentima za putovanje u brojne europske države navodi DTV kada putnik ne koristi vlastito vozilo. Uz njega je potrebno nositi originalnu prometnu dozvolu, važeću vozačku dozvolu, putnu ispravu i dokaz o osiguranju kada je potreban. Kopija prometne dozvole nije sigurna zamjena za original, osobito tijekom granične ili policijske kontrole.

Hrvatska pravila ne isključuju dodatnu provjeru

Pravila nisu potpuno jednaka u svakoj državi. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da neposjedovanje punomoći, dozvole za upravljanje tuđim vozilom ili putnog naloga samo po sebi ne može biti razlog za sprječavanje izlaska vozila iz Hrvatske, osim kada susjedna država takav dokument zahtijeva.

Istodobno, granična policija smije obaviti detaljne provjere vozača i automobila ako postoji sumnja na kazneno djelo ili prekršaj. Dozvola koju izdaje autoklub služi upravo uklanjanju sumnje u nelegalno raspolaganje vozilom.

Za automobile registrirane u Hrvatskoj međunarodno priznatu dozvolu izdaje Hrvatski autoklub. Ispisuje se na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku, izdaje odmah i vrijedi do godinu dana. Potrebni su dokument vlasnika, prometna dozvola, identifikacijski dokument korisnika i njegova vozačka dozvola. Ako vlasnik nije prisutan, traži se ovjerena punomoć. Cijena dokumenta iznosi 10 eura.

Slični dokumenti i pisane suglasnosti koriste se i u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama. Slovenski AMZS izdaje dozvolu za vožnju vozila u inozemstvu, a za put u Hrvatsku preporučuje punomoć kada osoba ne putuje vlastitim automobilom.

Austrijski ÖAMTC također savjetuje pisanu suglasnost vlasnika te opisuje slučaj u kojem je vozaču na grčko-turskoj granici odbijen ulazak dok naknadno nije pribavio punomoć i kopiju vlasnikova dokumenta. Njemački ADAC preporučuje da korisnik tuđeg vozila u inozemstvu ima punomoć vlasnika.

Policija podatke provjerava u međunarodnim evidencijama

Granične i policijske službe ne oslanjaju se samo na razgovor s vozačem. Sumnjiva vozila, registarske pločice i dokumenti mogu se provjeravati u domaćim i međunarodnim evidencijama.

Schengenski informacijski sustav sadrži upozorenja o predmetima koji se traže radi oduzimanja ili korištenja kao dokaz u kaznenim postupcima. Među njima su vozila, registarske pločice i putni dokumenti. Sustav također omogućuje posebne provjere osoba i s njima povezanih predmeta.

INTERPOL vodi međunarodnu bazu ukradenih motornih vozila. Policija u državama članicama može brzo provjeriti je li sumnjivi automobil prijavljen kao ukraden. Baza obuhvaća automobile, motocikle, kamione, prikolice, autobuse i dijelove vozila te sadrži više od 12 milijuna zapisa.

Prema objavljenim podatcima, tijekom 2023. uz njezinu je pomoć identificirano oko 226 tisuća ukradenih vozila.

Ako policija utvrdi da je automobil prijavljen kao ukraden, da registarske oznake ne pripadaju vozilu ili da su dokumenti krivotvoreni, vozilo može biti privremeno ili trajno oduzeto. Vozač također može biti zadržan radi kriminalističke obrade.

Kada automobil nije prijavljen kao ukraden, ali vozač ne može dokazati da ga koristi uz dopuštenje, najčešće slijedi dulja provjera. Policija može kontaktirati vlasnika, pregledati evidencije, zatražiti dodatno objašnjenje ili tražiti da se prije nastavka puta pribavi odgovarajuća potvrda.

Poseban oprez sa službenim, leasing i rent-a-car vozilima

Kod automobila tvrtke, leasing vozila i rent-a-car automobila pravila mogu biti stroža. Osoba koja upravlja službenim vozilom trebala bi imati putni nalog ili službeno ovlaštenje.

Kod leasinga treba provjeriti dopušta li ugovor izlazak iz države i traži li se posebna suglasnost leasing kuće. Pojedini ugovori mogu ograničiti putovanja izvan Europske unije ili zahtijevati prethodnu pisanu potvrdu leasing društva.

Rent-a-car automobil ne bi trebalo izvesti iz države bez dopuštenja koje proizlazi iz ugovora, čak ni kada je vozač uredno naveden kao korisnik. Europske informacije za potrošače preporučuju da se tvrtku za najam unaprijed obavijesti kada se unajmljenim vozilom planira posjetiti više država.

Za automobil registriran u BiH na ime oca, majke ili druge osobe, najsigurnija priprema prije puta ostaje vađenje DTV-a. Iznos od 25 KM manji je od mogućih troškova povratka, izgubljenog vremena i čekanja dok policija pokušava potvrditi da je vlasnik doista dopustio korištenje vozila.