Burno reagiranje iz Tomislavgrada: Udruge odbijaju „treću traku“ i traže brzu cestu do Kamenskog

Najava izrade glavnog projekta treće prometne trake prema graničnom prijelazu Kamensko izazvala je oštru reakciju skupine duvanjskih udruga. Umjesto parcijalnog zahvata, od federalnih vlasti traže brzu cestu Kupres – Tomislavgrad – Kamensko, obnovu pravca prema Vinici i hitno rješavanje vodoopskrbe zavelimskog kraja.

Najava treće trake otvorila teška pitanja

Koordinacija duvanjskih udruga reagirala je nakon svečane sjednice održane 8. srpnja 2026. povodom Dana općine Tomislavgrad. Navode da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić tom prilikom obećao izradu glavnog projekta treće prometne trake prema Kamenskom te je predstavio kao „veliki“ infrastrukturni iskorak za duvanjski kraj.

Udruge smatraju da takva najava ne odgovara stvarnim razvojnim potrebama Tomislavgrada. Posebno ističu da rješenje s trećom trakom nije prihvaćeno tijekom javne rasprave o Prostornom planu Općine Tomislavgrad, iako su ga tada predlagali pojedini građani.

U reagiranju zato izravno pitaju:

„Zašto upravo sada treća traka prema Kamenskom postaje prioritet Vlade Federacije BiH, iako takvo rješenje nije prihvaćeno tijekom javne rasprave o Prostornom planu Općine Tomislavgrad, premda su ga pojedini građani tada predlagali?“

Dodatnu sumnju povezuju s planiranim privatnim energetskim projektima. Tvrde da građani žele znati služi li buduća prometna traka stanovništvu ili prijevozu megavjetroturbina. Pritom se pozivaju na ranije odluke federalne vlasti povezane s vjetroelektranama i pratećom infrastrukturom.

Umjesto parcijalnog zahvata traže brzu cestu

Koordinacija traži pokretanje projektiranja i izgradnje brze ceste Kupres – Tomislavgrad – Kamensko. Prema njihovoj zamisli, ta bi se prometnica povezala s planiranom brzom cestom u Republici Hrvatskoj, a zatim i s autocestom.

Hrvatski planski dokumenti doista među projektima spojeva na autoceste navode cestu od čvora Bisko na A1 prema Kamenskom, uključujući dionicu Čaporice – Velić. To potvrđuje da se na hrvatskoj strani razmatra kvalitetnije povezivanje graničnog područja s autocestovnom mrežom.

Udruge smatraju da bi cijela trasa kroz Kupres, Tomislavgrad i Kamensko bila strateški projekt za Hercegbosansku županiju i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Treću traku opisuju kao ograničeno rješenje koje ostavlja sumnju da je prilagođeno interesima manjeg kruga energetskih ulagača.

Kao argument navode slab položaj ovoga područja prema razvojnim pokazateljima. Službeni podaci za 2024. godinu svrstali su Kanton 10 na posljednje, deseto mjesto među kantonima Federacije BiH, dok je Tomislavgrad bio 57. među 79 promatranih gradova i općina.

U priopćenju su taj odnos saželi oštrom porukom:

„No, očito se na federalnoj razini za najslabije razvijeni kanton ne planiraju brze ceste. Za njega je predviđena „treća traka“. Mašala, premijeru!“

Dalekovod Široka Draga u središtu reagiranja

Najveći dio kritike odnosi se na odluku Vlade Federacije BiH od 6. veljače 2026. godine. Tom je odlukom utvrđen javni interes za priključni dalekovod 2 x 220 kV od VE „Široka Draga“ do mjesta priključenja u Posušju.

Objavljena odluka omogućuje potpuno i nepotpuno izvlaštenje nekretnina u koridoru širokom 30 metara. Obuhvaćene su katastarske općine na području Grada Livna, Općine Tomislavgrad i Općine Posušje, a korisnikom izvlaštenog zemljišta određen je „Elektroprijenos BiH“ a.d. Banja Luka.

Koordinacija taj zahvat opisuje kao 46 kilometara dug priključni dalekovod za privatnu vjetroelektranu. Navodi da je projekt dobio status javnog interesa unatoč javno iznesenim osporavanjima njegove zakonitosti te primjedbama građana, udruga i stručne javnosti.

U reagiranju tvrde da je koncesija dodijeljena bez propisane procedure i javne rasprave, da je studija utjecaja na okoliš plagirana te da je izostao inspekcijski nadzor. Riječ je o tvrdnjama Koordinacije iznesenima u politički vrlo oštrom priopćenju.

„Unatoč takvim okolnostima, projekt dalekovoda do privatne vjetroelektrane Široka Draga dobio je status javnog interesa, na radost dva Pomakova Ivana i njihovih koalicijskih partnera iz HDZ-a 1990., koji danas upravljaju procesima u Hercegbosanskoj županiji i Općini Tomislavgrad.“

Potpisnici u istom kontekstu spominju premijera Nikšića i predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Ivana Vukadina. Tvrde da se većinskim hrvatskim područjima nudi „famozna treća traka“, taman dovoljna za prolazak vjetroturbina, dok se postupci povezani s privatnim energetskim ulaganjima brže rješavaju.

„A javni interes? Za Nikšića i Vukadina, čini se, najlakše ga je pronaći kada služi privatnim interesima.“

Cesta kroz Vinicu i vodovod među zahtjevima

Udruge upozoravaju i na kašnjenje cestovnog projekta prema Vinici. Riječ je o projektu regionalne ceste R420 Posušje – Aržano, na dionici Vir – Vinica – granica Republike Hrvatske, dugoj 15,5 kilometara. Za njegovu provedbu Vlada Republike Hrvatske osigurala je 7.522.000 eura.

Koordinacija tvrdi da bi ta prometnica trebala poboljšati povezanost kraja, ali da njezina realizacija kasni. Ugovor za rekonstrukciju dionice Vir – Vinica, vrijedan 4.458.502 KM, potpisan je 27. svibnja 2026., uz predviđeni rok izvođenja od 12 mjeseci.

Istodobno podsjećaju da su stanovnici zavelimskog i buškoblatskog područja peticijom i nastupima na javnim raspravama jasno odbili privatne energetske projekte. Prema njihovu tumačenju, taj se kraj time „žestoko zamjerio vladajućima“.

Iznose sumnju da cesta kroz Vinicu upravo zato kasni, navode da vodovod nije ni u planovima te tvrde da se za zahvate povezane s privatnim energetskim projektima lakše pronalaze sredstva, prioriteti i politička volja.

Zbog toga traže projektiranje i rekonstrukciju prometnice Grabovica – Mijakovo Polje, koju opisuju kao najkraći pravac prema Jadranskoj obali. Traže i žurno uređenje prometnica prema novootvorenim međunarodnim graničnim prijelazima u Vinici te rješavanje vodoopskrbe Vinice i zavelimskog kraja.

Reagiranje potpisalo više udruga i mjesnih zajednica

Potpisnici naglašavaju da se ne protive razvoju, nego traže ulaganja koja će koristiti stanovništvu, gospodarstvu te ostanku i opstanku hrvatskog naroda na ovom području.

„Zato jasno poručujemo: u ovoj državi ne smije biti lakše proglasiti javni interes za infrastrukturu koja prati privatne investicije nego za prometnice, vodovod i razvojne projekte koji desetljećima trebaju služiti ljudima, gospodarstvu i ostanku hrvatskog naroda.“

Njihov cilj, kako navode, nije zaustavljanje razvoja, nego razvoj u interesu ljudi, gospodarstva te ostanka i opstanka hrvatskog naroda na ovim prostorima. Reagiranje završavaju zahtjevom da Tomislavgrad dobije dugoročno prometno rješenje:

„Vrijeme je da Tomislavgrad dobije brzu cestu, a ne samo treću traku. Vrijeme je da javni interes doista bude javni interes.“

Priopćenje su potpisali Zavičajno društvo Zavelim, Mladi Buškog blata, NGG Očuvajmo duvanjski kraj, Lovačka sekcija Prisoje, Planinarsko društvo Prisoje, Udruga „Veliko Vrilo“ Mesihovina, KODD – Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo te Zbor građana mjesnih zajednica Brišnik, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica, Eminovo Selo i Šujica.