VELIKA PROMJENA NA IZBORIMA U BiH: Otisak prsta, skeneri i novi listići, jedna pogreška može poništiti glas

Birači će 4. listopada prvi put prolaziti biometrijsku provjeru, a svaki glasački listić bit će skeniran prije ručnog brojanja. Najvažnija promjena odnosi se na proporcionalne listiće: tko ne označi politički subjekt, nego samo brojeve kandidata, predat će nevažeći listić.

Jedan nepopunjen kružić mogao bi biti dovoljan da glas na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini postane nevažeći. Novi sustav donosi obvezno označavanje političke stranke, koalicije ili drugog političkog subjekta, mogućnost izbora najviše tri kandidata, provjeru otiska prsta te elektroničko i ručno brojanje glasova.

Za birače ipak ostaje poznat prvi korak. Na biračko mjesto i dalje će morati doći s važećom osobnom iskaznicom, putovnicom ili vozačkom dozvolom. Nakon pregleda dokumenta slijedi novost: biometrijska autentifikacija otiskom prsta, kojom će se provjeravati je li osoba upisana u birački popis i je li doista pristupila glasovanju.

Član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Suad Arnautović u intervjuu za Fenu poručio je da se u javnosti stvara dojam kako će glasovanje postati mnogo složenije. Prema njegovu objašnjenju, postupak za građane dobiva nekoliko novih radnji, ali osnovni način dolaska, identifikacije i tajnog glasovanja ostaje prepoznatljiv.

Otisak prsta prije preuzimanja listića

Nakon provjere identifikacijskog dokumenta birač će prst postaviti na uređaj za biometrijsku identifikaciju. Cilj je spriječiti da netko glasa koristeći tuđi dokument, u ime odsutne ili preminule osobe, kao i da se birači naknadno upisuju nakon zatvaranja biračkog mjesta.

– Ta radnja se dodaje kako bi se apsolutno osigurala zakonitost postupka, odnosno da pravo glasa mogu ostvariti samo osobe koje su upisane u birački spisak i koje su zaista došle na biračko mjesto. To jeste novina, ali ne predstavlja veliko opterećenje za birača –

Kazao je Arnautović.

Mijenja se i način evidentiranja potpisa. Građani se više neće potpisivati izravno na izvod iz Središnjeg biračkog popisa. Nakon uspješne biometrijske provjere uređaj će ispisati potvrdu, odnosno slip. Birač će se potpisati na taj dokument, a potvrde će se odlagati u posebnu kutiju i poslije koristiti pri utvrđivanju podataka o izlaznosti.

Biometrija i druge izborne tehnologije nisu potpuno nepoznate izbornim tijelima u BiH. Tijekom Lokalnih izbora 2024. provedena su četiri pilot-projekta u 24 osnovne izborne jedinice i na 456 biračkih mjesta. U jednom od testiranja uspješno je autentificirano 94,15 posto birača, 2,58 posto nije moglo dati otisak prsta, dok je kod 3,50 posto evidentirana pogreška pri identifikaciji. U službenom izvješću navedeni su i tehnički izazovi, među njima otežano očitavanje otisaka kod dijela starijih birača.

Novi listić traži potpuno popunjen kružić

Nakon identifikacije birač će dobiti listiće za razine vlasti za koje ima pravo glasovati. Listići za izbor članova Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednika entiteta Republika Srpska neće mijenjati izgled. Kao i ranije, birač će označiti kružić ispred imena odabranog kandidata.

Najveće promjene stižu na listićima za proporcionalni sustav. U Federaciji BiH oni se koriste za županijske skupštine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH. U entitetu Republika Srpska primjenjivat će se za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Na lijevoj strani novog listića nalazit će se nazivi stranaka, koalicija i drugih političkih subjekata. Uz odabrani naziv bit će kružić koji se mora potpuno ispuniti posebnim flomasterom dostupnim na biračkom mjestu. Samo zaokruživanje ili drukčije označavanje neće odgovarati propisanom načinu popunjavanja prilagođenom elektroničkom skeniranju.

Arnautović je naglasio da je SIP BiH pri određivanju novog dizajna postupao u granicama ovlasti iz Izbornog zakona BiH. Povjerenstvo prema tim odredbama utvrđuje izgled, sadržaj, svojstva i tehničke karakteristike glasačkih listića. Prilagodba je napravljena kako bi uređaji mogli pravilno očitati oznake, a postupak za birača ostao što jednostavniji.

Prema njegovu tumačenju, za valjan glas političkom subjektu bit će dovoljna jedna pravilno ispunjena oznaka. Dodatno označavanje brojeva kandidata potrebno je samo kada birač želi promijeniti njihov redoslijed unutar već odabrane stranačke ili koalicijske liste.

Označavanje političkog subjekta bit će obvezno. Birač koji želi prihvatiti redoslijed kandidata kako ga je utvrdila stranka ili koalicija može popuniti samo taj jedan kružić. Pojedinačne kandidate neće morati birati.

Tko želi utjecati na poredak unutar odabrane liste moći će dati preferencijalni glas za najviše tri kandidata. Njihova imena neće se birati dopisivanjem. Birači će uz glasačke listiće dobiti posebnu kandidatsku listu s imenima i rednim brojevima, a zatim će na glavnom listiću popuniti kružiće uz brojeve željenih kandidata.

Neće biti dopušteno spajati kandidate iz različitih stranaka niti dodavati nova imena. Preferencijalni glasovi moći će se dati isključivo kandidatima s liste političkog subjekta koji je prethodno označen.

– Obavezan je prvi korak, a to je identifikacija političkog subjekta za koji birač glasa. Ako se ne označi politički subjekt, nego samo brojevi kandidata, takav glasački listić bio bi nevažeći jer su brojevi kandidata univerzalni i bez označene stranke ne bi se moglo utvrditi kojoj listi pripadaju –

Objasnio je Arnautović za Fenu.

Skener stvara digitalnu sliku svakog glasa

Kada završi označavanje, birač će prići skeneru. Listiće će nositi u zaštitnoj fascikli kako bi se sačuvala tajnost glasovanja, a zatim će ih jedan po jedan ubacivati u uređaj. Skener će evidentirati glas i izraditi digitalnu sliku svakog predanog listića.

– Na taj način osigurava se da se u kasnijem periodu na listiću ništa ne može dopisivati, prepravljati ili dopunjavati. Glasački listić je slikom praktično zamrznut u stanju u kojem ga je birač predao –

Rekao je Arnautović.

Skeniranje bi trebalo spriječiti naknadno dopisivanje preferencijalnih glasova, označavanje dodatnih političkih subjekata i pretvaranje važećeg listića u nevažeći. Digitalna snimka zadržava stanje u kojem je glasački listić ubačen u uređaj i omogućuje naknadnu kontrolu.

Skeneri će tijekom glasovanja, od 7 do 19 sati, raditi izvan mreže i neće biti povezani s internetom. Tek nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaj će ispisati izvješće o broju glasova koje su dobili politički subjekti i kandidati. Članovi biračkog odbora izvješće će potpisati, nakon čega će se uređaj povezati s internetom, a podatci će biti poslani u Glavni centar u Sarajevu.

Planirano je postavljanje skenera na oko 5.300 redovitih biračkih mjesta diljem Bosne i Hercegovine. Za mobilne timove, glasovanje u odsutnosti i glasovanje nepotvrđenim glasačkim listićima primjenjivat će se drukčija procedura. U tim slučajevima skeniranje će se uglavnom provoditi u centru za brojanje.

Projekt je razvijan kroz višegodišnji proces digitalizacije. Središnje izborno povjerenstvo ranije je objavilo da je za cijeli projekt osigurano 112,5 milijuna KM, dok je procijenjena vrijednost nabave sustava, opreme, licenci, potpore, materijala i povezanih usluga iznosila približno 75,2 milijuna KM bez PDV-a. Nabava je obuhvatila i vanjske baterije, transport, instalaciju, konfiguraciju te obuku izborne administracije.

Elektronički rezultat neće ukinuti ručno brojanje

Unatoč skenerima, birački odbori neće završiti posao ispisom elektroničkog izvješća. Nakon elektroničkog utvrđivanja rezultata morat će ručno prebrojiti sve glasačke listiće, podatke upisati u propisane obrasce i izborni materijal dostaviti općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu. Materijal zatim ide u Glavni centar za brojanje.

Moguće razlike između elektroničkog i ručnog brojanja SIP BiH razmatrat će pojedinačno, u skladu s Izbornim zakonom. Ako se pojave zakonom propisana odstupanja, među kojima je razlika od dva posto ili više između broja birača koji su glasovali i broja glasačkih listića, Povjerenstvo može naložiti ponovno brojanje na tom biračkom mjestu.

– Uvjereni smo da će uređaji adekvatno skenirati način na koji su listići obilježeni. Ručno brojanje ostaje dodatni osigurač da rezultati budu u skladu s voljom birača –

Kazao je Arnautović.

Za nestanak električne energije ili kvar opreme pripremljen je rezervni plan. Skeneri će imati baterije sposobne raditi tijekom cijelog izbornog dana, a bit će organizirane mogućnosti popravka i zamjene uređaja. Ako uređaj ne bude mogao nastaviti rad, postupak će se moći završiti ručno.

Na svakom biračkom mjestu bit će angažiran tehnički operater koji nije član biračkog odbora. Njegova će zadaća biti pomoć pri postavljanju opreme, provjera funkcionalnosti i rješavanje tehničkih poteškoća. Uz njih će djelovati regionalni mobilni timovi tehničara, spremni za brzu intervenciju na biračkim mjestima.

U kolovozu stižu uređaji za praktičnu obuku

Prvih 150 uređaja za skeniranje listića i biometrijsku identifikaciju trebalo bi stići u Bosnu i Hercegovinu sredinom kolovoza. Riječ je o istoj vrsti uređaja koja će se koristiti na izborni dan, 4. listopada, a prvi primjerci bit će namijenjeni praktičnoj obuci izbornih tijela.

SIP BiH imenovao je 150 instruktora koji će prema sustavu obuke trenera pripremati kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Oni će potom, zajedno s općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima, obučavati članove i zamjenike članova biračkih odbora.

Za građane je pripremljena kampanja koja će uključivati videomaterijale, tutorijale, spotove i druge sadržaje. Strategija informiranja razvijena je uz potporu Misije OSCE-a u BiH i Vijeća Europe, a program će se provoditi i u suradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih naroda.

Arnautović očekuje da će biometrija spriječiti glasovanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, uporabu tuđih identifikacijskih dokumenata i naknadno upisivanje birača. Od skenera se očekuje zaštita listića od dopisivanja i drugih naknadnih izmjena.

– Ovo je apsolutni doprinos jačanju integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Prvi veliki napredak je da birač mora fizički doći i autentificirati se otiskom prsta, a drugi da se skeniranjem potpuno eliminira mogućnost dopisivanja po glasačkim listićima –

Naglasio je Arnautović.

Političke subjekte i nevladine organizacije koje prate izbore pozvao je da odluke SIP-a sagledavaju objektivno i da ne šire dezinformacije koje bi među građanima mogle izazvati zbunjenost i nesigurnost.

Nakon izbora bit će provedene analize rada uvedenih rješenja. One bi trebale pokazati jesu li biometrijska provjera, elektroničko skeniranje i dvostruko brojanje dovoljni ili će u sljedećim izbornim ciklusima biti razmatrane dodatne tehnologije, uključujući kamere na biračkim mjestima.